Foto: UnSplash
Tekst je deo serijala Kriptovalute koji objavljujemo u saradnji sa ECD kripto menjačnicom.
Oružanim pobunama 2014. godine počeo je de facto građanski rat u Ukrajini. U delovima Donjecka i Luganska, separatističke proruske snage preuzele su vlast, a cela zemlja je upala u krizu, koja je dobila i svoje ekonomske dimenzije.
Godinu dana kasnije, valuta je već izgubila 70% vrednosti, a mnogi biznisi su bankrotirali. U ovim uslovima, ukrajinski programer iz jedne od otcepljenih teritorija, na tviteru poznat pod pseudonimom GucciXBT, izgubio je posao, i našao se zaglavljen u sred građanskog rata i destrukcije koju on nosi. Shvatio je da mora da ode.
Međutim, izlaz nije bio jednostavan. Pobunjeničke patrole proveravale su ulaz i izlaz iz otcepljenih teritorija. Da izađete iz novoproglašenih samouprava, bio vam je potreban dobar razlog. A ako biste želeli da izađete sa većom količinom novca, ušteđevine ili zlata – to bi bilo gotovo nemoguće.
Mladi programer je posedovao ušteđevinu u američkim dolarima. Kao i mnogi drugi ljudi iz Ukrajine koji su tu mogućnost imali, godinama je od svake plate kupovao američke dolare kako bi njegov novac bio sigurniji. Preneti taj novac preko granice jednostavno je bio veliki rizik – postojala je realna mogućnost da on bude konfiskovan. Ukoliko bi naišao na pogrešnu osobu, mogao bi čak da bude ubijen i opljačkan.
GucciXBT je ranije čuo za bitkoin. Koristio ga je da naručuje stvari sa interneta iz zapadnih zemalja. Dok je planirao odlazak iz zaraćene zone, shvatio je da je bitkoin dobar način da neopaženo prenese svoju ušteđevinu preko granice.
Celokupan dolarski iznos odmah je pretvorio u bitkoin. Šifru od 12 reči, koja se koristi za pristup kupljenom bitkoinu, naučio je napamet “kao da mu život od toga zavisi”. Obukao je običnu odeću, poneo mali ranac, seo u auto i krenuo preko linije razgraničenja.
Granična patrola separatističkih snaga ga je pitala gde je krenuo. Odgovorio je da ide da poseti rođake koji žive izvan otcepljene teritorije, i da planira da se vrati. Graničari nisu posumnjali ništa, jer sa sobom nije nosio ništa od velike vrednosti, niti je po bilo čemu izgledao kao neko ko planira da se preseli.
Ali tih 12 reči koje je nosio u glavi, u sledećim godinama su mu promenile život. Bitkoin je u međuvremenu porastao više stotina puta. Ali čak i da nije, omogućio mu je da bezbedno prenese svoju ušteđevinu sa sobom, bežeći od građanskog rata, siromaštva i represije.
Priča koju je ovaj ukrajinski programer podelio na tviteru zapravo nije retka. Bitkoin, ali i druge kriptovalute, godinama predstavljaju slamku spasa za ugrožene ljude širom sveta. Izbeglice, disidenti, aktivisti za ljudska prava, kao i ekonomski migranti, oslanjaju se na kriptovalute u svakodnevnom životu i radu.
Ovaj aspekt korišćenja kriptovaluta, iako veoma realan, često ostaje u senci rasprava o ceni kriptovaluta ili brzom bogaćenju.
Sedam godina nakon što je GucciXBT napustio zaraćenu zonu sa 12 napamet naučenih reči u glavi, ovaj scenario je postao realnost za desetine, verovatno stotine hiljada ljudi iz Ukrajine koji beže od rata, ali i građana Rusije koji beže od represije i ekonomskog kolapsa u svojoj zemlji. Diskusije o upotrebi kriptovaluta u kriznim situacijama dospele su i u svetske medije. U trenucima kada zapadne zemlje kao centar finansijskog sveta zabranjuju transakcije ruskim državljanima ili ih otežavaju, i dok Kremlj nastoji da sav novac, od zlata do stranih valuta, zadrži u svojoj zemlji, bitkoin i kriptovalute predstavljaju siguran izlaz za one koji beže u potrazi za bezbednijim i srećnijim životom.
Bitkoin i kriptovalute – slamka spasa sa potlačene
Rat u Ukrajini samo je jedan od primera gde ugroženi koriste kriptovalute kao finansijsku slamku spasa. U proteklim godinama, primeri obiluju i u relativno mirnim okruženjima, autoritarnim sistemima širom sveta, ili zemljama nestabilnih valuta.
Živeći u Srbiji, jednoj od manje stabilnih i manje prosperitetnih država Evrope, ponekad možemo da zaboravimo da postoje daleko represivnija i siromašnija mesta u svetu. Ako pogledamo celu planetu, blizu devedeset procenata ljudi živi u zemljama autoritarnih režima i / ili veoma nestabilne valute. U mnogim od ovih zemalja autoritarne vlade vrše kako političku, tako i finansijsku represiju ljudi.
Za preko milijardu ljudi na svetu dvocifrena ili trocifrena inflacija nisu velika novost.
