Foto: iStock
Od početka vojne invazije na Ukrajinu, a naročito sa početkom mobilizacije, veliki broj Rusa došao je u Srbiju kao jednu od retkih destinacija za koje im nije potrebna viza. Nisu došli samo pojedinci i porodice, već su i čitave kompanije premestile svoje zaposlene usled uvođenja sankcija Zapada Rusiji, a sada je praktično nemoguće ne čuti na ulicama Beograda i Novog Sada ruski jezik. Imajući to u vidu, koliki zapravo jeste uticaj ruskih migranata na srpsku privredu?
Na kratak rok potrošnja, na dugi znanje i inovacije
Efekte po našu privredu možemo da podelimo na kratkoročne i dugoročne. Kratkoročni efekti dolaze iz domena povećanja privatne potrošnje, koje se širi dalje kroz privredu. Rusi koji su došli ili dolaze u Srbiju su većinom mladi i obrazovani ljudi, i najveći broj njih radi poslove u IKT sektoru koji ima nadprosečne plate. Oni deo novca koji zarade moraju negde da potroše – od iznajmljivanja stanova, preko kupovine osnovnih životnih namirnica, do ugostiteljskih objekata. Prodavnice i zanatske radnje, restorani i kafići imaju više promete koji idu dalje kroz privredni sistem.
Na dugi rok uticaj ruskih migranata biće u difuziji znanja i veština. Najveći broj njih došao je u Srbiju sa već osiguranim radnim mestom, tako da nemaju potrebu da se uključuju u domaću privredu van toga – njihovo tržište je već globalno, barem za ljude iz IKT sektora. Ako se odluče da ostanu u Srbiji, oni će menjati firme, sarađivaće sa kolegama iz Srbije na projektima i doći će do difuzije njihovog specijalističkog znanja kroz tu branšu. Neki pokrenuti i svoje kompanije, koje će onda kroz proces rasta da zapošljavaju druge radnike. Ovakvi sinergijski efekti mogu da budu veoma značajni, ali da bi se oni ocenili potrebno je vreme.
Uz IT-jevce, naravno došao je i manji broj ljudi koji rade nešto drugo – nikli su restorani sa tradicionalnom ruskom kuhinjom, kao i manikir saloni i kulturni centri, što će prvenstveno da dovede do diferencijacije i povećanja kvaliteta usluge u tim segmentima.
Rast potrošnje
To koliko su Rusi uticali na rast potrošnje u Srbiji, zavisi od toga koliko ih je u zemlji i kolika su njihova primanja. Tačnih podataka nema, ali to ne znači da ne možemo da napravimo neku okvirnu sliku, koristeću statističku metodu aproksimacije. Drugim rečima, odokativno.
Prema podacima MUP-a, tokom 2022. iz Rusije u Srbiju je ušlo 295,000 državljana Rusije i 150,000 državljana Ukrajine, što je za zemlju od 6,7 miliona stanovnika koliko je popisano na nedavnom popisu prilično impozantna brojka. Ali Srbija je za najveći broj njih bila samo tranzitna destinacija, i oni su nastavili ka drugim državama. Boravišne dozvole zatražilo je tek 28,000 Rusa.
Tačno je da među onima koji nisu zatražili boravišnu dozvolu postoje oni koji koriste rupu u zakonu – vizaran (visa run) gde borave u Srbiji do mesec dana koliko je im je omogućeno bez vize, a potom pređu granicu sa Crnom Gorom ili Bosnom i Hercegovinom (jer im i za njih nije potrebna viza) i vrate se za Srbiju nakon čega počinje ponovo da im traje 30 dana boravka bez vize. Ali broj ovih ljudi ne treba precenjivati, pošto je jako lako aplicirati za boravišnu dozvolu registracijom preduzetničke radnje u APR-u.
Moja pretpostavka jeste da demografija aplikanata za boravišnu dozvolu izgleda ovako: da 20% čine deca i izdržavana lica, a od prestalog broja da dve trećine čine muškraci a jednu trećinu žene. Pretpostavljam da su svi muškraci u radnom odnosu, kao polovina žena, što ukupno daje brojku od 18,600 zaposlenih.
