Šta su nam pokazali lokalni izbori u BiH?
Admir Čavalić

Direktor udruženja "Multi"

Vreme čitanja: 5 minuta

Foto: iStock 

*Autor teksta je, shodno još uvijek nepotvrđenim podacima, postao vijećnik u Gradskom vijeću Tuzla.

Predstavnici nove ljevice i nove desnice su, uz nezavisne kandidate, odnijeli pobjedu u urbanijim mjestima, dok je u manjim mjestima i ruralnim dijelovima zemlje još jednom potvrđena dominacija SDA, SNSD i HDZ-a. Trendovi pak ne idu u prilog ovim strankama što znači da će se iste morati uskoro reformisati ako žele da ostvare rezultat na narednim izborima.

 

U Bosni i Hercegovini (BiH) su nedavno okončani lokalni izbori koji su se, ranijom odlukom Centralne izborne komisije (CIK), pomjerili za 15. novembar (umjesto prve nedjelje u oktobru kada se tradicionalno održavaju). Kako se sumiraju izborni rezultati, moguće je nabrojati nekoliko lekcija i zaključaka, koji će svakako imati posljedice po političku i opštu društvenu situaciju u zemlji, ali i naredne, opšte izbore koji će se održati za dvije godine.

Odmah na početku potrebno je napraviti otklon u smislu da se nije desilo nešto spektakularno, pretjerano neočekivano, niti da se može napraviti bilo kakva komparacija sa talasom političkih promjena u Crnoj Gori, a što su mediji često navodili. U nastavku će se pokušati objasniti šta je obilježilo ove izbore.

 

Tematski profulano

Prije svega, potrebno je navesti da se većina kandidata za lokalne izbore bavila temama koje nisu od posebnog značaja za opštinu/grad, niti su u domenu lokalnih politika. Zbog decentralizirane i kompleksne strukture zemlje, kandidati su nerijetko upadali u zamku navođenja politika koje su, shodno zakonskim okvirima, u nadležnosti kantonalnih, entitetskih i državnih nivoa vlasti.

Istina, lokalna politika je bitna, međutim najviše po pitanju “dosadnih” tema poput komunalnih usluga i razvoja lokalne infrastrukture, primarne zdravstvene zaštite, suradnje sa lokalnim partnerima i višim nivoima vlasti i slično. Jasno je da je dosta zavodljivije naglašavati neka druga, viša pitanja poput nacionalnih, ratnih, državnih, nego li da li određena prigradska mjesta imaju adekvatno rješeno pitanje vode, kanalizacije i drugih komunalnih usluga.

 

Novi igrači i Internet

Ono što je specifično kod ovih izbora jeste izuzetno korištenje interneta u svrhu prezentacija političke kampanje stranke i pojedinaca. Izuzev par mjesta, prije svega Banovića u Tuzlanskom kantonu, u većini zemlje nije bilo većih skupova, shodno Covid-19 pandemiji i posljedično restriktivnim mjerama nadležnih kriznih štabova. To je preusmjerilo značajan dio finansijskih sredstava prema društvenim mrežama na Internetu, prije svega Facebook-u.

Dva su razloga zašto se konkretno koristila ova društvena mreža – Facebook je veoma popularan u BiH, dok je Twitter, za razliku od Srbije, još uvijek zanemariv kao društvena mreža. BiH se čak i spominje u holivudskom filmu “Društvena mreža” koji opisuje poslovni uspijeh Mark Zuckerberg-a. Drugi razlog se odnosi na činjenicu da je najveći broj starijih građana na ovoj društvenoj mreži, a to su, kako izborne statistike pokazuju, najredovniji glasači. Internet kampanje su na scenu izbacile neke nove političke igrače, poput Platforme za progres (PzP) koju vodi profesor iz Sjedinjenih Američkih Država, gospodin Mirsad Hadžikadić.

Bez budžetskog finansiranja kampanje, fokus PzP-a je bio na Internet komunikaciji sa zainteresovanim građanima. Relativno mlada ekipa, uglavnom amatera u politici, uspjela je ostvariti određeni rezultat, ali uglavnom u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH). Draško Stanivuković, kao politički fenomen koji je sada posebno popularan u Srbiji, svoj rezultat duguje internetu. Vjerovatno da u normalnim okolnostima, bez Covid-19 i tolikog prisustva interneta, ne bi sa svojih 27 godina postigao rezultat od 51.620 glasova – najveći broj glasova za gradonačelnika u čitavoj BiH.

 

Samo desno

Šta nam govore politički rezultati? SDA i SNSD kao dominirajuće političke stranke u BiH su izgubile Sarajevo i Banja Luku, respektivno. U Sarajevu je pobjedu uzela tzv. “Četvorka”, predvođena karizmatičnim Dinom Konakovićem, liderom Naroda i Pravde (NiP), stranke koja od SDA polako preuzima prostor na desnom centru. Ali, samo u Sarajevu zasad. Ista stranka nije ostvarila značajnije rezultate u ostatku FBiH, odnosno gotovo ništa više u ostatku zemlje. SDA je postigla niz drugih rezultata u manjim opštinama poput Banovića (centar stranke PDA), zatim Visokog (protiv nezavisne načelnice), Živinica i slično.