Aleks Gledstin, Direktor strategije u organizaciji Human Rights Foundation već godinama prati korišćenje kriptovaluta od strane aktivista za ljudska prava širom sveta. Borci za slobodu govora, borci protiv policijske brutalnosti i mnogi drugi, iz nužde su otkrili bitkoin kao nešto više od sredstva za špekulaciju. Primeri upotrebe kriptovaluta u ovim zemljama obiluju.
Tokom masovnih protesta protiv policijske brutalnosti u Nigeriji 2020. godine, jednom od organizatora, organizaciji Feminist Coalition, zamrznuti su bankovni računi. Kako bi nastavila da prima donacije, organizacija se okrenula Bitkoinu i prikupila blizu 100 hiljada dolara u bitkoinu. Protest, zajednički poduhvat velikog broja građana i organizacija, je postigao svoj osnovni cilj (ukidanje sporne policijske jedinice odgovorne za pljačke, torturu i silovanja), a ovaj novac je pomogao da se podrže protesti u 128 naseljenih mesta i pruži medicinska pomoć povređenima, ali i pravna pomoć uhapšenima.
U Sudanu, još jednoj velikoj državi Afrike, građani žive u strahu od države, koja strogo kontroliše posedovanje stranih valuta. U prošlosti država je za primer drugima čak i ubijala zbog posedovanja strane valute američkog dolara, uz specijalne policijske odrede koji od vrata do vrata kontrolišu svaku kuću. Dok je bogatoj eliti i vlastima dozvoljeno mnogo toga, obični građani žive u strahu. U ovom kontekstu, bitkoin predstavlja sredstvo opstanka. Dok je ušteđevinu u zlatu ili dolarima relativno jednostavno locirati, država i njene trupe ne moraju biti ni svesni da neko poseduje kriptovalute, niti mogu da na lak način ostvare pristup ušteđevini koja se čuva u kriptovalutama. Pored toga, bitkoin i kriptovalute sve više predstavljaju način za sudansku dijasporu (preko 1.2 miliona ljudi) da brzo, bezbedno i bez rizika od konfiskacije šalje pare rođacima i prijateljima u Sudanu.
Slična situacija je i u Etiopiji, gde vlast voli američke dolare i strane valute, ali gde je posedovanje istih ograničeno za “običan narod”. Ili u Burmi, gde je za vreme puča vlast zatvorila banke i jednostavno isključila bankomate.
Na svim ovim mestima, kriptovalute se sve više vide kao rešenje, a bitkoin, kao najsigurnija opcija, prednjači u tome.
Suverenitet pojedinca naspram državne kontrole
Razlozi za sve veću popularnost bitkoina i kriptovaluta među aktivistima za ljudska prava, izbeglicama ili žrtvama represije jasni su ukoliko se razumeju osnovni principi na kojima su kriptovalute zasnovane, kao i osnovni principi državne kontrole i mehanizmi autoritarnih vlasti.
Državna represija i državna kontrola društva, pre svega su zasnovani na državnoj kontroli ekonomije. A državna kontrola ekonomije zasnovana je velikim delom na kontroli monetarnog sistema – odnosno izdavanja novca, njegovog čuvanja i prometa.
Bez državne kontrole monetarnog sistema, daleko je teže ostvariti uticaj na privredu ili ograničiti suverenitet građana u tom društvu. Monetarna i finansijska sloboda vode difuziji moći u društvu, što vodi boljoj političkoj kontroli i ograničenju moći vlade.
Bitkoin predstavlja monetarni sistem koji je izvan kontrole bilo koje države, a kome pristup može imati bilo ko sa internet konekcijom. Koristeći bitkoin, aktivisti postaju “sopstvena banka”, njihova sredstva nalaze se u virtuelnom prostoru i kriptografski su zaštićena. Infrastruktura, odnosno mreža koja to omogućava nikada u svojoj istoriji nije bila hakovana. Uz to, iako vrednost bitkoina na tržištu u kratkom roku nije stabilna, tokom 13 godina postojanja bitkoin je dugoročno rastao, dok za isto vreme valute država, odnosno centralnih banaka gube na vrednosti.
Poslednjih godina finansijska privatnost i sloboda nalaze se na udaru država sveta. Situaciji ne pomaže ni to što se ljudi sve više oslanjaju na centralizovane provajdere rešenja za plaćanje – poput PayPala, Stripe, i drugih – koje su zbog centralizovanosti i regulacija podložni političkim odlukama i cenzuri koja može doći sa najviših nivoa vlasti ili državne bezbednosti.
U takvom svetu, kriptovalute predstavljaju izlaz i način da se očuva privatnost koju daje keš novac ili sigurnost koju omogućava zlato, i koja je u ljudskoj istoriji prisutna od kada postoji novac. Pored odsustva kontrole, tu je mogućnost direktnog slanja sredstava od jednog korisnika prema drugom, velikom brzinom, bez centralizovanih posredovanja bilo koje kompanije, banke ili institucije.
I u ovome, a ne u trenutnom pomeranju cene, se zapravo nalazi ključna vrednost decentralizovanih valuta.
Tekst je deo serijala Kriptovalute koji objavljujemo u saradnji sa ECD kripto menjačnicom.
Ovaj tekst predstavlja osvrt na neke trendove i razmišljanja o budućnosti tržišta kriptovaluta i blokčein industrije uopšte. Ali ovaj tekst ne predstavlja bilo kakav finansijski savet, niti usmerenje kako da postupate sa ličnim finansijama i ulaganjima.