Foto: iStock
Pozitivan korak nije skok u budućnost gde svaki kutak sveta postaje Amsterdam. Odluka UN Komsije je velika pobeda za sve one koji se godinama bore za primenu kanabisa u medicinske svrhe, ali je ipak na svakoj državi da odluči na koji način će regulisati upotrebu ove biljke.
Ako vam je stalo do borbe za legalizaciju marihuane, 2. decembar 2020. godine predstavlja istorijski dan. Ujedinjene nacije su, nakon dve godine diplomatskih diskusija i tri godine naučnih istraživanja, odlučile da skinu kanabis sa liste IV Jedinstvene konvencije o opojnim drogama, na kojoj se nalazi i opijati poput heroina. Ukratko, nakon skoro 60 godina Ujedinjene nacije su javno rekle da kanabis nije ni blizu štetan kao što su neki drugi opijati.
U svetu gde su pažljivo gajene zablude o kanabisu, nije iznenađenje da je kanabis prvobitno stavljen na listu IV iako pre toga gotovo da nije bilo naučnih procena štetnosti ove biljke. Zašto je lista IV uopšte važna? Za sve supstance na listi IV predviđen je visok nivo kontrole zato što su u pitanju supstance koje imaju “naročito opasne osobine”. Međunarodne konvencije utiču i na pravno uređenje u zemljama članicama Ujedinjenih nacija, pa je zato Jedinstvena konvencija o opojnim drogama često bila i pravni osnov za zabranu u velikom broju zemalja.
Potvrđen potencijal za terapeutsku upotrebu
Naučna neutemeljnost odluke da se kanabis nađe zajedno sa heroinom na listi IV je ipak ispravljena 2018. godine kada se u Ženevi sastala ekspertska komisija Svetske zdravstvene organizacije (SZO). Nakon višemesečne otvorene rasprave o tome da li je potrebno da kanabis bude na listi najteže kontrolisanih supstanci, Komisija je prepoznala potencijal za terapeutsku upotrebu. Nisu negirane štetne strane kanabisa i povezanih supstanci, ali je istaknuto da je neophodan “racionalniji sistem međunarodne kontrole”. Još jedno važno priznanje je bilo i ono da, za razliku od drugih narkotika, nije dokazano da korišćenje kanabisa dovodi do više smrtnosti. Komisija SZO-a je u svojoj preporuci UN Komisiji navela i da pored negativnih posledica, korišćenje kanabisa može imati pozitivne efekte u smanjenju bolova i mučnina, kao i kod stanja poput epilepsije.
Dve godina nakon toga, od 53 članice UN Komisije za opojne droge, njih 27 glasalo je za uklanjanje kanabisa sa liste IV, 25 protiv i jedna članica je bila uzdržana. Zanimljivo je da se Rusija najviše pobunila protiv ovog poteza, dok su Sjedinjene Američke Države podržale uklanjanje kanabisa sa liste. Istraživanje upotrebe kanabisa u terapeutske svrhe će sigurno postati lakše, a političari širom sveta nemaju više izgovor da su im ruke vezane nekom UN konvencijom.
Pristup se menja, ali sporo
Pozitivan korak ipak nije skok u budućnost gde svaki kutak sveta postaje Amsterdam. Odluka UN Komsije je velika pobeda za sve one koji se godinama bore za primenu kanabisa u medicinske svrhe, ali je ipak na svakoj državi da odluči na koji način će regulisati upotrebu kanabisa. Kina, država koja je glasala protiv uklanjanja kanabisa sa liste IV, već je najavila da odluka neće mnogo promeniti kineski pristup. Takođe, na istoj sednici koja je održana onlajn, brojni drugi predlozi su odbijeni. Jedan od odbijenih predloga je to da se u pomenutu listu IV doda fusnota kojom bi se iz međunarodne kontrole izuzeli preparati koji imaju CBD sve dok imaju manje od 0.2% THC-a. CBD, odnosno kanabidoil, dobija se iz industrijske konoplje i njegovo korišćenje ima veliki broj pozitivnih zdravstvenih benefita, dok je THC tj. tetrahidrokanabinod poznat po psihoaktivnom dejstvu.
Nije sporno da se menja pristup kanabisu, ali je ta promena spora.
Irena Molnar iz organizacije ReGeneracije je prilikom gostovanja u podkastu Agelast još u novembru rekla da će pozitivna odluka o uklanjanju kanabisa sa liste IV imati jako malo efekta u Srbiji. U pitanju je svakako međunarodna konvencija koju mnoge zemlje, uključujući i Srbiju, tumače više kao preporuku, a ne kao nešto čime se uvek treba voditi. Ipak, u pitanju je izvor nade za one koji godinama čekaju da konačno mogu da koriste kanabis, prvenstveno u medicinske svrhe. Domaća tela se često okreću ka međunarodnim konvencijama i smernicama prilikom donošenja novih uredbi, pa ni kanabis tu nije izuzetak. Jedna mala prepreka je uklonjena i ostaje nada da će to biti iskorišćeno.
Srbija bez prelazne ocene za odnos prema kanabisu
Ako bacimo samo letimičan pogled na trenutni odnos nadležnih u Srbiji prema kanabisu, nema osnova ni za prelaznu ocenu. Na spisku psihoaktivnih kontrolisanih supstanci kanabis se nalazi u kategoriji “opojnih droga koje mogu prouzrokovati oštećenje zdravlja ljudi”. Od prošle godine je, samo za posedovanje opojnih droga, uključujući i kanabis, predviđena zatvorska kazna od tri do deset godina, bez mogućnosti da kazna bude umanjena. Ovo je nesrazmerno mnogo s obzirom na to koliko je zapravo kanabis štetan u poređenju sa drugim narkoticima, ali i sa nekim dostupnim supstancama kao što je alkohol.
Da se u Srbiji ne pravi čak ni osnovna razlika između THC-a i CBD-a mogli smo da vidimo i u julu prošle godine. Tada je na sajtu humanitarnog udruženja „Konoplja“ objavljeno mišljenje Komisije za psihoaktivne kontrolisane supstance u kojem se navodi da se „hemijska supstanca CBD ne može proizvoditi, kupovati, prodavati, uvoziti i/ili izvoziti na teritoriji Republike Srbije“. Problem je što za CBD, prema mišljenju SZO-a, ne postoje dokazi o opasnosti po javno zdravlje usled upotrebe čistog CBD-a.
Dug put od hapšenja do ekonomskih benefita
Mnogi bi mogli da imaju velike zdravstvene benefite upravo od mudrijeg pristupa kanabisu, a ovde se pritom nismo ni dotakli svih mogućih ekonomskih benefita koje mogu doći, ne samo od legalizacije kanabisa, već i od zakonskog uređivanja statusa industrijske konoplje.
Javnost se uzbunila kada je nedavno poznati reper Rasta završio u pritvoru nakon što je kod njega pronađena veća količina marihuane navodno namenjene za ličnu upotrebu, ali mnogo više simpatija treba da ode za sve one koji su u zatvoru završili jer su želeli da marihuanu upotrebe u medicinske svrhe. Najbolji primer je slučaj Nataše Brašić, medicinske sestre koja je kanabis uzgajala za lečenje, a osuđena je nedavno na četiri i po godine zatvora, dok je pre toga provela godinu dana u istražnom zatvoru. Sve to zbog biljke za koju i UN sada priznaje da ima određeno terapeutsko dejstvo i da upravo to treba dalje istraživati.