Ukupni rezultati pokazuju da desnica, tačnije desni centar ima ubjedljivu podršku glasača. SDA i SNSD su, očekivano, relativni pobjednici izbora, međutim, uz vlastite padove i gubitke ključnih, za medije bitnih mjesta – Sarajeva, Banja Luke i Bijeljine. Ovo može imati negativne efekte na rezultate ovih stranaka na opštim izborima.

Na centru i ljevici imamo nove momente. Naša stranka (NS) je prvi put u historiji dobila načelničko mjesto i u to najurbanijoj opštini u BiH – opštini Centar (Sarajevo). Riječ je gospodinu Srđanu Mandiću, ranijem kantonalnom ministru ove stranke, koji je delegiran ispred “Četvorke”. SDP nastavlja slobodni pad, uz zadržavanje (grado)načelnika u Tuzlanskom (Tuzla, Gračanica i Gradačac), Unsko-sanskom (Ključ), te Zeničko-dobojskom kantonu (Maglaj) i osvajanje Jablanice i Goražda. HDZ je ostvario oko 20 načelničkih mjesta, što je standardi rezultat ove stranke.

Posebno će interesantno biti u Travniku gdje je pobjedio gospodin Mirsad Peco iz SDA koji je na dan izbora preminuo usljed posljedica koronavirusa. Pitanje je da li će CIK dodjeliti mandat narednom kandidatu (HDZ) ili pak ponovo organizovati izbore. Možda najviše zanimljiva izborna priča se odnosi na Mostar, odnosno mostarske izbore, koji će se održati 20. decembra, prvi puta nakon 12 godina čekanja. Očekuje se dominacija HDZ-a i SDA, mada su mogući određeni uspjesi građanskih stranaka odnosno koalicija. Bitno je navesti da ovogodišnji izbori nisu narušili ranije uspjehe nezavisnih (grado)načelnika, pa tako u mjestima poput Zenice, Bihaća, Kalesije, Starog Grada, ovi načelnici nastavljaju suvereno da vladaju.

 

Izborne krađe i glasanje mrtvih

Nažalost, i ovaj put nisu izostale izborne krađe, što još jednom naglašava potrebu za uvođenjem elektronskog glasanja. To se ranije nije usvojilo ne zbog evenutalne potrebe za većim finansijskim sredstvima za ovakav vid glasanja, već zbog činjenice da nema političke volje da se postojeći sistem mijenja. Ono što je moguće je da će u skorijoj budućnosti neko od predstavnika međunarodne zajednice, konkretno zemalja EU, tražiti da se riješi ovo pitanje.

Konkretni pokazatelji i mogućnosti izbornih krađa se odnose na velik broj nevažećih listića, neobučenost i nespremnost članova biračkih odbora, sumnje na “bugarski voz”, kao i dopisivanje preferencija za pojedine kandidate. Tu je svakako i pitanje glasanja mrtvih, i to širom BiH. Špekuliše se i o lažnim glasačima iz Srbije na izborima u Srebrenici.

Poseban problem se odnosi na registrovane birače. Za ove izbore je bilo registrovano oko 3,2 miliona birača. Sa druge strane, shodno podacima Agencije za statistiku BiH, u zemlji ima manje od 2,7 građana (uključujući i one koji nemaju pravo glasa). U takvom odnosu veličina, nije neuobičajno da nakon 19:00 kada se zatvore biračka mjesta, mrtvi “ustanu” i lažnim potpisivanjem ispune svoju građansku dužnost.

 

Ukratko

Lokalni izbori su iza nas. Kao i u ranijim izbornim ciklusima, nije se puno pričalo o konkretnim stvarima, naročito po pitanju (lokalne) ekonomije. Internet je postao bitan faktor izbornih rezultata, što je dobro i otvara prostor za bolju komunikaciju između izabranih predstavnika i građana. Predstavnici nove ljevice i nove desnice su, uz nezavisne kandidate, odnijeli pobjedu u urbanijim mjestima, dok je u manjim mjestima i ruralnim dijelovima zemlje još jednom potvrđena dominacija SDA, SNSD i HDZ-a. Trendovi pak ne idu u prilog ovim strankama što znači da će se iste morati uskoro reformisati ako žele da ostvare rezultat na narednim izborima.

Još uvijek čekamo Mostar kao krunu ovogodišnjih izbora. Na kraju, najveći problem ostaje sam izborni proces – od neuređenih oblasti poput one u vezi smrti kandidata koji odnosi pobjedu, preko izbornih krađa i glasanja mrtvih, pa sve do zastarjelosti i nefunkcionalnosti postojećeg načina glasanja. Sve su ovo pitanja koja će se morati uskoro riješiti, jer će u protivnom glasanje izgubiti smisao. Ako već nije.

 

Pročitajte i:

Stavovi izraženi u kolumnama predstavljaju isključivo lične stavove autora, a ne stavove uredništva Talasa

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *