Foto: Canva
U odlazećoj 2021. godini cena kvadrata je porasla u Beogradu +10,25%, Novom Sadu +11,93%, Nišu +11,18%. Kada se pogleda cena izdavanja, rast je još veći, pa tako u Beogradu iznosi +19,39%, Novom Sadu +6,53% dok je u Nišu stanarina porasla za +15,50%.
Prolazi još jedna godina u kojoj su cene nekretnina zabeležile dvocifreni procenat rasta i dok neki odbijaju da poveruju da su se ponuda i tražnja i ove godine našle na još većoj vrednosti nego prošle godine, razlozi zbog čega je tako su sve vidljiviji.
Iako su krediti već dugi niz godina veoma povoljni, udeo gotovinskog plaćanja u prometu nekretnina nije padao ispod 70 odsto što govori o tradicionalnom nepoverenju našeg naroda u banke i bankarske kredite kao i popularnim slamaricama koje se ovih godina uveliko prazne. Međutim, primetan je porast plaćanja nekretnine iz kredita u proteklih godinu dana. Taj trend će se nastaviti i u sledećoj godini koja bi mogla biti poslednja godina za pokretanje kredita po povoljnim uslovima.
Po samom obraćanju guvernerke Narodne banke Srbije, Jorgovanke Tabaković, negiranjem da nas sledeće godine očekuje rast kamatnih stopa, jasno je da vlada želi da održi interesovanje za nekretninama jer onog trenutka kada centralne banke odluče da povećaju kamatne stope ne samo da će krediti biti nepovoljniji nego će se i poslati signal investitorima da je ciklus jeftinog novca prošao što će se odraziti na sve načine ulaganje, ne samo na nekretnine. Tada će novac postati skuplji, inflacija će se dovesti u ciljani opseg pa ljudi neće imati strah da će im novac izgubiti vrednost.
Zašto državi odgovara visoka cena stanova?
Kroz projekat “Beograd na vodi” (i ne samo njemu) u kojem država ima učešće nalazi se i interes da se cene nekretnina održe na ovom nivou. U pandemiji je došlo do porasta cene građevinskog materijala pa i nešto niža cena nekretnina može dovesti u pitanje profitabilnost celog projekta.
Jasno je da cena kvadrata u Beogradu na vodi ne može biti iznad 3.500 €/m2 ako u ostatku Beograda ne prelazi 2.000 €/m2. Zbog toga svaki podsticaj tražnje za nekretninama znači i veću cenu stanova najvećeg državnog projekta kada su nekretnine u pitanju.
Na koje načine država stimuliše tražnju za nekretninama?
Do sada je najveći deo prometa nekretnina ostvaren iz gotovine. Međutim, s obzirom da taj način plaćanja sve više slabi jer gotovina nije neograničena, troši se, očekuje se sve veći udeo kreditnih kupaca. Prošle godine je kao podsticaj spušten minimum učešća u stambenim kreditima. Nisu sve banke ponudile te uslove što jasno izražava njihovu zabrinutost. A kako i ne bi, ukoliko neko nema za 20% učešća, kako će taj moći da otplaćuje kredit narednih 30 godina gde nas već za par godina očekuje pad cena nekretnina?
Ovih dana Vlada je takođe odlučila da mladim majkama pomogne sa 300.000 dinara prilikom kupovine stana. Zašto baš sad i zašto mora taj novac da se iskoristi baš za kupovinu nekretnine?
Tih 2.500 evra čine jedva 5% cene nekretnine koja bi zadovoljila jednu tročlanu porodicu u širem delu Beograda. Kada se zna da su cene nekretnina samo u proteklih 6 meseci skočile 5% jasno je da se tom pomoći finansira rast cena, da ne znači mnogo i da može samo dovesti do rizičnih odluka jer se stvara privid da je za jednu porodicu sada pravo vreme da iskoristi ovu pomoć i da kupi stan.
Da li je država svesna rizika kojim izlaže svoje građane? Da li država stvarno brine o svojim građanima? Ko sme da se protivi pomoći od 300.000 dinara, pa još majkama?
U svakom slučaju, svedoci smo popunjavanja poslednjeg vagona poslednjeg voza za kupovinu nekretnina. To je vagon koji će se, ukoliko lokomotiva ne bude mogla da vuče toliko uzbrdo, prvi i otkačiti. Taj će vagon biti pun mladih majki koje će iskoristi ovu pomoć kao i onih koji će iskoristiti da kredit uzmu sa 10% učešća, ali i pun banaka koje niskom cenom nekretnina neće moći da naplati te kredite. Međutim, njih će država kasnije spašavati dok ostale neće.
*Stavovi izraženi u kolumnama predstavljaju isključivo lične stavove autora, a ne stavove uredništva Talasa.