Vladimir Pavićević

Direktor Društva za istraživanje politike i političke teorije

Vreme čitanja: 7 minuta

Foto: iStock

U prvih sto dana svog djelovanja kao predsjednika crnogorske Vlade, Zdravko Krivokapić je drastično kršio princip vladavine prava umjesto da tom velikom principu, kako je najavljivao, bude potpuno posvećen.

 

Vladavina prava je jedan od osnovnih integrativnih principa savremenih demokratija. Postojanje elementarnih načela pravde i pravičnosti se u prosvećenim državama i društvima mjeri poštovanjem elemenata koji čine vladavinu prava. U crnogorskom Ustavu ovom principu dat je značaj koji i treba da ima u savremenoj, demokratskoj državi. Već u članu 1. crnogorskog Ustava piše da je Crna Gora država zasnovana na vladavini prava.

Tri decenije DPS-ovog upravljanja Crnom Gorom obilježene su velikim brojem slučajeva teških kršenja vladavine prava. Jedan od najtežih predstavljalo je jednostrano usvajanje neustavnog, diskriminatorskog i nepravednog Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica u decembru 2019. godine. Uslijedili su masovni i nenasilni protesti na kojima su učestvovali građani Crne Gore svh vjera i nacija, kojima se stalo, kako u odbranu prava jedne vjerske zajednice, tako i u odbranu Ustava Crne Gore.

Razvlašćivanje DPS-a na izborima u avgustu 2020. godine stvorilo je racionalno očekivanje crnogorskih građana da će nova vlast napraviti radikalni raskid sa načinom upravljanja bivšeg režima i da će se drugačiji pristup nove vlasti ogledati prije svega u striktnom poštovanju principa vladavine prava. Ovo očekivanje imali su prije svega oni građani Crne Gore koji su zagovarali promjenu vlasti DPS-a, koji su se borili za promjene nabolje i koji su glasali za predstavnike onih političkih formacija koje su na parlamentarnim izborima uspjele da razvlaste DPS.

Na tragu ovakvih očekivanja predstavnici nove parlamentarne većine uputili su krajem septembra 2020. godine potpisani zahtjev crnogorskom predsjedniku Milu Đukanoviću da Zdravku Krivokapiću da mandat za sastav nove Vlade. Milo Đukanović je početkom oktobra i predložio Krivokapića za mandatara. Najavljujući strukturu buduće crnogorske Vlade, Zdravko Krivokapić je u novembru 2020. godine saopštio da će u fundamentu nove Vlade da se nalaze četiri dijela među kojima je prvi vladavina prava.

 

Od obećanja do kršenja principa

Tako je u periodu dok je još bio mandatar gospodin Krivokapić građanima Crne Gore poručio da će i on i njegova Vlada biti posvećeni vladavini prava kao prvom i osnovnom principu svog političkog djelovanja. Ova poruka građanima Crne Gore  ponovljena je i u ekspozeu koji je gospodin Krivokapić izložio na sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj se raspravljalo o izboru Vlade. Tada je rekao da je potrebno da se u prvi plan postavi istinska vladavina prava kako bi se nova vlast, suprotno prethodnoj, okrenula prosperitetu i boljitku Crne Gore.

Navodeći veliki princip i vrijednost vladavine prava kao temeljni dio fundamenta Vlade čiji je predsjednik i jedan od ključnih ciljeva u svom djelovanju na vlasti, gospodin Krivokapić je građanima Crne Gore upravo vladavinu prava postavio i kao bazični kriterijum za procjenjivanje uspješnosti svog djelovanja kao premijera i Vlade čini je on predsjednik.

U prvih sto dana svog djelovanja kao predsjednika crnogorske Vlade, Zdravko Krivokapić je drastično kršio princip vladavine prava umjesto da tom velikom principu, kako je najavljivao, bude potpuno posvećen. To je i najvažnija refleksija povodom prvih 100 dana rada nove Vlade Crne Gore. Imajući u vidu da je striktno poštovanje vladavine prava neizostavni dio funkcionisanja savremenih demokratskih država i društava, predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić je ne poštujući ovaj princip doprinio daljem demokratskom nazadovanju Crne Gore, a sebe je legitimisao kao političara koji u svom djelovanju ne drži do bazičnih demokratskih načela i vrijednosti.

U ovom tekstu izdvojio sam tri primjera koji pokazuju da je u prvih sto dana funkcionisanja njegove Vlade Zdravko Krivokapić djelovao kao protivnik velikog načela vladavine prava.

