Autorka

Vreme čitanja: 3 minuta

Foto:UnSplash

Vladari se menjaju. Imena država i njihov sastav se menjaju. Jedino što uvek ostaje isto je geografija. Od ovog uvida polazi geopolitika, jedan od poznatijih pristupa međunarodnim odnosima, a primenu geopolitike na brojne aktuelne svetske konflikte opisao je Tim Maršal u bestseler knjizi Zatočenici geografije (2016).

 

Geografija je sudbina

Pod geografijom Tim Maršal, iskusni reporter međunarodnih odnosa sa više od 30 godina iskustva, ne podrazumeva samo planine i reke, već i demografski sastav zemlje, klimu i pristup prirodnim resursima. Maršal je o spoljnoj politici izveštavao za BBC, a nije se bojao ni da sam iskusi ulogu geografije u konfliktima – izveštavao je sa ratišta u Bosni, Kosovu, Avganistanu i Iraku. 

Javnost u Srbiji ga zna i po knjizi Shadowplay: Behind the Lines and Under Fire: The Inside Story of Europe’s Last War koja predstavlja narativnu istoriju rata na Kosovu 1990-ih. Jedan od prvih primera koje Maršal pominje u knjizi Zatočenici geografije tiče se upravo Srbije i Kosova – Maršal navodi reku Ibar kao primer geografske barijere koja je odredila trenutnu etničku podelu između severa i juga Kosova. 

Fizički prostor i geografska ograničenja određuju istoriju međunarodnih odnosa više nego što bi brojni realisti ili liberalni teoretičari želeli da priznaju, a Maršal ovo prikazuje kroz brojne slikovite primere konflikta, ali i kroz odsustvo velikih sukoba na pojedinim teritorijama. Tako je na primer, velika barijera između Kine i Indije u vidu Himalaja zasigurno delimično zaslužna za mir koji traje decenijama uprkos suprotstavljenim interesima. 

Geopolitika gotovo izvesno nije jedini, a nekada ni glavni, razlog za izgled nacionalnih granica ili ishod ratova. Ipak, kroz deset bitnih geografskih mapa Maršal ukazuje na postojanost geografskih determinantni i njihov veliki uticaj na političke lidere širom sveta.

 

Pristup lukama sa toplim morem kao razlog ruske ankesije Krima

Jedna od prvih mapi kojima Maršal posvećuje pažnju aktuelnija je nego ikada – mapa Evropske nizije koja se proteže od Atlantskog okeana pa sve do Urala, obuhvatajući Rusiju. Kroz kratku istoriju formiranja Rusije, Maršal ukazuje na nedostatak jasnih geografskih barijera na zapadu kao bolnu tačku većine ruskih lidera kroz decenije. 

Rusija je relativno geografski zaštićena sa istoka nepogodnom klimom i planinskim masivima, ali su na zapadu njene prirodne granice otvorene, što su više puta brojni evropski vladari kroz istoriju pokušali da (bezuspešno) iskoriste.

 Kroz geopolitičku analizu, Maršal nudi objašnjenja za insistiranje Putina na aneksiji Krima (hint: u pitanju je pristup lukama sa toplim morem), kao i potencijal za buduću invaziju Moldavije. Iako objavljena šest godina pre ruskog pokušaja invazije Ukrajine, Maršalovo tumačenje odgoneta deo zagonetke aktuelnog evropskog rata. 

Druga interesantna mapa govori o Sjedinjenim Američkim Državama, ali ne o njenim ratnim pohodima ili geografskim preprekama. Naprotiv, Maršal koristi lokaciju da objasni kako je SAD postala svetska sila u brojnim poljima. Čak i ukoliko bi neka država ozbiljno razmišljala o američkoj invaziji, ubrzo bi se suočila sa ogromnim geografskim izazovom – kako kontrolisati zemlju koja se proteže između dva okeana?

Maršal se osvrće i na jedinstven osećaj nacionalnog identiteta koji veliki broj Amerikanaca oseća, predstavljajući istoriju unifikacije i pokoravanja teritorija koje danas znamo kao svetskog hegemona. Svima koji već dugo vremena očekuju opadanje moći Sjedinjenih Američkih Država, Maršal poručuje da je takav scenario izuzetno malo verovatan i da geografija staje na stranu Bele kuće. 

 

Da li je moguće pobeći iz zatvora geografije?

Maršal obrađuje i kako geografije određuje sudbinu Zapadne Evrope, Afrike, Bliskog Istoka, Koreje i Japana, Indije i Pakistana, Latinske Amerike i Arktika. Da li je knjiga od 300 strana u mogućnosti da objasni sve geografske prepreke koje oblikuju istoriju i spoljnu politiku? Odgovor je zasigurno ne, ali Zatočenici geografije služi kao dobar uvod u dublje razmišljanje o planinama, ravnicama i rekama koje su na umu liderima zemalja. 

Fascinantna je i širina znanja sa kojom Maršal lako uvezuje geografiju, istorijske narative i demografske trendove. Upravo ova širina informacija koje čitalac može dobiti oblikuje koherentan, mada na trenutke simplističan, pogled na svetsku istoriju i međunarodne odnose. 

Kao i sa svim teorijskim okvirima koji žele da objasne veliki spektar širokih društvenih događanja, geopolitika ima ograničenja. Maršal sam priznaje da geopolitika može biti jedna od determinantni sveta u kojem živimo, ali ne i jedina. Druge teorije i pristupi međunarodnim odnosima naglašavaju druge uticaje: realizam ističe održavanje balansa moći, liberalizam govori o uticaju vrednosti, dok konstruktivizam naglašava da interesi nisu zaklesani u geografiji, već su konstruisani idejama i kao takvi se mogu menjati. 

Dodatno ograničenje, na koje se i Maršal osvrće, tiče se tehnologije koja uspeva da prevaziđe brojne geografske prepreke. Sajber napadi, biološka oružja, sateliti, internet – sve ove tehnologije čine geografiju na trenutke sekundarnom, ali i dalje bitnom odrednicom sveta oko nas. 

Geopolitika može na trenutke biti izuzetno siv i ciničan pogled na svet pošto je često nepromenjiva. Srbi i Albanci na Kosovu će verovatno i u narednom veku imati Ibar kao važnu komponentnu života. Ipak, ako nas demografija, okeani i pustinje već u nekoj meri određuju bolje je znati koja je njihova moć. Tim Maršal je odličan vodič u tom procesu saznavanja.