Glavni urednik Talasa

Vreme čitanja: 4 minuta

Foto: UnSplash

Rast kamata se u poslednje vreme sve češće pominje kao neminovnost. Razlog za to nalazi se u činjenici da je ovaj mehanizam sredstvo obuzdavanja inflacije koja se na globalnom nivou nalazi na visini koja već decenijama nije bila zabeležena. Evrozona nije imala ovoliku stopu inflacije od 5% još od uvođenja zajedničke valute 1999. godine, a SAD inflaciju od 7% još od prvog mandata predsednika Ronalda Regana. U finansijama postoji jedna zakonomernost koja glasi da kada kamate rastu onda berzanski indeksi padaju. 

U ovoj analizi osvrnućemo se na pitanja koja su važna za razumevanje berzi, sa posebnim osvrtom na tehnološke kompanije. Šta je kapitalizacija berze, a šta su berzanski  indeksi i kako se određuju cene akcija? 

 

Berzanski indeksi – rast cena akcija povećava vrednost indeksa

Mada ima i robnih, berze su uglavnom tržišta gde se trguje finansijskom robom. To su akcije preduzeća, obveznice, kako država tako i preduzeća, različite valute, kao i brojne druge hartije od vrednosti, kao što su fjučersi ili opcije. 

Važnost berzi najčešće se prikazuje kroz dva parametra: kapitalizaciju berze i berzanski promet. Kapitalizacija podrazumeva vrednost svih finansijskih instrumenata koji se na njoj kotiraju, a promet vrednost onih instrumenata, čija se kupoprodaja  obavi u određenom vremenskom periodu. 

Ovo nam dosta govori o tome kada međusobno poredimo različite berze, ali zato ne baš previše kada posmatramo kretanja na jednoj berzi, sa željom da procenimo ekonomska kretanja u privredi u kojoj se berza nalazi. Kapitalizacija berze može da se menja, jer kompanije mogu da odluče da se kotiraju na drugoj berzi koja im nudi veći pristup kapitalu. Promet zavisi i od vrste finansijskih instrumenata jer su neki manje a neki više likvidni itd. Za tako nešto služe berzanski indeksi.

Berzanski indeksi predstavljaju skup odabranih instrumenata čije cene se prate na berzi. Na primer, S&P 500 je indeks koji prati akcije 500 velikih američkih preduzeća; kada raste cena njihovih akcija, tako raste i vrednost indeksa i obrnuto. Slični indeksi su Nikkei 225 u za tokijsku berzu, FTSE 100 za londonsku berzu, ili DAX za berzu u Frankfurtu. Rast cena akcija predstavlja relativno brz i jeftin pokazatelj o ekonomskim kretanjima: promene se vide iz dana u dan, umesto da se čekaju mesečni ili kvartalni podaci o kretanjima BDP-a, pa se njihova vrednost pažljivo posmatra i od ljudi koji ne trguju na berzi ili koji nemaju ušteđevinu u fondovima koji na njima ulažu. 

 

Kako se računaju cene akcija? – uska povezanost cene akcije i profitabilnosti kompanije

Cene akcija računaju se na osnovu prikazanih i očekivanih prinosa u budućnosti. Kada preduzeće kreira dobit ono je kasnije isplaćuje u vidu dividende vlasnicima akcija, ali deo i zadrži za dalje investicije u poslovne poduhvate. Vlasnicima akcija uglavnom je svejedno – ako preduzeće dalje investira, porašće vrednost pojedinačne akcije, pošto se sada očekuje da dividenda u budućnosti bude još veća, pa za investitore nema razlike da li su dobili celu dividendu, samo njen deo ili čak ništa: ako im trenutno treba gotovina prodaće poneku akciju na berzi ali će zato njena cena biti veća. 

 

 

Cena akcija zavisi od profitabilnosti kompanije: viši profit znači rast cene akcija. Ako se profitabilnost smanji, isto tako će se smanjiti i vrednost akcija. Tu na scenu stupaju kamate. Više kamate znače rast finansijskih troškova samog preduzeća – jer su krediti sada skuplji nego ranije, pa će zato i profit biti niži. Ali često, mnogo važnije su i indirektne posledice rasta kamata: sa skupljim potrošačkim kreditima smanjuje se i generalna tražnja, pa se smanjuju i poslovni prihodi. Preko ova dva kanala rast kamata smanjuje profitabilnost preduzeća na berzi, što smanjuje vrednost njihovih akcija. 

U konačnici, to znači i smanjenje vrednosti celih berzanskih indeksa. Ovaj mehanizam, samo u obrnutom smeru, bio je zaslužan za dugogodišnji visoki rast berzanskih indeksa, daleko više nego što je to bio rast same privrede. Velike količine jeftinog novca negde su morale da se odliju, što je dovelo do tolikog rasta cena akcija da je veliki broj ekonomista  počeo da primećuje da postoji raskorak između fundamentalnih pokazatelja pojedinih preduzeća (kao što je profitabilnost) sa njihovom cenom akcija. 

 

Tehnološke kompanije pred većim korekcijama

Ovo se naročito može primeniti na tehnološke kompanije. Da li prethodna teorija o povezanosti cene akcija i profitabilnosti pada u vodu jer veliki broj tehnoloških kompanija beleži visoke (i rastuće) cene akcija, premda nemaju iskazani profit ili čak ostvaruju gubitak? Pa ne baš, jer se cene akcija ne posmatraju samo na osnovu istorijskih podataka kao što su profiti iz prošle godine ili prethodnog kvartala, nego i očekivani budući prinosi.

 Zato cene akcija rastu i padaju u skladu sa ekonomskim vestima: najava novog modela električnog automobila povećaće cene akcija Stelantisa ako investitori očekuju njegovu dobru prodaju. Ali nisu važne samo ekonomske, već i političke ili meteorološke vesti: ako dođe do suše u Brazilu, porašće cena akcija kompanija koje proizvode kafu u Etiopiji, Keniji ili Indoneziji: kafe na svetskom tržištu će biti manje, pa će njena cena porasti, i kompanije čija proizvodnja nije pogođena sušom, zaradiće više. 

Za tehnološke kompanije se po pravilu očekuje da će njihova rešenja biti u širokoj upotrebi tek kroz nekoliko godina, i stoga su investitori spremni da danas trpe gubitke zarad budućih visokih prinosa. Cena ovakvih akcija računa se kao sadašnja vrednost tih budućih procenjenih prinosa. Svi znamo da 1,000 dinara danas nema istu kupovnu moć kao i 1,000 dinara za 5 godina. Da bi se novčani tokovi poredili, onda se budući prilivi diskontuju da bi se dobila njihova sadašnja vrednost.

 Diskontovanje se vrši pomoću odabrane kamatne stope: što je kamata niža, to će i sadašnja vrednost budućeg očekivanog novčanog toka biti viša. Ali važi i obrnuto: sa višom kamatnom stopom, sadašnja vrednost tog novca se značajno smanjuje. Na primer, ako procenjeni prihodi nekog preduzeća iznose tokom narednih pet godina 100 evra godišnje, sa kamatnom stopom od 1% sadašnja vrednost tog novčanog toka iznosi 485 evra, ali ako je kamatna stopa 5% onda je sadašnja vrednost samo 433 evra. Ništa se fundamentalno nije promenilo u poslovnim očekivanjima za dato preduzeće, ali je zato cena akcija sa rastom kamata postala mnogo niža.