 

Poruka podrške kupovini glasova

Prvi primjer tiče se obraćanja javnosti gospodina Krivokapića 28. januara 2021. godine kada je povodom lokalnih izbora u Nikšiću građanima poručio sledeće: “Ako vam neko, građani Nikšića, nudi pare, uzmite ih a glasajte za najbolje.”

Tako je Zdravko Krivokapić poručio građanima Nikšića da je u redu da učestvuju u krivičnom djelu primanja mita koje se u medijima najčešće naziva kupovinom glasova, odnosno da se svojom voljom izlože protivpravnom uticaju na birače, što je akt navođenja na krivično djelo koje tužilaštvo ima obavezu da goni po službenoj dužnosti.

Nezabilježen je slučaj u praksi savremenih, demokratskih država da predsjednik vlade jedne demokratske države građanima šalje ovako direktnu poruku protiv vladavine prava. To je poruka predsjednika Vlade građanima da je u redu da građani krše zakone. Budući da se poruka odnosi na izbore, dodatna posledica ovakve poruke je dalji pad povjerenja građana u izborni proces i slabljenje integriteta izbornog procesa u Crnoj Gori u cjelosti.

 

Postani Prijatelj Talasa

 

Loš uzor (ne)poštovanja epidemioloških mera

Drugi primjer odnosi se na nepoštovanje mjera Vlade Crne Gore protiv širenja virusa korona i argumentovanje gospodina Krivokapića zašto je bilo u redu da krši mjere. Prvi takav slučaj u periodu nakon izbora Vlade imali smo kada je gospodin Krivokapić prisustvovao Sveto-simeonovskom saboru u Hramu Hristovog vaskrsenja u Podgorici 28. februara 2021. godine.

S obzirom na veliki broj zaraženih virusom korona i umrlih od posledica virusa korona, Vlada Crne Gore je usvojila mjere koje, kada se tiče djelovanja vjerskih zajednica, između ostaloga podrazumijevaju nošenje maski u vjerskim objektima, propisanu distancu između pojedinaca koji učestvuju u vjerskom obredu i zabranu bilo kakvog dodirivanja ili fizičkog kontakta sa predmetima od zajedničke upotrebe.

Prilikom učestvovanja na Sveto-simeonskom saboru predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić se nije pridržavao ovih mjera iza kojih je stala Vlada čiji je on predsjednik. Tokom obreda u podgoričkom hramu, Krivokapić se nije držao propisane distance u odnosu na druge prisutne pojedince. On nije nosio masku, a ne samo da nije poštovao zabranu fizičkog kontakta sa predmetima od zajedničke upotrebe, već je predmete od zajedničke upotrebe celivao.

Ovaj slučaj djelovanja Zdravka Krivokapića predstavljao je očigledno kršenje propisanih mjera, na osnovu kojeg građani Crne Gore mogu da zaključe da predsjednik Vlade smatra da zakon i propisi ne treba da važe na jednaki način za sve građane i da vladavina prava nije princip kojem je on posvećen u svom političkom djelovanju. Posledica takvog njegovog djelovanja je opšta pravna nesigurnost i rasprostranjeni osjećaj među građanima Crne Gore da slično praksi bivšeg režima Zdravko Krivokapić u svom političkom djelovanju zagovara koncepciju selektivne primjene zakona i selektivne pravde.

Naredni slučaj vezujemo za dalje kršenje mjera Zdravka Krivokapića u borbi protiv virusa korona prilikom njegove posjete Trebinju početkom marta 2021. godine. Predsjednik Vlade gospodin Krivokapić i ministri koji su činili delegaciju prilikom prisustva sahrani episkopa Atansija u Trebinju 6. marta, kršili su mjere i to samo nekoliko dana nakon što se gospodin Krivokapić javno izvinio građanima Crne Gore za prethodni slučaj njegovog kršenja mjera u borbi protiv virusa korona.

U trenutku kada se situacija sa virusom korona u Crnoj Gori dodatno pogoršala i kada je najavljena mjera mogućeg potpunog zaključivanja Crne Gore zbog velikog broja građana zaraženih ili umrlih od posledica virusa korona, predsjednik Vlade je odlučio da ponovo krši mjere.

Ministar u Krivokapićevoj Vladi Milojko Spajić objasnio je takvo ponašanje Zdravka Krivokapića i članova delegacije njihovom religioznošću, zanemarujući tako fakt da vjerski sentimenti i vjerske determinante nijesu i ne mogu u savremenim demokratskim državama i društvima biti iznad vladavine prava. Pokušavajući da zaštiti i opravda kršenje mjera gospodina Krivokapića, ministar Spajić je zapravo potvrdio da Krivokapić i njegova Vlada smatraju opravdanim svoje djelovanje koje građane Crne Gore čine nejednakim pred zakonom i da Krivokapićeva Vlada radi protiv vladavine prava u Crnoj Gori.

