Foto: Canva
Tekst je deo serijala Kriptovalute koji objavljujemo u saradnji sa ECD servisom.
Do sada je oko dvesta hiljada građana Srbije bar jednom koristilo kriptovalute. Sa druge strane, Srbija predstavlja jedan od vodećih svetskih centara za razvoj blokčejn tehnologije, čiji su kriptovalute neizostavni deo.
U odnosu na broj stanovnika, Srbija ima disproporcionalno veliki broj kompanija, timova i pojedinaca koji razvijaju nove proizvode na temelju pomenutih tehnologija. Ovo uključuje i projekte iz samog svetskog vrha, po tržišnoj kapitalizaciji, broju korisnika, ili stvarnoj upotrebi.
Kakav je značaj kriptovaluta u ovakvom poslovnom kontekstu u Srbiji? Kako da blagovremeno prepoznamo trendove koji će dalje oblikovati okruženje oko nas?
Špekulacija i zarada – kako se kriptovalute koriste u Srbiji?
U prethodnom tekstu naveli smo da u svetu postoji oko 300 miliona ljudi koji su bar jednom koristili kriptovalute, prema trenutnim procenama, odnosno oko 4% svetske populacije. Od ovog broja, procene su da se u Evropi nalazi oko 38 miliona korisnika (oko 5% stanovništva kontinenta), dok u SAD i Kanadi kriptovalute korisi još oko 28 miliona ljudi (oko 7% stanovništva).
Prema nekim osnovnim procenama, u Srbiji je ovaj broj oko dvesta hiljada ljudi. Aleksandar Matanović, osnivač najveće domaće menjačnice za kriptovalute, ECD, za Talas je potvrdio ovaj podatak, ali i činjenicu da nije lako proceniti stvarni broj korisnika:
“Izuzetno teško je reći, ali ako moram da kažem, rekao bih da oko 200 hiljada ljudi ili koristi kriptovalute ili ih je koristilo. Bez dileme, zarada je glavni motiv. Neki gledaju dugoročno da zarade, neki na brzinu, ali je svakako zarada, bez dileme, najveći motiv”
Domaći korisnici se po motivaciji verovatno ne razlikuju previše od ljudi u ostatku sveta – kriptovalute vide se ili kao prilika za brzu zaradu, ili kao prilika za dugoročnu investiciju za one koji veruju u potencijal blokčejna, kriptovaluta, i Web 3 tehnologija uopšte.
Po udelu u populaciji, ako se držimo ove procene, Srbija ipak blago zaostaje za najbogatijim zemljama zapada – dvesta hiljada korisnika predstavlja udeo od svega 3% u populaciji Srbije. O uzrocima ovoga možemo samo nagađati, ali neki od uzroka mogu biti lošija finansijska situacija građana Srbije u odnosu na razvijene zemlje Zapada, lošija regulacija i infrastruktura za online plaćanja, koji su od pre karakteristični razlozi za kaskanje Srbije i u drugim domenima savremenih finansijskih tehnologija.
Ipak, i 200.000 ljudi u Srbiji predstavlja značajnu kritičnu masu korisnika. A poenta kriptovaluta nikada nije zamišljena kao puka špekulacija radi zarade. Kriptovalute se u svetu sve više koriste kao način štednje i investiranja, sredstvo plaćanja (El Salvador je uveo bitkoin kao zvanično sredstvo plaćanja, a neke procene kažu da blizu trećine malih biznisa u Americi prihvata plaćanje kriptovalutama), te kao “pogonsko gorivo” protokola i projekata u svetu blokčejna tehnologija, decentralizovanih finansija, a sve više i video igara, digitalne umetnosti i drugih oblasti.
U pogledu korišćenja kriptovaluta za plaćanja, utisak je da Srbija kasni za razvijenim zemljama.
Prema Aleksandru Matanoviću, kriptovalute se zasigurno koriste kao sredstvo plaćanja od strane građana Srbije, ali postoje određene prepreke koje treba prevazići.
“U Srbiji trenutno nije moguće ništa da se plati kriptovalutama, dok barem jedna firma ne dobije dozvolu od Narodne banke za pružanje odgovarajućih usluga povezanih sa digitalnom imovinom, ali nadam se da bi to uskoro moglo da se promeni. U međuvremenu, svakako je moguće da se plaća kriptovalutama stranim trgovcima koji ih prihvataju, pre svega online trgovcima.”
Još jedan način učestvovanja u svetu kriptovaluta u Srbiji je i rudarenje kriptovaluta – ali i ovde se pre svega radi o finansijskoj motivaciji. Prema procenama, između 50 i 100 hiljada ljudi u Srbiji rudari kriptovalute – što uglavnom postaje isplativo posle godinu do godinu i po dana.
Srbija kao razvojni centar – u svetskom vrhu
Iako Srbija ima manji udeo korisnika kriptovaluta u ukupnoj populaciji, stvari se razlikuju ako govorimo o razvoju novih ideja i projekata u sferi Web 3 tehnologija.
Od ranije je poznato da je Srbija globalno sve prepoznatija kao destinacija u usponu u vezi sa razvojem IT kompanija. Ali kada se dođe na teren blokčejna, Srbija ne predstavlja samo zemlju u usponu, već destinaciju u samom svetskom vrhu.
Startup Genome globalni izvešraj o startup ekosistemima u svom izveštaju za 2021. godinu kao posebnu snagu Srbije navodi oblasti gejminga i blokčejna. U izveštaju za 2020. godnu Srbija je istaknuta kao peta u svetu po broju blokčejn programera, a inženjerski talenat u Srbiji ocenjen kao top 5.
Iako se radi o oblasti u razvoju, u Srbiji postoji živa zajednica ljudi koji se bave blokčejnom, a koja uključuje 30-40 blokčejn kompanija i verovatno još toliko kompanija koje pokušavaju da implementiraju ili isprobaju te tehnologije na neki način.
Ovo potvrđuje i jednostavan pogled na kompanije koje posluju iz Srbije, ili koje su čak u Srbiji i nastale.
Važan lokalni primer je MVP Workshop, domaća venture building inicijativa koja je doprinela razvoju nekih od globalno najpoznatijih projekata u sferi blokčejn tehnologije, poput Polygona ili Celsius Networka.
Prošle godine Celsius Network, kompanija koja omogućava korisnicima da svoje kriptovalute čuvaju, pozajmljuju, založe kao kolateral za kredit ili na njih dobijaju kamatu, kupila je deo MVP Workshop tima i u Beogradu otvorila svoj evropski ogranak Celsius Network Europe. Time se Beograd pridružio već postojećim timovima u Tel Avivu, Tampi, i centrali u Njujorku. Celsius Network je i jedan od najvećih aset menadžera baziranih na blokčejn tehnologiji – upravljaju sa oko 25 milijardi dolara kapitala.
Iz Beograda je počeo i All Art, koji razvija tehnologije vezane za NFT, poznat po Solsea platformi, jednoj od najvećih platformi za trgovinu NFTjevima.
Ovo su samo neki od timova koji su se u poslednje vreme našli u domaćem i globalnom fokusu, ali činjenica je da u Srbiji programeri, inženjeri i timovi neprekidno rade na stvaranju infrastrukture za sledeći nivo razvoja interneta, i da će o ovim poduhvatima tek biti reči.
Srbija i kriptovalute – šta su sledeći koraci
Dalji razvoj zahteva neprekidna prilagođavanja. Što se startapa i kompanija tiče, sigurno je da će imati sve veću potrebu za kvalitetnim kadrom, i sasvim je moguće da će potreba prevazilaziti ponudu na tržištu. Iz ovog razloga važno je pre svega nastaviti sa edukacijom softverskih inženjera, programera, ali i menadžerskog kadra.
Sa druge strane, za primenu će biti važna kako edukacija domaće privrede i potencijalnih korisnika, tako i adekvatni zakonski okviri.
Prošle godine Srbija je napravila značajne korake u prepoznavanju kriptovaluta kao digitalne imovine, a kriptovalute su dobile svoj zakonski okvir i na njih je danas moguće platiti jasno definisan porez. Na dodatnim specifikacijama i procedurama svakako ostaje još posla, ali Srbija definitivno jeste napravila značajan pomak.
Na drugoj strani ostaje regulisanje kriptovaluta kao sredstva plaćanja, što će zahtevati izdavanje specijalnih dozvola vezanih za pružanje usluga u vezi sa digitalnom imovinom, koje su velikim delom domen Narodne banke Srbije. Ostaje da se vidi kako će teći ovaj proces.
Ipak, sa sve većim brojem kompanija koje u Srbiji razvijaju rešenja za ceo svet, kao i sve većim interesovanjem naših građana za rudarenje, špekulaciju, ali i korišćenje kriptovaluta za plaćanje i štednju, jasno je da je potreba za predvidivim i stabilnim okruženjem sve veća, i da od daljeg otvaranja prostora za razvoj i upotrebu blokčejna u Srbiji korist imaju i građani Srbije i ceo svet.
Tekst je deo serijala Kriptovalute koji objavljujemo u saradnji sa ECD servisom.
Ovaj tekst predstavlja osvrt na neke trendove i razmišljanja o budućnosti tržišta kriptovaluta i blokčein industrije uopšte. Ali ovaj tekst ne predstavlja bilo kakav finansijski savet, niti usmerenje kako da postupate sa ličnim finansijama i ulaganjima.