Foto: iStock
Važno je videti ko su zapravo frilenseri da bismo nakon toga eventualno mogli da diskutujemo, ne samo o trenutnom problemu (ne)plaćanja poreskih obaveza, već i o tome kako bi trebalo ustrojiti sistem ubuduće.
Frilenseri su dospeli u žižu javnosti nedavno, nakon dostavljenih rešenja Poreske uprave kojima se potražuju porezi i doprinosi retroaktivno za prethodnih pet godina, koliko je maksimalan rok zastarelosti za poreska dugovanja. Frilenseri su se protiv ovoga pobunili, tvrdeći da su ova potraživanja prevelika i da je za to kriva poreska uprava koja nije znala kako da obračuna i naplati porez. Ne ulazeći u raspravu ko je ovde u pravu, važno je videti ko su zapravo frilenseri, da bismo nakon toga eventualno mogli da diskutujemo ne samo o trenutnom problemu (ne)plaćanja poreskih obaveza, već i o tome kako bi trebalo ustrojiti sistem ubuduće kako bi država ubirala neke prihode za finansiranje opštih usluga, ali koji ne bi doveo do toga da ljudi budu primorani da prestanu da se bave ovim aktivnostima. Bez jasnijih podataka o frilenserima, u javnosti se nailazi na dva suprotstavljena narativa. Prvi, da su frilenseri IT-ijevci koji dosta zarađuju a da u potpunosti izbegavaju da plate porez, i drugi, da su frilenseri najčešće ljudi koji to rade kao dodatan posao i gde zarađuju jako malo, po par stotina evra mesečno kao nastavnici engleskog ili administrativni radnici.
Ovde ću predstaviti glavne nalaze iz istraživanja o frilenserima koje je sproveo NALED krajem oktobra i početkom novembra 2020. godine, pomoću ankete na prigodnom uzorku koju je popunilo do kraja 480 ispitanika. Prigodan uzorak (anketu su popunjavali samo oni koji su na nju naišli na Internetu i koji su želeli) znači da ne možemo sa sigurnošću da transponujemo ove podatke na celokupnu populaciju frilensera, ali je ovo svakako dobar početak ka tome da upoznamo frilensere u Srbiji. Celokupno istraživanje dostupno je ovde.
Napočetku, da napomenemo da su frilenseri izraz koji nema neko posebno značenje – u našem pravnom sistemu pandan tome su preduzetnici (bilo paušalci, bilo oni koji vode knjige), nezavisne profesije (na primer, umetnici ili prevodioci) ili ljudi koji obavljaju delatnosti kao fizička lica (na primer, preko ugovora o autorskom delu). Dakle, frilenseri mogu, ali ne moraju da budu ljudi koji rade preko Interneta, mada to jeste u praksi najčešće slučaj i takođe mogu ali ne moraju da budu ljudi koji rade kao fizička lica (nisu u radnom odnosu već su neka vrsta kontraktora kao preduzetnici). Veliki deo današnjih frilensera radi preko platformi specijalizovanih za to (kao što je Upwork, na primer) koje služe kao posrednici u spajanju dve strane – naručilaca i izvršilaca nekog posla.
Šta kažu istraživanja?
NALED-ovo istraživanje pokazuje da su frilenseri u Srbiji pretežno muškarci (67%) i to pretežno starosti 20-40 godina (preko 80%), i značajno su bolje obrazovani od proseka (preko 70% njih ima završen fakultet ili višu školu). Među frilenserima najviše su zastupljeni oni koji rade duže preko ovih platformi u odnosu na početnike koji se ovim poslovima bave manje od godinu dana.
Dužina angažmana u svojstvu frilensera. Izvor: NALED.
Najveći deo frilensera su nezaposleni, njih gotovo 40%. Potom slede oni koji su preduzetnici ili zaposleni – njih po nešto više od 20%. Pretpostavka je da je onima koji su zaposleni angažman frilensera prvenstveno dopunski posao (dodatna zarada uz već postojeću platu) i da samim tim oni rade skraćeno radno vreme. Za preduzetnike verovatno važi isto ovo, mada nije jasno koliki se broj frilensera registrovao kao preduzetnici jer su razvili posao koji su tako započeli.
Status frilensera. Izvor: NALED.
Čime se frilenseri bave?
Ovo istraživanje pokazuje da su frilenseri jako raznolika grupa – među njima su zastupljeni kako nastavnici, prvenstveno engleskog jezika (ljubičasta boja na grafikonu), tako i IT-jevci (zelena boja na grafikonu), ljudi koji se bave dizajnom i video montažom (plava boja), dok je udeo ostalih prilično mali.
Poslovi na kojima frilenseri najčešće rade. Izvor: NALED.
Zašto su odlučili da postanu frilenseri?
Najveći broj ispitanika odlučio se da postane frilenser jer nisu mogli da nađu posao. Ovo se jasno poklapa sa time što je 40% ispitanika reklo da su nezaposleni prilikom definisanja njihovog statusa. Nakon toga, 30% ispitanika opredelilo se za ovakav angažman zbog fleksibilnosti u radu, što se najverovatnije odnosi na određivanje radnog vremena i rad od kuće. Oko 18% ispitanika frilensuje da bi zaradilo dodatni prihod pored svoje plate, dok je dodatnih 12% izjavilo da su u pitanju neki drugi razlozi (među njima su se izdvojili oni koji se tiču zdravstvenog stanja).
Zašto ste se odlučili na ovakav angažman? Izvor: NALED.
Koliko rade preko platformi?
Velika većina ispitanika, njih 75% izjavilo je da preko platformi rade tokom cele godine tj. 12 meseci, što je ekvivalent pravom radnom angažmanu. Na to treba dodati i 10% onih koji su izjavili da rade 11 ili 10 meseci godišnje, što je gotovo isto ekvivalent jednom pravom radnom angažmanu, uz korišćenje godišnjeg odmora i praznika. Svega 15% ispitanika radi tokom kraćeg godišnjeg perioda, i to polovina njih 7-9 meseci, a preostali do 6 meseci godišnje.
Na pitanje koliko sati nedeljno rade, najveći broj ispitanika radi ekvivalent punom random vremenu (40 radnih sati nedeljno ili više), sa tim što je značajan broj ispitanika izjavio da radi puno više – i preko 60 radnih časova nedeljno. Do pola radnog vremena radi oko 40% ispitanika i ovaj broj je jednako podeljen između onih koji rade pola radnog vremena i onih koji rade i manje od toga.
Koliko frilenseri rade nedeljno? Izvor: NALED.
Koliko zarađuju?
Preko 80% ispitanika u ovom istraživanju je izjavilo da im je prihod od rada preko platformi jedini izvor prihoda, a najviše korišćena platfora jste Upwork (sa učešćem od 52%). Ostale platforme ili načini saradnje sa naručiocima posla znatno su manje zastupljeni. Frilenseri rade za više naručilaca posla tokom godine, i to u proseku njih 3-5, a velika većina (80%) njih radi tokom istog dana za više od jednog naručioca.
Koliko frilenseri prosečno zarađuju (bruto u evrima)? Izvor: NALED.
I ovde se vidi velika razlika – od ljudi koji zarađuju tek par stotina evra mesečno, do onih koji zarađuju iznose koji su znatno viši od prosečne plate, ili čak nekoliko puta viši od toga. Tačno polovina ispitanika zarađuje manje od prosečne godišnje bruto plate u zemlji (sa uključenim svim porezima i doprinosima), a jedna polovina više od toga. Prosečan prijavljeni prihod je 13,021 evro a mesečni 1,085 evra.