Sledeći slučaj precizno govori o tome da gospodin Krivokapić ne samo što ne poštuje princip vladavine prava, već ne zna šta ovaj princip znači i kakvu vrijednost ima u savremenim, demokratskim državama.

Obraćajući se novinarima na onlajn konferenciji povodom sto dana rada Vlade, koja je održana 11. marta, Zdravko Krivokapić je saopštio argumente za sopstveni slučaj kršenja mjera za zaštitu stanovništva od Covid-19 prilikom odlaska u Trebinje na sahranu episkopa Atanasija. Krivopić je objasnio da je kao vjernik imao potrebu da celiva krst na kovčegu preminulog i da prilikom celivanja krsta skine masku sa lica. Krivokapić je potom dodao: “Odlučio sam da skinem masku. Ako smatrate da premijer ne treba da bude vjernik, definišite to zakonom. Valjda imam pravo na malo privatnosti.”

Gospodin Krivokapić je ovu poruku poslao javno samo dan nakon što je Vladina Komisija za zaštitu stanovništva od Covid-19 poštrila mjere, a ministar unutrašnjih poslova javno zaprijetio građanima da će nepoštovanje mjera biti striktno kažnjavano. Koristeći ovu vrstu argumentacije za pokušaj opravdanja kršenja propisa Zdravko Krivokapić je pokazao i da ne poznaje sadržinu Ustava Crne Gore, te da je kršenje Ustava jednim dijelom rezultat i njegovog neznanja o značaju ustava, ustavnosti i tradicije konstitucionalizma u funkcionisanju modernih država i društava.

 

Bez incijative i rezultata u borbi protiv korupcije

Treći primjer pokazuje potpuno odsustvo bilo kakve inicijative ili rezultata Zdravka Krivokapića i njegove Vlade u područjima koja su važna za snaženje vladavine prava u crnogorskoj državi i društvu.

Unazad nekoliko godina je poznato da u izvještajima EU o napretku Crne Gore u procesu pristupanja Evropskoj uniji postoje precizno naznačene oblasti u kojima predstavnici vlasti u jednoj državi pokazuju privrženost vladavini prava ili odsustvo posvećenosti ovom principu. Te oblasti su pravosuđe, borba protiv korupcije i borba protiv organizovanog kriminala.

Ni u jednoj od ovih oblasti Zdravko Krivokapić kao predsjednik Vlade nije imao bilo kakvu ozbiljniju inicijativu niti je postigao rezultat na osnovu kojeg bi partneri u Evropskoj uniji mogli da zaključe da je on usmjeren ka snaženju vladavine prava u Crnoj Gori. Ovakvim svojim djelovanjem u prvih sto dana rada Vlade, a posebno odsustvom i minimuma očekivanih rezultata, Zdravko Krivokapić je pokazao da se ne drži svojih obećanja iz ekspozea u kojem stoji da će jedan od prioriteta njega i njegove Vlade biti bespoštedna borba protiv korupcije i kriminala.

 

Kako posle izneverenih očekivanja?

Razvlašćivanje Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića na izborima 2020. godine stvorilo je kod velikog broja građana Crne Gore nadu da će predstavnici nove vlasti u bavljenju javnim poslovima biti privrženi onim načelima i vrijednostima koji će Crnu Goru transformisati u državu pravde i vladavine prava. Takvo očekivanje najviše je vezivano za predsjednika Vlade koji po Ustavu Crne Gore predstavlja najmoćniju političku poziciju u državi.

U prvih sto dana rada Zdravko Krivokapić je iznevjerio upravo te građane koji su očekivali reforme i posvećeni rad na transformaciji crnogorskog društva i crnogorske države ka zajednici reda i pravde. Ako je suditi po njegovim rezultatima u prvih sto dana, svaki naredni dan Vlade Crne Gore na čijem je čelu Zdravko Krivokapić značiće produbljivanje crnogorskih dubioza umjesto očekivanih iskoraka nabolje.

Otud je u okolnostima koje imamo korisno razmisliti o tome da se u što skorijem roku izvrši rekonstrukcija Vlade Zdravka Krivokapića ili preispitivanje povjerenja njemu i njegovoj Vladi u Skupštini kako bi nakon prevremenih izbora građani Crne Gore dobili reformsku Vladu. Samo reforme i puna posvećenost vladavini prava omogućiće uslove da svi pojedinci u Crnoj Gori i crnogorsko društvo počnu da napreduju.

Pročitajte i:

*Stavovi izraženi u kolumnama predstavljaju isključivo lične stavove autora, a ne stavove uredništva Talasa.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *