Adis Muhović

Izvršni direktor Centra za politike i upravljanje (CPU)

Vreme čitanja: 5 minuta

Foto: iStock

Stigla je 2021. godina, IPA3 program će uskoro započeti, a u Bosni i Hercegovini još uvijek ni traga od sistema koji bi našim osiromašenim poljoprivrednicima omogućio pristup EU bespovratnim sredstvima.

 

Theodore Schultz je 1979. godine započeo svoj govor za prihvatanje Nobelove nagrade za ekonomiju opservacijom:

„Većina ljudi u svijetu je siromašna, pa ako bi znali ekonomiju siromaštva, znali bi dosta o ekonomiji koja je zaista bitna. Većina siromašnih ljudi na svijetu zarađuje za život od poljoprivrede, pa ako bi znali o ekonomiji poljoprivrede, znali bi dosta o ekonomiji siromaštva“.[1]

Uprkos činjenici da je Bosna i Hercegovina industrijski orijentisana zemlja, tri od četiri osobe, tačnije čak 74% građana Bosne i Hercegovine smatra da je poljoprivreda naša karta za ubrzani razvoj.[2] Percepcija poljoprivrede kao razvojne šanse sigurno ima svoje korijene u brojnim faktorima. Naše su zemlje tek prije nešto više od jednog vijeka počele proces industrijalizacije, a poljoprivreda je vjekovima, do unazad pola stoljeća, bila osnovni stub ekonomije. Tu je naravno i strah od gladi koji se u Evropi pamti još od Drugog svjetskog rata, a u Bosni i Hercegovini je mnogo, mnogo svježiji.

 

Fokus na rast produktivnosti u poljoprivredi

Umjesto o poljoprivredi kao razvojnoj šansi, o čemu je već pisano u Ekonomska mitologija Bosne i Hercegovine, ovaj se tekst više fokusira na politike u poljoprivredi, tačnije, na korištenje instrumenata predpristupne pomoći kako bi se smanjio broj siromašnih poljoprivrednika, a na taj način efikasno smanjio i broj siromašnih u zemlji.

Iako je izuzetno teško ukratko sažeti ovaj kompleksan problem, brojne analize pokazuju da rast produktivnosti u poljoprivredi ima značajan efekat na smanjenje siromaštva (za razliku od rasta produktivnosti industrijske proizvodnje), a da su investicije u istraživanje i razvoj (R&D) u poljoprivredi imale značajan uticaj na smanjenje siromaštva u Africi i Aziji, te isplatile same sebe visokom profitabilnošću investicija.[3]

Dakle, politike u poljoprivrednom sektoru se trebaju fokusirati na povećanje efikasnosti poljoprivredne proizvodnje, a pri tom voditi računa da se ostvari balans između investiranja u povećanje efikasnosti proizvodnje malih gazdinstava (kako bi se maksimizirao efekat na smanjenje siromaštva) i investiranja u R&D koja će biti dostupna i poljoprivrednim konglomeratima.

 

Šta BiH ima od fondova za ruralni razvoj?

Jedan od najznačajnijih izvora sredstava za takve politike će za većinu zemalja u regionu predstavljati IPA III (IPA3) fondovi, tačnije instrument za ruralni razvoj IPARD. IPARD je dizajniran da podrži upravo mjere koje pomažu farmama da investiraju u objekte i tehnologiju, a proizvođačima da dobiju znanje i vještine da unaprijede svoju proizvodnju, razviju organsku proizvodnju, diversifikuju i razviju svoj poslovni model, te da u ponudu uključe nepoljoprivredne aktivnosti. IPARD također pomaže prerađivačima da dostignu EU standarde u proizvodnji, marketingu i zaštiti okoliša.

U sklopu Ekonomskog i investicijskog plana za Zapadni Balkan[4], EU će mobilisati 9 milijardi eura IPA3 pomoći za zemlje regiona, a IPARD će biti jedna od njegovih komponenti. No, Bosna i Hercegovina će teško vidjeti dio novca iz instrumenta za ruralni razvoj, baš kao što je bio slučaj i u prethodnom periodu i dva ciklusa predpristupne pomoći.

Indikativni IPARD budžet kako je inicijalno planiran 2014. (iznosi u milionima eura)[5]

 

Mantra o prenosu nadležnosti prepreka za investicije

Bosna i Hercegovina nije bila planirana za korištenje izdašnih fondova EU za ruralni razvoj prije svega zbog činjenice da nema kandidatski status. Ali sve i da smo dobili status kandidata kako smo se nadali, ponovo ne bismo bili u mogućnosti da koristimo ta sredstva jer bosansko-hercegovačke vlasti nisu ispunile zahtjev EU i razvile institucionalni aparat koji će biti zadužen za implementaciju IPARD fondova ili ukratko, nismo uspostavili državno ministarstvo poljoprivrede.

