Lekcije iz Estonije, talas.rs Estonija
Daniel Hinšt

Potpredsednik Centra za javne politike i ekonomske analize (CEA)

Vreme čitanja: 5 minuta

Foto: iStock

Kina, Rusija i Bjelorusija predstavljaju tri velike teme odnosno glavne geopolitičke rizike za Estoniju kao članicu Europske unije i NATO saveza.

 

Estonska obavještajna služba Valisluureamet objavila je svoje godišnje izvješće “International security and Estonia 2021. Kina, Rusija i Bjelorusija predstavljaju tri velike teme odnosno glavne geopolitičke rizike za Estoniju kao članicu Europske unije i NATO saveza. Iz izvješća se mogu izdvojiti sljedeće poruke koje su bitne i za jugoistočne i istočne zemlje koje teže euroatlantskim integracijama.

 

1. Izvješće vezano uz Kinu

Za Estoniju velika je sigurnosna prijetnja što Kina ima ambiciju postati tehnološki lider. S time je povezan i sve rašireniji problem kibernetičke špijunaže kojom Kina dolazi do stranih visokih tehnologija.

Nadalje, upozorava se kako bi provedba kineske vanjskopolitičke doktrine o stvaranju „zajednice zajedničke sudbine“ vodila prema „ušutkanom svijetu kojime dominira Peking“. Pritom je glavni cilj Kine stvoriti podjele između SAD-a i Europe.

Svoju zabrinutost estonski službenici argumentiraju činjenicom da se radi o „sve više autoritarnom režimu usredotočenom oko rastućeg kulta ličnosti“. Takav totalitarni režim vođen je Kineskom komunističkom partijom koja prema izvješću pod ideološkom kontrolom i nadzorom drži i kineske državljane u inozemstvu, kroz čelije koje su stvorili članovi partije, zaposlenici kineskih državnih poduzeća, novinari, diplomati i studenti. Kritika kineskih vlasti se stoga suspreže i u dijaspori, što uključuje i brisanje objava na društvenim mrežama. Posebno osjetljive teme su Hong Kong, Tajvan, Tibet i Ujguri. S druge strane, kineske vlasti regrutiraju Kineze u inozemstvu, kao i zapadnjake, kako bi se preko zapadnih informacijskih kanala širili narativi o Kini.

Kao problem navodi se kako se Kina koristi ruskim primjerom za širenje propagande i dezinformacija.

 

2. Izvješće vezano uz Rusiju

Vezano uz temu dezinformacija, izvješće navodi kako redovita praćenja medija identificiraju, pored ostalog, i članke u utjecajnim zapadnim publikacijama koji su sukladni ruskim interesima. Pritom su takvi članci promovirani putem lažnih računa na društvenim mrežama i online portalima pod kontrolom GRU-a (ruske vojnoobavještajne službe), koja vodi psihološko ratovanje koje odgovara ciljevima ruskih oružanih snaga. Nadalje, ruske službe koriste se i deepfake tehnologijom koja javnosti otežava razlikovanje lažnih informacija od istine.

Razlog za takve aktivnosti leži u karakteru ruske vanjske politike, a to je poticanje tranzicije prema multipolarnosti u međunarodnim odnosima, odnosno smanjenja zapadnog utjecaja u svijetu. Zato se Rusija nastavlja koristiti obmanama protiv NATO-a kako bi se oslabilo transatlantske odnose i savezništvo. Također, Rusija otežava integraciju zemalja u svojem susjedstvu prema euro-atlantskim organizacijama i na taj način radi protiv uspostave vladavine prava, građanskog društva i slobodnih izbora. Također, Rusija se protivi i postavljaju američkih proturaketnih sustava u Europi koji bi spriječili mogućnost da Rusija zaprijeti NATO-u nuklearnim napadom.

Izvješće kao rizik vidi i mogućnost da će globalna epidemija potaknuti Zapad da se više usmjeri na domaću politiku i ekonomske probleme, što će uzrokovati rast populističkih i ekstremističkih pokreta. Time bi se potkopalo institucionalno jedinstvo i vrijednosti zapadnih društava. Zato estonski službenici i tijekom 2021. godine očekuju operacije širenja ruskog utjecaja kako bi se produbljivale podjele unutar zapadnih društava, kao i na razini Europske unije.

S druge strane, politička moć Rusije ograničena je autokratskim sustavom u kojemu izostaju reforme. Zato Estonci, poznati po politikama koje su zemlju dovele do visoke ekonomske slobode, ističu nedostatak volje za reformom postojećeg modela državnog kapitalizma. Pritom kao glavne strukturne probleme ruske ekonomije ističu smanjenu tržišnu konkurenciju, neefikasnost javnog upravljanja, korupciju i smanjenu investicijsku aktivnost. Dodaju kako je COVID-19 pandemija istaknula strukturne slabosti ruskog gospodarstva, među kojima su prekomjerno oslanjanje na izvoz energenata, neizvjesna investicijska klima i pretjerani ekonomski utjecaj javnog sektora.

 

Postani Prijatelj Talasa

 

3. Izvješće vezano uz Bjelorusiju

Nastavno na analizu ruskih ekonomskih i strukturnih problema, izvješće se dotiče i Bjelorusije čiji je se niski životni standard dovodi u vezu s propustima u provedbi ekonomskih reformi nakon raspada Sovjetskog saveza. U gospodarstvu visoko ovisnom o ruskom, društvena modernizacija bila je umjetno odgađana desetljećima, a reforme bi uzrokovale šok.

