Foto: iStock
Dok većina građana Srbije ceni demokratiju kao uslov za dobar život, ipak blagonaklono gledaju na države koje su kritikovane upravo zbog odsustva demokratije – Rusija, Kina, UAE.
U pogledu međunarodnih aktera kojima veruju, najviše građana Srbije podršku daje Rusiji, zatim Kini pa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, dok se najnegativnije gleda na NATO savez, pokazuje istraživanje Centra za međunarodno privatno preduzetništvo (CIPE) iz Vašingtona.
U istraživanju o percepciji međunarodnih odnosa među stanovništvom Sribje koje je sprovedeno u julu 2020. godine, uzeto je u obzir i kako se građani izjašnjavaju o odnosu nivoa demokratije i kvaliteta života. Da nivo demokratije i kvaliteta života idu ruku pod ruku smatra 55% građana Srbije, dok 36% njih smatra da je kvalitet života važniji od demokratije.
Neobično je da, dok većina ipak ceni demokratičnost kao uslov za dobar život, blagonaklono se gleda na države koje su često kritikovane zbog odsustva demokratije – Rusija, Kina, UAE – svakako nisu odraz demokratskih principa uređenja.
Zašto građani Srbije u znatno većem broju počinju da gledaju Kinu kao glavni izvor podrške našoj zemlji i šta se to promenilo od 2018. godine do danas za Talas su analizirali Igor Novaković, direktor istraživanja Centra za međunarodne i bezbednosne poslove (ISAC fond) i Vuk Vuksanović, doktorand međunarodne politike na Londonskoj školi za ekonomiju i političke nauke (LSE).
Najveći rast poverenja beleže Emirati
Pozitivan odnos prema Rusiji ima čak 62% građana Srbije, prema Kini 57%, dok pozitivne ocene Emiratima daje 33% ispitanika. Ovde su UAE zabeležili najveći rast u odnosu na 2018. godinu kada je sprovođeno isto istraživanje, i potisnuli Evropsku uniju sa trećeg mesta.
NATO savez i dalje je među najomraženijim međunarodnim akterima u svesti građana Srbije sa 79% ispitanika koji Alijansi daju negativne ocene. Ništa bolje nisu prošle ni Sjedinjene Američke Države sa 53% negativnih ocena, ali i Evropska unija koju ne podržava 39% stanovnika naše zemlje.
Uticaj narativa vlasti u Srbiji
Upitani o tome koje zemlje Srbiji pružaju najveću institucionalnu podršku – građani Srbije opet Rusiju stavljaju na prvo mesto. Odmah iza nje su Kina pa zatim Evropska unija.
Ovakvi podaci odražavaju duboko ukorenjene stavove građana Srbije prema tradicionalnim „saveznicima“ i u javnosti proglašenim „bratskim državama“. Takvi stavovi prvenstveno su proizvod kampanja i poruka koje šalju predstavnici vlasti. S obzirom da je istraživanje rađeno tokom jula 2020. godine, nakon početka pandemije u kojoj je predsednik države označio upravo Kinu kao izvor najveće pomoći, ne čudi ni podatak da je podrška građana prema Kini znatno porasla u odnosu na 2018. godinu kada je 12% građana posmatralo ovu zemlju kao „najveću podršku Srbiji“ dok 2020. godine taj procenat skače više nego dvostruko – na čak 26%.
Iako se i Rusija posmatra među stanovništvom Srbije kao tradicionalni saveznik, a i ove godine su joj predstavnici vlasti davali na popularnosti predstavljajući je kao mogućeg snabdevača vakcinom protiv korona virusa, percepcija podrške koja nam stiže iz Rusije je u opadanju. Dok su 2018. godine građani Srbije sa 50% glasova ispitanika Rusiju videli kao broj jedan po podršci koju nam pruža, u istom istraživanju ove godine taj broj je opao na 42%.
Igor Novaković, politikolog i direktora istraživanja ISAC fonda objašnjava za Talas da su ovakvi podaci rezultat odnosa vlasti u Srbiji prema pitanju međunarodne saradnje.
– Od 2016. godine, čini se da predstavnici Srbije neprestano favorizuju partnerstvo sa Kinom. Nesumnjivo da je Kina značajan partner, ali sigurno ne na nivou koji bi mogao da se poredi sa EU. Takođe, neprestano u javnom diskursu egzistira premisa da iz Kine stižu prevashodno investicije u Srbiju, dok je većinom reč o kreditima. Nisam siguran da građani Srbije shvataju da će većinu infrastrukturnih projekata koji su finansirani iz kineskih zajmova i koji su izvedeni od strane kineskih firmi (uglavnom), morati da otplaćuju, naveo je Novaković za Talas.
On dodaje i da su na percepciju Kine među građanima Srbije svakako uticale izjave srpskih zvaničnika tokom pandemije, kroz koje je apsolutno favorizovana pomoć koja je dolazila iz Kine.
– S druge strane, do današnjeg dana mi nismo dobili informaciju koliko pomoći je stiglo od Kine, i šta je od toga Srbija u stvari platila. Ali sve u svemu, postoji jedan proces pozitivnog predstavljanja Kine u javnom diskursu, bez preispitivanja i debate oko toga koje izazove koje to partnerstvo može doneti, naveo je on.
Rusija se u poslednje vreme prilično manje pojavljuje u javnom diskursu, ističe Novaković.
– Štaviše, špijunska afera tokom prošle godine, negativno izveštavanje tabloida i nekih TV stanica tokom julskih protesta (za koje je optužena ruska “duboka država”), te i vidljivo manje praćenje akcija pomoći koju je pružila Rusija tokom pandemije (u odnosu na Kinu) sigurno su uticali na pad, naveo je on.
Da li su najveće investicije iz Emirata?
Vuk Vuksanović, doktorand međunarodne politike na LSE, takođe pominje da je do skoka popularnosti Kine među građanima Srbije došlo tokom pandemije korona virusa.
– Skok popularnosti Kine proizvod je prokineskog narativa i postupaka vladajuće elite u Beogradu. To je najviše došlo do izražaja u toku pandemije, kada je vlast označila Kinu kao zemlju iz koje je došlo najviše pomoći. Ruska pomoć nije poprimila toliku dimenziju i vidi se blagi pad, tome je doprineo i Vašingtonski sporazum kojim smo se približili SAD. Ipak, Rusija je i dalje visoko kotirana jer zvanična politika Beograda poslednjih 12 godina promoviše jak ruski narativ, tu sliku je teško promeniti, ističe Vuksanović.
On je naglasio i da je rejting UAE među građanima Srbije skočio najviše kao rezultat ekonomskih projekata sa tom zemljom koje naše vlasti promovišu. On podseća da mnoga istraživanja i validni podaci, uprkos popularnom mišljenju koje postoji među građanima, pokazuju da je upravo Evropska Unija ta koja nam upućuje najveću pomoć.
– UAE jesu četvrti najveći ulagač po direktnim investicijama, to nije zanemarljiv doprinos. Ipak, apsolutnu prednost ima Evropska unija sa 72% direktnih stranih investicija, ali građani to očigledno ne vide u dovoljnoj meri. Sve je to pitanje narativa koji vladajuća elita plasira, zaključio je Vuksanović.
Evropu vide kao dobro mesto za izvoz
Ipak, kada se govori o tome ko daje najviše finansijske pomoći Srbiji, percepcija građana je nešto drugačija i odražava realniju sliku.
Evropska unija je prva viđena kao izvor novčane podrške za Srbiju što potvrđuje mišljenje 27% građana Srbije. Na drugom mestu ispitanici vide Kinu, sa 25% odgovora, dok je treći finansijer Srbije, po percepciji ispitanika, Rusija sa 14% glasova.
Za razliku od većine drugih pitanja o kojima građani imaju mišljenje, čak 13% njih se ovde izjasnilo da „ne zna“ koja država Srbiji daje najviše novca.
Da li će evropske integracije doneti Srbiji i njenim građanima bolji kvalitet života bilo je jedno od pitanja u istraživanju. Zamoljeni da ostave svoje stavove o EU po strani, iako je to često nemoguće, građani su ipak većinom odgovorili da EU apsolutno ne znači bolji život za stanovnike Srbije. Ovde je, međutim, procenat bio prilično ravnomerno raspodeljen od onih koji apsolutno vide EU kao mesto za bolji standard do onih koji misle da članstvo ne bi donelo Srbiji ništa dobro.
Sa druge strane, znatno više građana, čak 39% vidi EU kao najbolje partnera i tržište za izvoz, te oni smatraju da Srbija treba i dalje da bude orjentisana na ekonomskoj saradnji sa Unijom.
Dok po percepciji građana najveći ekonomski uticaj na Srbiju imaju Kina (62%), Rusija (53%) i Evropska unija (49%), sa druge strane njima se čini da najveći politički uticaj imaju Rusija (65%), Evropska unija (63%) pa Sjedinjene Američke Države (50%).