Vreme čitanja: 4 minuta

Foto:Canva

Kraj godine uvek predstavlja priliku da sumiramo period za nama, izdvojimo najznačajnije događaje, kako za nas lično, tako i one koji su imali uticaj na društvo u kome živimo. Nikada nije moguće napraviti sveobuhvatnu listu najbitnijih događaja jer se oni razlikuju za svakog od nas, ali možemo izdvojiti nekoliko njih koji su doneli dobre stvari i ostvarili pozitivan društveni uticaj. Istovremeno, ovo je trenutak kada možemo i da damo neke prognoze za naredni period odnosno početak 2022. godine. 

Kako već nekoliko godina unazad pišem ove osvrte na godinu za nama, čini mi se da je ove godine bilo lakše nego ranijih izdvojiti te ključne događaje. Kada sam dobio poziv da napišem ovu kolumnu, odmah su mi na pamet pala tri događaja koja lično smatram najvažnijim, a to su borba za prava žena, odnosno borba protiv svakog vida nasilja nad ženama, zatim ekološka borba i podjednako važno za naš život – nabavka vakcina i povratak životu kakav smo imali pre pandemije. Postoji još događaja koji bi mogli da se nađu na ovom spisku, ali je malo onih koji su imali ili će tek imati pozitivan uticaj na dešavanja u našem društvu kao i na naše živote. 

Godina za nama počela je pod heštegom #NisiSama, a završava se sa #NisamPrijavila. Ovo nam zaista govori da se tokom ove godine prvi put ozbiljno i istinito govorilo o položaju žena u Srbiji, sa čim se sve tek suočavaju kada su žrtve nasilja, koliko su naše društvo, odnosno naš sistem patrijarhalno postavljeni i gde se, što bi Marija Lukić rekla, ne veruje ni mrtvoj ženi a kamoli živoj. Uprkos takvoj postavci stvari, hrabre devojke i žene uspele su da progovore, da se njihove priče čuju, da se izvrši pritisak javnosti na institucije da rade svoj posao i da se svi zapitamo da li želimo da živimo u tako nepravednom društvu ili ćemo takvo društvo da menjamo. Početak godine obeležile su glumice koje su progovorile o silovanju i seksualnom nasilju koje su trpele. Iako pod sloganom #NisiSama koji treba da ohrabri sve žrtve nasilja da prijave nasilnike i silovatelje, u našem društvu žena jeste sama kada mora da se izbori sa svim pritiscima oko sebe često se uopšte ne upuštajući u taj izazov da prijavi nasilje znajući da su pravila sistema protiv žrtve. Možda su baš glumice koje su bile žrtve seksualnog nasilja bile jedine u mogućnosti da započnu ovu borbu zbog svoje vidljivosti i podrške javnosti da nateraju institucije sistema da rade svoj posao. Čak su i one prošle kroz tabloidno blato, a zamislite samo sa čim bi se sve suočila neka devojka u manjoj sredini koja bi htela da prijavi nasilje. To smo najbolje videli na primeru Marije Lukić čiju borbu ne smemo da zaboravimo. Godinu završavamo heštegom #NisamPrijavila gde smo čuli hiljade priča žena koje nisu prijavile nasilje koje su trpele od strane svojih partnera, očeva i drugih muškaraca u okolini zbog straha da ih sistem neće zaštiti a javnost razumeti. Zato na kraju ove godine stojimo uz sve žene koje su omogućile da se o ovome uopšte razgovara, da se ohrabre sve žrtve da prijave nasilje, a da institucije rade svoj posao znajući da se nalaze pod lupom javnosti ako je to jedini način da žrtve dobiju zaštitu a nasilnici presudu. 

 

 

Drugi događaj koji je imao veliki uticaj na društvo i institucije sistema jeste ekološka borba zahvljujući kojoj su građani naterali institucije da rade u javnom interesu i pokazali da je moguće odneti pobedu nad lošim zakonima. Blokade puteva koje su se desile kao posledica pokušaja vlasti da donese zakone na štetu građana predstavljaju prvi akt građanske neposlušnosti u poslednjih dvadeset godina. To je ujedno i prva velika pobeda građana nad ovom vlašću za ovih deset godina. Ovaj događaj je značajan za političku borbu u Srbiji ne samo iz perspektive ekološke borbe, već širih posledica koje su blokade imale. To se tiče pre svega stvaranja osećaja kod građana da su pobede moguće, a samim tim i promene. Do sada smo imali veliki broj protesta, šetnji i različitih iskazivanja nezadovoljstva ovom vlašću ali bez ispunjenja zahteva koji su formulisani na tim protestima. Sad smo prvi put imali situaciju da je vlast bila primorana da ispuni zahteve demonstranata čime je poslata poruka predstavnicima vlasti da će građani blokirati ulice i svaki sledeći put kada bude postojao razlog za to. U Novu godinu ulazimo sa više optimizma kad je reč o političkim promenama i vraćanje vere građanima da njihova borba ima smisla. Ujedno, ovo je i prilika da se politika vrati u politički život Srbije i zameni dosadašnje lične borbe koje su vođene među političarima. 

Iako je pre godinu dana u ovo vreme delovalo neverovatno da ćemo samo kroz nekoliko meseci imati dostupne vakcine u Srbiji i biti među prvima u svetu po stopi vakcinacije, sada isto tako deluje neverovatno da uprkos dostupnosti svih vakcina u Srbiji postoji veliki broj onih koji ne žele da se vakcinišu. Dok proces vakcinacije nije počeo nisam ni pomišljao da postoje oni koji neće hteti da nam se život što pre vrati u normalu koju smo imali pre korone, već ćemo nastaviti da se batrgamo u novim sojevima i merama kako bismo sačuvali i one koji ne žele vakcinu. Za razliku od dočeka 2021. godine kada smo znali da ulazimo u još jednu korona godinu ispunjenu neizvesnostima kad ćemo imati vakcine i kako će nam životi izgledati, 2022. godinu ćemo moći da dočekamo vakcinisani sa nadom da u narednoj godini možemo da kažemo doviđenja virusu. Vakcinisani ili ne, u 2022. godini možemo očekivati da nam se život vrati u potpunosti onako kako smo živeli 2019. godine, pametniji, oprezniji i solidarniji za izazove sa kojima će se svet suočavati. 

U narednoj godini nas očekuje nova politička dinamika s obzirom na izbore koji dolaze, a na kojima će učestvovati i predstavnici opozicije. Nakon izbora imaćemo daleko drugačiji odnos snaga u parlamentu, veći stepen zastupljenosti građana i mogućnost da se više utiče na političke procese u zemlji. Nezahvalno je predviđati da li će 2022. godina biti godina političkih promena, ali će svakako biti godina u kojoj će političke promene krenuti da se dešavaju. 

*Stavovi izraženi u kolumnama predstavljaju isključivo lične stavove autora, a ne stavove uredništva Talasa.