 

Što je zajedničko u sva tri slučaja?

Slijedom svega navedenoga, postavlja se pitanje što je zajedničko za sve tri zemlje. Netko bi mogao olako i/ili s jasnom namjerom inputirati tezu da izvješće nije „objektivno“ jer kao sigurnosnu prijetnju ne vidi zapadne zemlje, već zapravo slijedi američku vanjsku politiku.

Valja istaknuti kako Estonija ne bi bila toliko napredna zemlja da se nije opredijelila kojem će dijelu svijeta pripadati. Da nije bilo tako, da su estonski političari relativizirali globalne političko-ekonomske sustave kao što se to primjerice činilo kroz jugoslavenski idealizam o „nesvrstanosti“, onda bi Estonija bila u posve drugačijoj situaciji nego što je danas, odnosno već dulje vrijeme.

Kako bi se stvari nazvale ispravnim imenom, važno je služiti se politološkim činjenicama, koje nam pomažu i razlikovati političko-ekonomske sustave. Među navedenim zemljama, Kina je jednopartijska totalitarna država, dok Rusija i Bjelorusija koriste samo naizgled slobodne i demokratske izbore kako bi namjestile i potvrdile hegemoniju svojih autoritarnih i autokratskih vlasti. Pored toga, u sve tri zemlje nema čak niti namjere za reformama u smjeru liberalne demokracije, slobodno tržišta, vladavine prava, odnosno individualnih sloboda i građanskih prava. Tim više, u sve tri zemlje dogodila se dodatna degradacija političke slobode.

U tom kontekstu, estonsko izvješće navodi geopolitičke rizike koji dolaze upravo iz glavnih sila koje svojim autoritarnim i nedemokratskim politikama ugrožavaju sigurnost mnogih zapadnih zemalja. Pritom valja istaknuti kako je prema izvješću Freedom Housea, Estonija najrazvijenija demokracija među postkomunističkim zemljama Europe, a uz to je i konsolidirana demokracija.

 

Nedostatak političke slobode vodi u nedostatak ekonomske slobode

Pored navedenoga, estonsko izvješće ima dodanu vrijednost jer ukazuje na nedostatak reformi i privatizacija, konkretno u Rusiji i Bjelorusiji. Dok su prema Fraserovom izvješću Kina, Bjelorusija i Rusija redom 124., 114. i 89. u svijetu po razini ekonomske slobode, Estonija je na 14. mjestu, vrlo blizu SAD-a i ostalih razvijenih slobodnih zemalja. Dakle, geopolitika ekonomske slobode izravno je relevantna baš u ovom slučaju, a razlika među navedenim brojkama izrazito je velika.

 

Dezinformacije su važan izvozni proizvod autoritarnih zemalja

Dezinformacije na koje vrlo često nasjedaju razni populisti nerijetko dolaze upravo iz Rusije, a sve više iz Kine. Već na općenitoj razini možemo često čuti narativ o krizi liberalne demokracije i Zapada, koji je uvelike fabriciran u Rusiji (nasljednici Sovjetskog Saveza).

Rusija pritom nastoji kompenzirati nedostatak političko-institucionalne i ekonomske konkurentnosti odnosno socijalnog kapitala upravo izvozom i širenjem anti-zapadnih dezinformacija. Rusija dobro zna kako je transatlantski sigurnosti sustav utemeljen na zajedničkim vrijednostima koje povezuju Sjevernu Ameriku i veliki dio Europe. Pojava populističkih pokreta u nizu europskih slučajeva pritom posebno doprinosi relativiziranju liberalno-demokratskih vrijednosti i izazivanju raznih iracionalnih podjela odnosno lažnih dilema u zapadnim društvima.

 

Zaključno

Estonska obavještajna služba kroz ovo izvješće odražava temeljne vrijednosti svoje države, ekonomije i društva, kojima je u cjelini svojstvena visoka razina liberalizacije. Dok mogu postojati divljenja Estoniji zbog snažnih reformi i ekonomske slobode, a s druge strane se relativizira ili čak dijelom podržava ruska vanjska politika, valja istaknuti kako je parcijalno i paušalno zaključivanje vrlo je daleko od cjelovitih činjenica. Takvi zaključci često su posljedica nesposobnosti povezivanja politoloških činjenica o socijalnom kapitalu i političkim institucijama koje su presudan faktor mnogih ekonomskih odnosno razvojnih rezultata.

Estonija je upravo svojim primjerom dokazala kako jasan odmak od zone sovjetskog odnosno ruskog utjecaja i jasno institucionalno usmjerenje prema euroatlantskim integracijama predstavljaju temelj bez kojega se mnoge liberalizacijske reforme ne bi dogodile. Upravo kao zemlja s takvim rezultatima, Estonija može danas s čvrstom vanjskopolitičkom pozicijom u zapadnoj političkoj zajednici kredibilno procijeniti geopolitičke i sigurnosne rizike koji dolaze od zemalja koje se protive slobodi i demokraciji.

Pročitajte i: 

*Autor piše u lično ime; stavovi izraženi u kolumnama predstavljaju isključivo lične stavove autora, a ne stavove uredništva Talasa.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *