Poslovno okruženje – šta koči razvoj privrede?

Glavni urednik Talasa

Vreme čitanja: 4 minuta

Foto: iStock

Loše poslovno okruženje ima negativan uticaj na sva preduzeća (osim onih povlašćenih) ali na ovaj uticaj posebno su osetljiva mikro i mala preduzeća.

 

To da je poslovno okruženje u Srbiji loše nije neka velika novost. O lošim zakonima koji sprečavaju preduzeća da rade ili im nameću visoke troškove ispunjavanja raznih nepotrebnih uslova, te standardno visokoj korupciji i klijentelističkim mrežama usled kojih su preduzeća teorijski jednaka pred zakonom ali su u praksi neka ipak malo jednakija od drugih, kao i ostalim problemima, dosta je pisano i pričano.

Jedna od posledica lošeg poslovnog okruženja jeste i niska stopa ekonomskog rasta. Većina ekonomista će vam reći da nema prečica ka ekonomskom rastu. Iako postoje i brojni drugi problemi (od kvaliteta obrazovnog sistema, apresijacije deviznog kursa, pa do visine poreskih stopa i slično) osnovni preduslovi za brz i održiv ekonomski rast su institucionalni: vladavina prava. Da zakoni važe za sve podjednako, ’’ni po babu ni po stričevima’’ i da se u praksi efikasno primenjuju.

 

Loše okruženje utiče na strukturu privrede

Ali pored toga što loše poslovno okruženje smanjuje mogućnost privrede da se razvija, ono utiče i na njenu strukturu. Loše poslovno okruženje ima negativan uticaj na sva preduzeća (osim onih nekoliko povlašćenih koja mogu da zarađuju u takvom okruženju više nego u onom gde bi bila suočena sa normalnom konkurencijom) ali na ovaj uticaj posebno su osetljiva mikro i mala preduzeća. Dok velika preduzeća imaju značajne resurse (kako materijalne, tako i ljudske) koje mogu da iskoriste u savladavanju ovih prepreka, mala preduzeća ih nemaju.

Velika preduzeća mogu imati i politički značaj – ukoliko zapošljavate mnogo radnika vi ste bitan politički činilac jer vaše poslovanje može da ima posredni uticaj na to kako će ljudi da glasaju. Na primer, ako se neka kompanija zatvori usled povećane prodaje iz uvoza, radnici koji su zbog toga izgubili posao biće nezadovoljni i veća je šansa da će za to kriviti političare na vlasti nego menadžment svog preduzeća koji nije uspeo da se izbori sa konkurencijom. Stoga velika preduzeća imaju mnogo više mogućnosti da imaju direktan ili indirektan kontakt sa visokim državnim činovnicima i da im saopšte šta ih muči, dok ti isti činovnici imaju više podsticaja da im te probleme reše.

Preduzeća iz inostranstva imaju još jednu pogodnost, a to je direktna veza sa svojom ambasadom kojoj mogu da se obrate ako im budu ugroženi neki vitalni interesi. Ambasada te zemlje može potom da iskoristi svoj diplomatski autoritet da u zemlji domaćinu zaštiti interese date kompanije. I konačno, poslednji instrument koji čini da velika preduzeća kao sektor budu privilegovana jeste program subvencija za investitore – iako je zvanično otvoren za sva preduzeća, ipak u praksi najveći deo sredstava odlazi velikim preduzećima.

 

Podrži Talas

Podrži Talas

 

Najviše posledica osećaju mikro i mala preduzeća

Posledica ovakvog lošeg poslovnog okruženja kakvo je u Srbiji jeste promena u strukturi privrede, tako što je povećan udeo velikih preduzeća u privredi nauštrb malih i mikro preduzeća. Prvi kanal uticaja jeste to što dolazi do manjeg broja otvaranja novih malih preduzeća: visok rizik poslovanja dovodi do tog da je manji broj ljudi spreman da pokrene svoj biznis, a ni banke nisu spremne da kreditiraju ovakve poduhvate jer se plaše da neće moći da naplate svoja potraživanja u slučaju da ovim preduzećima krene loše. Drugi kanal uticaja jeste to što se mikro i mala preduzeća u ovakvom okruženju mnogo teže razvijaju i rastu, te je manja verovatnoća da će od njih postati srednja ili velika preduzeća.

Ovo se jasno vidi na grafikonu koji prikazuje zaposlene u privredi izvan javnog sektora (dakle i privatna i preduzeća u državnom vlasništvu, ali izostavlja poljoprivredna gazdinstva i neformalno zaposlene radnike). U periodu 2015-2019. broj zapsoelnih u privredi porastao je za 181,000 ljudi ali od tog rasta zaposlenosti najveći deo (130,000 ljudi) bio je skoncentrisan u sektoru velikih i srednjih preduzeća, a znatno manji u sektoru mikro i malih – 51,000 ljudi.

Šta koči razvoj privrede

Rast zaposlenosti u privredi 2015-2019, u 000. Izvor: RZS

 

Metodološki, mikro preduzeća su ona koja imaju do devet zaposlenih; mala sa 10 – 49, srednja 50 – 249, a velika sa preko 250 radnika.

Nesrazmeran porast zaposlenih u mikro preduzećima se jasno vidi kada se pogleda procentualno povećanje zaposlenih. Ako broj zaposlenih u 2015. posmatramo kao početnu vrednost, vidimo da je ukupan rast zaposlenosti u privredi iznosio 18%, ali da je rast zaposlenosti u mikro preduzećima bio značajno manji od tog proseka.

 

Šta koči razvoj privrede?

Rast zaposlenosti u privredi, indeks 2015 = 100. Izvor: RZS

 

Ovakvo stanje u privredi nije nužno ni dobro ni loše, ono je nenameravana posledica lošeg poslovnog okruženja kod nas. Kada bi stanje bilo drugačije, verovatno bismo prisustvovali jačem sektoru mikro i malih preduzeća, kroz veći broj otvaranja novih preduzeća i njihov potonji rast u srednja i velika preduzeća.

 

Pročitajte i: