Uzori i idoli – zašto su influenseri problem roditeljima?

Autorka

Vreme čitanja: 6 minuta

Foto: iStock

Pored narkomanije, alkoholizma, vršnjačkog nasilja i loših ocena, roditelji osnovaca u beogradskim školama postali su zabrinuti zbog jedne sasvim nove pojave ‒ TikTok influensera.

Sara Damnjanović, koja na popularnoj društvenoj mreži TikTok ima preko milion pratilaca, nedavno je imala zakazano gostovanje u nekoliko osnovnih škola u Mladenovcu, a nakon negativne reakcije roditelja, druženje sa osnovcima premešteno je na javni trg. Ako pogledate snimke, deo osnovaca bio je istinski uzbuđen zbog njenog dolaska (toliko da su gotovo napravili stampedo kako bi se fotografisali), ali su roditelji bili značajno manje oduševljeni. Majka jednog od učenika je za N1 izjavila da je diskutabilno pozvati influensera u dobu kada je deci “prijemčivo sve to“.

Ko je tačno Sara Damnjanović i zašto su roditelji bili besni zbog njenog dolaska? Damnjanović se više godina uspešno bavila tekvondom, pobedila je na takmičenju lepote „Miss Asia Global 2019“, a postala je poznata i zbog velikog broja pratilaca na Instagramu i TikToku. Njen sadržaj na TikToku je raznolik, to su kratki video snimci u kojima pokazuje svoje atletske sposobnosti, izvodi ples koji je nastao na TikToku ili prepričava anegdote iz detinjstva tokom šminkanja. Na prvi pogled ne postoji ništa naročito problematično u objavama koje Damnjanović deli, ali deluje da su roditelji bili zaprepašćeni činjenicom da je neko ko je influenser uopšte dobio prostor da o bilo čemu razgovara sa osnovcima. Nije ipak samo u pitanju zaprepašćenost, tu je i strah od toga ko su uzori i idoli mladih danas, što je izgleda velika boljka ne samo roditelja, već i onih koji nisu odrasli uz ekran telefona i koji osećaju da generacijski jaz između njih i mladih nikada nije bio veći.

 

Ko su idoli mladih u Srbiji?

Svako malo se u medijima pojavi još jedno istraživanje o tome ko su zapravo uzori mladih u Srbiji, nakon čega se često na društvenim mrežama dogodi kolektivno iščuđavanje nad rezultatima. Pored iščuđavanja, tu je često i lamentiranje nad “novim generacijama” i ljudima koje oni kuju u zvezde, uz dodatni komentar kako su nekada uzori bili mnogo bolji. Ovde se pod lupom naročito nalazi “lajk generacija” (koja se ponekad označava i kao generacija Z), to jest svi rođeni od 2000. do 2013. godine. U pitanju je generacija koja je stasala sa telefonom u ruci i kojoj se komunikacija putem društvenih mreža, od kad znaju za sebe, jednostavno podrazumeva.

Postoji veliki broj istraživanja o ovoj temi, sa različitom metodologijom i uzorkom, ali neke trendove je ipak moguće uočiti. Prema rezultatima istraživanja koje su sproveli IPSOS Strategic Marketing i Direct Media prošle godine, gotovo 48% ispitanika vidi kao uzora nekog od članova porodice. Kada su u pitanju idoli, koji se načеšće definišu kao modeli ponašanja sa kojima nema neposrednog kontakta, neverovatno su popularne slavne ličnosti iz srpske istorije. Neki od idola su Nikola Tesla, car Dušan i knez Lazar, a prisutni su i sportisti kao što je Novak Đoković ili fudbaler Kristijan Ronaldo. Pažnju javnosti je naročito privuklo to što su neki ispitanici kao idole naveli i estradne ličnosti poput pevačice Svetlane Ražnatović Cece, ali i neke od jutjubera poput Bogdana Ilića (Bake Praseta), što ne treba da nas iznenađuje s obzirom na popularnost Jutjuba u Srbiji. Upravo je ovaj poslednji primer ono što je većina medija izvukla iz ovog istraživanja, ignorišući da je zapravo svaki treći ispitanik rekao da uopšte nema uzore i idole. Od onih koji su rekli da imaju uzore, većina se ipak odlučila za one koji su i članovi njihove porodice, pa je stoga dosta besmislen pokušaj da se oni koji imaju za idole Baku Praseta ili neku estradnu pevačicu predstave kao većina. Još jedan od zaključaka koji se nameću na osnovu ovih podataka jeste i to da je lajk generacija zapravo duboko tradicionalna, što je zanimljiv kontrast sa globalnim trendom sve progresivnijih uverenja mladih.

Istraživanje koje je pre četiri godine sproveo TIM Centar iz Novog Sada ukazuje na slične trendove. Srednjoškolci se uglavnom ugledaju na Novaka Đokovića, ali i na druge blago kontroverznije uzore: Vojislava Šešelja, Jelenu Karleušu, Sergeja Trifunovića i Kristijana Golubovića. Ekspertski centar McCannTruth Central Beograd sproveo je 2016. godine istraživanje na istu temu, a ispitanici su bili uzrasta od 16 do 29 godina. Čak 35% ispitanika kao uzore vidi svoje roditelje, zatim Đokovića i Nikolu Teslu, dok je ponovo na trećem mesto  pevačica Ceca. Za čak 40% ispitanika iz osnovnih i srednjih škola uzori su javne ličnosti – Novak Đoković, košarkaši Bogdan Bogdanović i Lebron Džejms, zaključuje se u istraživanju Instituta za psihologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Među odgovorima takođe postoji i jasna rodna distinkcija, pošto su za najveći broj devojčica uzori glumica Anđelina Džoli, jutjuberka Zorana Jovanović i influenserka Kim Kardašijan.

Iako se često u medijima ističe da su nekada mladima uzori mnogo više bili naučnici, istraživanja to ne potkrepljuju. Istraživanje stavova srednjoškolaca iz 2009. godine (u pitanju je generacija milenijalsa) ukazuje takođe na to da su među uzorima prednjačili članovi porodice, a već tada je u porastu bio značaj koji se pridaje estradnim umetnicima. Ako pogledamo istraživanja o tome kome su se 1994. godine divili srpski srednjoškolci, vidimo da je i tada isto prednjačila estrada (32%), ali su se kao uzori videli i umetnici koji potpadaju pod kategoriju “elitne kulture”. Zanimljivo je da je tada samo 9% ispitanika navodilo sportiste kao idole, dok je danas (verovatno prateći razne uspehe srpskih sportista) taj procenat mnogo veći.

Naravno, kao što Ljubica Vukčević, direktorka za istraživanje kompanije Direct Media, rekla tokom gostovanja u Talasnoj dužini, neophodno je praviti razliku između toga šta je od ovih stavova odlika generacije, a šta je zapravo odlika životnog doba. Moguće je da će neka od tradicionalnih uverenja i fasciniranosti istorijskim ličnostima nestati, zajedno sa privlačnošću ka životima influensera i drugih poznatih ličnosti.

 

Šta ćemo sa influenserima i generacijskim jazom?

Iako nije tačno da svi tinejdžeri vide influensere kao velike životne uzore, oni imaju sve veći značaj, što očigledno plaši roditelje koji osećaju da nemaju kontrolu i ne razumeju ovu pojavu. Generacijski jaz je donekle uvek prisutan, ali sada deluje dublje nego ikada.

Ukoliko gledate reakciju roditelja osnovaca u Mladenovcu, postaje jasno da oni nisu sigurni šta tačno influenseri rade, kako su stekli popularnost i da imaju dobar uticaj na njihovu decu. Roditelji ne koriste iste društvene mreže, nepoznati su im internet kultura i pravila svake platforme, a usled neznanja pretpostavljaju najgore. Jedna majka osnovca iz Mladenovca je po svemu sudeći mislila da biti influenser na TikToku znači imati “necenzurisan sadržaj”, verovatno aludirajući na neku vrstu pornografije. Ovo nema nikakve veze sa onim što u konkretnom slučaju radi Sara Damnjanović, kao ni ostatak influensera na društvenim mrežama. Da li postoje influenseri sa negativnim uticajem i problematičnim sadržajem? Naravno, dovoljno je pogledati primer Bake Praseta, ali ovo nije ništa naročito problematično u kontekstu toga da su i pre influensera postojale poznate ličnosti sa ne baš idealnim ponašanjem. Većina influensera je popularnost i pratioce stekla pomoću dosta običnih stvari – igranja videoigrica, skečeva i humora, davanje saveta u vezi sa kozmetikom. Roditelji nemaju pokriće da sve influensere vide kao “naročito opasan” uticaj po svoju decu. Bes protiv influensera komično podseća na paranoju koja je zahvatila američke roditelje 1950-ih povodom popularnosti stripova. Roditelji tada izgleda nisu uviđali jednu dosta jednostavnu stvar, a to je da kultura i navike mladih, bez obzira na njihov sadržaj, gotovo uvek izgledaju nepoznato i neshvatljivo ukoliko niste deo nje. Ako ste roditelj, očekivano je da nećete razumeti privlačnost sadržaja koji vaša deca gledaju zato što jednostavno niste odrasli uz taj sadržaj.

S druge strane, lako je otpisati zabrinutost roditelja kao još jedan primer “bumerskog razmišljanja”, ali to nas ne dovodi do rešenja problema. Čak i ako sa strane možda deluje kao neopravdana reakcija, jasno je zašto su roditelji zabrinuti. Nekada su roditelji koliko-toliko imali kontrolu i uvid u to šta čitaju ili gledaju njihova deca, dok je danas situacija drastično drugačija. Procenjuje se da tinejdžeri širom sveta provode minimum 3 sata dnevno na društvenim mrežama, a roditelji nemaju gotovo nikakvu kontrolu nad tim šta oni tu vide i koje poruke upijaju. Deo roditeljstva i vaspitanja je danas prebačen na slučajne uticaje sa društvenih mreža. Svaki roditelj je svestan toga da kako deca odrastaju, tako se postepeno i gubi nivo uticaja nad njihovim stavovima, pa je stoga strah prirodna pojava. Ne znate tačno na koga se vaša deca ugledaju i onda iz straha pretpostavite najgore. Iako sa neutralne tačke gledišta uticaj influensera nije ništa gori od uticaja drugih javnih ličnosti, iz perspektive roditelja je činjenica da oni nemaju dovoljno informacija o tome šta influenseri zapravo rade sasvim validna baza za strah i oštru reakciju.

Ako već influenseri neće pokvariti omladinu, a strah roditelja ne nestaje, šta je rešenje? Prvo, neophodno je da roditelji ulože vreme u to da zaista pokušaju da razumeju uzore na koje se njihova deca ugledaju. Ovo verovatno znači istraživanje novih društvenih mreža i više razgovora sa decom o tome šta ih zapravo privlači kod pojedinih influensera. Drugo, pošto je nemoguće boriti se protiv porasta značaja koji društvene mreže imaju, treba prihvatiti trend i koristiti ga za svoj cilj. Pojedini američki nastavnici su krenuli da postavljaju edukativne video snimke upravo na TikToku. Ne samo to, već nastavnici na toj mreži međusobno dele savete oko toga kako da održe pažnju učenika tokom perioda onlajn nastave. U pojedinim srednjim školama u Americi, počeli su da se pojavljuju i TikTok klubovi u kojima nastavnici i učenici smišljaju zanimljive koreografije i sadržaj za ovu mrežu, dok su neki nastavnici davali dodatne ocene ukoliko učenik kroz TikTok video objasni neki deo gradiva. Koliko bi bilo korisno da su nastavnici u školama u Mladenovcu uradili nešto ovako? Umesto pobune protiv dolaska “tiktokerke”, koliko bi bilo zanimljivo da su uspeli da sa njom naprave zanimljiv i poučan video klip koji bi kasnije hiljade učenika moglo da vidi? Nema borbe protiv influensera i internet kulture mladih u kojoj je moguće da roditelji i nastavnici pobede, pa je jedina preostala opcija suživot.