Pošto velika većina radi u IKT sektoru, kao njihove prosečne prihode uzeo sam procečnu platu u ovoj grani od 192,000 dinara neto, kao i to da će oni potrošiti 80% svojih prihoda u Srbiji, dok će 20% uštedeti. Ovakvom kalkulacijom dolazimo do privatne potrošnje Rusa od 290 miliona evra godišnje ili 24 miliona mesečno.
Ali ovo nije sve – ova nova potrošnja se širi kroz sistem: kada Rusi ručaju u restoranu, njegov vlasnik će kupiti više namirnica itd. Ova pojava naziva se multiplikator potrošnje. Pretpostavljam da on iznosi 0,3 koliko otprilike iznosi i fiskalni multiplikator u zemljama uporedivi sa Srbijom. Najveći deo javnih izdataka ide upravo kroz plate u javnom sektoru i penzije i završavaju u tekućoj potrošnji, tako da ima smisla koristiti ovaj nivo multiplikatora. To bi značilo dodatnih 90 miliona evra godišnje u privredi.
Turizam
Tu su i ruski turisti. Prema podacima NBS iz platnog bilansa, ruski turisti su tokom prethodne godine na turističke usluge potrošili čak 275 miliona evra, što je godišnji rekord, imajući u vidu da je petogodišnji prosek pre korone (2015-2019) iznosio tek 24 miliona evra godišnje. Iako je tokom 2021. turistička potrošnja Rusa bila visoka (116 miliona evra) ovaj rast mogao bi se pripisati politici vakcinacije, prema kojoj su čak i strani turisti u Srbiji mogli da se besplatno vakcinišu.
Imajući u vidu da je u Rusiji bila ponuđena samo vakcina Sputnik V koju evropske i severnoameričke zemlje nisu priznavale, a vakcina je bila obavezna za dobijanje vize, veliki broj Rusa je tada dolazio u Beograd sa ciljem da primi priznatu vakcinu da bi mogao da putuje dalje. Kada od prošlogodišnje brojke oduzmemo očekivani nivo koji je bio prisutan prethodnih godina, Rusi su u Srbiji potrošili oko 250 milione evra više na turističke usluge.
Ova cifra u sebi ne sadrži vanpansionsku potrošnju, već samo podatke o smeštaju i transportu kod registrovanih pružalaca ovih usluga. Opet odokativno, dodao sam polovinu ovih iznosa kao vanpansionsku potrošnju tokom turističko boravka Rusa, što bi iznosilo oko 125 miliona evra. Tu su i oni koji nisu bili smešteni u hotele tokom svog boravka, nego su iznajmljivali prostor po principu stan na dan, tako da je ova procena svakako konzervativna pošto njihova potrošnja na smeštaj nije uključena u podatke NBS.
Značajan doprinos u prošloj godini, ova godine možda i više
Za uticaj ruske emigracije u prošloj 2022. godini uzeo sam cifre o turističkoj potrošnji, kao i pretpostavljene brojke o zaposlenosti ali samo za poslednji kvartal: iako su Rusi počeli da dolaze još u februaru, njihov najveći talas započeo je nakon mobilizacije u septembru. Na te brojke dodajem i multiplikator potrošnje, što nam sve zajedno daje iznos od 585 miliona evra nove privatne potrošnje, što znači doprinos rastu od gotovo 1% BDP-a. Imajući u vidu da je prošlogodišnji privredni rast iznosio 2,3% ovo je veoma značajan iznos.
U ovoj 2023. godini će uticaj potrošnje od zarada biti značajniji, pošto računam da će ljudi biti zaposleni svih 12 meseci, što uz multiplikator donosi cifru od 380 miliona evra. Ali manje sam optimističan po pitanju turizma – Srbija je prošle godine bila tranzitna zemlja za odlazak iz Rusije, slično Kazahstanu, Jermeniji, Gruziji i Turskoj. Ali da li će se egzodus Rusa nastaviti istim tempom? Moja procena je da neće, već da su oni koji su imali nameru ili mogućnost da odu to već učinili do sada.
Međutim, podaci o turističkom prometu iz platnog bilansa za prva dva meseca ove godine govore da su turistički prihodi od gostiju iz Rusije iznosili čak 55 miliona evra. Ukoliko se takav trend zadrži, to bi značilo još jedan rekord sa čak 330 miliona evra turističkih prihoda od Rusa (uz vanpansionsku potrošnju i multiplikator, 645 miliona). Sa konzervativnijim pristupom, gde bi se nivo turizma zadržao na prošlogodišnjem, ukupni prihodi bi se zadržali na nivou od 495 miliona evra.
Zajedno uzevši, ovo znači novu potrošnju i sa time povećanu proizvodnju dobara i usluga od čak 880 miliona evra, ili 1,5% BDP-a. Međutim, ruski doprinos ovogodišnjem privrednom rastu je nešto niži, jer se podaci o turističkom prometu i potrošnji usled zaposlenosti porede sa već uvećanim prošlogodišnjim podacima. Zbog toga ocenjujem da će Rusi u Srbiji direktno doprineti rastu od 0,5% BDP-a kroz povećanje privatne potrošnje u zemlji.
Ova računica je konzervativna, pošto ne računa na rast prihoda od turizma u odnosu na prošlu godinu, kao ni na dolazak novih ljudi iz Rusije koji bi zatražili boravak u Srbiji i ovde nastavili svoju poslovnu karijeru. Ali ovo je veoma značajna cifra imajući u vidu da se rast u ovoj godini procenjuje u intervalu 2-3% BDP-a (NBS i Ministarstvo finansija su bliži gornjoj, a međunarodne finansijske institucije donjoj cifri). Drugim rečima, čak četvrtina ovogodišnjeg privrednog rasta može biti posledica ruske emigracije u Srbiju.
Pozitivan uticaj na budžet
Ruski emigranti su neto punioci budžeta zbog svog profila pošto ne koriste puno javne usluge – kao mladi su zdraviji od proseka pa ne koriste puno državno zdravstveno osiguranje, ne primaju penzije kao ni socijalnu pomoć nego rade i privređuju pa plaćaju poreze.
Sa navedenom projekcijom zarada, budžetski prihodi po osnovu poreza i doprinosa iznosili bi ove godine oko 220 miliona evra, a po osnovu PDV-a na potrošnju još oko 50 miliona evra, što zajedno čini 270 miliona ili skoro 0,5% BDP-a. Ovaj nivo budžetskih prihoda je verovatno malo i potcenjen, imajući u vidu da ne podrazumeva prihode od akciza na gorivo i duvanske proizvode, koji imaju značajno učešće u ukupnim poreskim prihodima i privatnoj protrošnji.
Kako da ih zadržimo?
Rusi u Srbiji ne moraju da ostanu, već svoj put mogu da nastave i ka drugim destinacijama. Da bi se oni podstakli da ostanu, imajući u vidu sve navedene ekonomske benefite, kao i to da ova populacija nema velike kulturuološke i jezičke barijere u odnosu na naše stanovništvo, treba ponešto i uraditi, a ne samo nadati se da će ostati jer nemaju nigde drugde da odu. Ovo se potvrđuje i poređenjem brojki ljudi pridošlih iz Rusije sa brojem onih koji su aplicirali za boravišnu dozvolu. Veliki broj njih je već iz Srbije otišao na druge destinacije, kao što su Tajland ili Argentina.
Odgovor države bila je najava zakonskih izmena kojim bi se građanima Rusije, Ukrajine i Belorusije omogućilo dobijanje srpskog državljanstva ekpeditivno, posle samo godinu dana stalnog boravka. To izgleda nije bio dobro koncipiran potez, pošto je EU najavila da bi zbog toga preispitala bezvizni režim sa Srbijom, što svakako moramo da izbegnemo. Srbija već ima prilično liberalne propise za sticanje državljanstva, pošto je sticanje državljanstva prijemom moguće već nakon 3 godine prebivališta u zemlji (na primer, u susednoj Hrvatskoj ovo je 7 godina).
Umesto toga, trebalo bi porazmisliti da se otklone uska grla u ovoj proceduri: veliki broj Rusa koji su dobili boravak žale se na komplikovanu proceduru, na brdo dokumentacije, kao i da sam proces odobravanja traje dugo, čak nedeljama ili mesecima.
Takođe, možda treba ukinuti obavezu da se za dobijanje srpskog ljudi moraju odreći prethodnog državljanstva, barem za ove zemlje, što se može uraditi i potpisivanjem međudržavnog sporazuma. Treba imati u vidu da je gubitak državljanstva ozbiljna prepreka za sticanje našeg pasoša, jer u zemlji porekla ovi ljudi imaju porodicu, često i vrednu imovinu, što sve može dosta da im iskomplikuje život ako ne zadrže prvobitno državljanstvo.