To nisu učinile jer su predstavnici Republike Srpske blokirali uspostavu ministarstva poljoprivrede kao upravljačkog tijela sa nadležnostima kojim bi se omogućilo korištenje IPARD fondova. Kao razlog su naveli navodni prijenos nadležnosti s entiteta na državni nivo. Racionalnom čovjeku ne može biti jasno zašto je prijenos nadležnosti loš, sve i da postoji, ako uspostavlja efikasan i moderan sistem upravljanja, tj. sisteme za sigurnost i kvalitet hrane i korištenje predpristupnih fondova.

To je naročito čudno kada pogledamo podatke o prosjeku uobičajenih sati rada sedmično na glavnom poslu prema grupama djelatnosti u BiH u 2019. godini [6] i podatke o broju poljoprivrednih gazdinstava, jer vidimo da je rad u Federaciji BiH više orijentisan na industriju, dok je Republici Srpskoj više orijentisan na poljoprivredu. Također, 30,3% svih domaćinstava u FBiH i 34,1% svih domaćinstava u RS obavljala poljoprivrednu aktivnost, mada je broj registrovanih i porodičnih gazdinstava veći u FBiH i predstavlja 9,7% svih domaćinstava u FBiH, dok ista čine 8,5% svih domaćinstava u RS. [7] [8]

Mantru o prenosu nadležnosti kreirao je SNSD, koji od 2006. godine upravlja subvencijama iz entitetskog budžeta. Upućeni tvrde da, zbog nemogućnosti da se EU fondovi koriste „jednako transparentno“ kao domaći, nije postojao interes da se pripremi okvir za njihovo korištenje, jer će se njihova upotreba nadzirati kroz instituciju koja se ne može politički kontrolisati.

 

Podrži Talas

Podrži Talas

Zbog politike se propušta razvojna šansa

U Programu ekonomskih reformi Evropske komisije (ERP BiH 2019-2021), pisanom kada je od početka IPARD2 programa prošlo pet godina, jedna od mjera je uspostava IPARD operacione strukture (upravljačkog tijela i IPARD agencije) koje je neophodno kao preduslov za otvaranje mogućnosti korištenja EU fondova za ruralni razvoj. Cilj je nastaviti međuinstitucionalnu saradnju, te se očekuje da će do 2020, ako ne i ranije, svi uslovi za nastavak rada uključenih institucija u kreiranje operacione strukture za korištenje IPARD sredstava biti ispunjeni, a kako bi se planirala ova sredstva u okviru IPA3 programskog perioda. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa je koordinirajuće tijelo koje je trebalo da pokrene aktivnosti za uspostavu upravljačkog tijela i IPARD agencije.

Stigla je 2021. godina, IPA3 program će uskoro započeti, a u Bosni i Hercegovini još uvijek ni traga od sistema koji bi našim osiromašenim poljoprivrednicima omogućio pristup EU bespovratnim sredstvima. Nema ni traga čak ni nekom prelaznom rješenju koje ne uključuje uspostavu ministarstva. Sutra će se nominalni zaštitnici srpskih nacionalnih interesa u BiH zaklinjati u svoje namjere da seljaka u RS učine bogatim i jakim, ali im neće reći da je od mogućnosti seljaka da nešto priuštiti svom djetetu, ipak važnije ne dozvoliti da državni nivo uprave uspostavi nadležnost koju entiteti svakako nemaju i po EU pravilima ne mogu imati.

Na kraju dana, „zaštitnicama nacionalnih interesa“ nije važno šta je, a šta nije razvojna šansa, niti im je važno koliko je stanovnika ruralnih područja u stanju siromaštva i kako im se zaista može pomoći. Ono što im je važno, jeste održavanje na vlasti i kontrola svake ekonomske aktivnosti. A za zadržavanje takve političke moći, jedino je bitno da, kada se siromašna ruka ispruži da zatraži pomoć u formi poticaja, biti jedini lik s kesom para u ruci.

*Stavovi izraženi u kolumnama predstavljaju isključivo lične stavove autora, a ne stavove uredništva Talasa.


[1] Cervantes-Godoy, D. and J. Dewbre (2010), “Economic Importance of Agriculture for Poverty Reduction”, OECD Food, Agriculture and Fisheries Working Papers, No. 23, OECD Publishing. doi: 10.1787/5kmmv9s20944-en

[2] Podatak iz primarnog istraživanja Centra za politike i upravljanje

[3] Cervantes-Godoy, D. and J. Dewbre (2010), “Economic Importance of Agriculture for Poverty Reduction”, OECD Food, Agriculture and Fisheries Working Papers, No. 23, OECD Publishing. doi: 10.1787/5kmmv9s20944-en

https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/IP_20_1811

[4] https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/IP_20_1811

[5] https://ec.europa.eu/info/food-farming-fisheries/farming/international-cooperation/enlargement/pre-accession-assistance/overview_en

[6] http://www.bhas.gov.ba/data/Publikacije/Bilteni/2020/NUM_00_2019_TB_0_BS.pdf

[7] Prema podacima iz marta 2017. godine (FMPVŠ, 2017.) u RPG je bilo registrirano ukupno 69.542 poljoprivrednih gazdinstava s područja Federacije BiH, od čega 2.986 pravnih subjekata, dok ostatak od 66.556 čine porodične farme.

[8] https://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga3/K3_B_E.pdf