Privreda Srbije u avgustu – mesečni ekonomski skener

Glavni urednik Talasa

Vreme čitanja: 3 minuta

Foto: iStock 

*Tekstovi u okviru Mesečnog ekonomskog skenera uskoro će biti dostupni svima koji odluče da podrže Talas.

Najnoviji podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju nam privredno stanje u zemlji tokom avgusta. Kako izgledaju ekonomska kretanja i ima li dobrih vesti za ovu godinu?

 

Oporavak prerađivačke industrije 

Industrijska proizvodnja se uglavnom oporavila, sa desezoniranim rastom prerađivačke industrije od 2,4% u odnosu na jul. To je blago mesečno ubrzanje – u julu je industrijska proizvodnja u odnosu na jun bila viša za 2%. U odnosu na avgust prethodne godine, proizvodnja je veća za 4,2%. Zapravo, nivo proizvodnje u prerađivačkoj industriji u avgustu veći je nego tokom bilo kog meseca 2018, ali je i dalje ispod nivoa iz januara 2020. 

Posle velikog pada u aprilu i maju, nivo industrijske proizvodnje se napokon oporavio. U avgustu se povećala proizvodnja u nekoliko sektora koji su bili pogođeni krizom, kao što je proizvodnja odeće, drvna industrija, prerada baznih metala. Dobro stoji proizvodnja i u sektorima koji su imali rast uprkos krizi, kao što su hemijska, farmaceutska i metalska industrija. Ali pojedini industrijski sektori i dalje se nalaze u problemima: sektor proizvodnje motornih vozila (gde se gotovo ceo obim proizvodnje može pripisati Fijatu i Kragujevcu) je tek na niovu od 65% prošlogodišnjeg, a slične loše rezultate beleže i tekstilna, kožarska i gumarska industrija.  

 

Izvoz i dalje niži

Tokom avgusta, iz Srbije je izvezeno robe u vrednosti od 1.302,8 miliona evra, što je za oko 55 miliona evra ili 4% niže nego u avgustu prethodne godine. Gledano od početka godine, vrednost izvoza je niža za 7,6% ili čak skoro 880 miliona evra u odnosu na prvih 8 meseci prethodne godine, dok je najveći pad zabeležen u sektoru prerađivačke industrije od 8,2%. Najveći pad izvoza zabeležen je u zemlje EU.

Samo 3 sektora – hrana i žive životinje, piće i duvan i hemijski proizvodi, zabeležili su viši obim izvoza tokom prvih 8 meseci ove godine u odnosu na isti period prethodne. Ali ostali sektori su zabeležili pad od 10, 15 pa čak i preko 20%, što je sa sobom nadole povuklo celokupnu statistiku izvoza.

 

Trgovina na malo raste

Promet robe u trgovini na malo veći je za 4,2% (u tekućim cenama) u odnosu na isti mesec prethodne godine, što je istovetno povećanju prometa tokom prvih 8 meseci ove godine u odnosu na isti period prethodne. U odnosu na prethodni mesec, promet u avgustu je veći za 2,1%. Došlo je do povećanja prodaje goriva za 6%, i neprehrambenih proizvoda za 2,3% dok je promet hrane ostao isti kao u julu. Kada to uporedimo sa 8 meseci prethodne godine, promet hrane u maloprodaji i promet robe široke potrošnje je porastao (za 7,3% i 9,37%) a promet goriva je niži za 12% (kako zbog pada potrošnje, tako i zbog pada cene goriva). Ovo nam ukazuje na to da se obim prometa oporavio u odnosu na veliki pad zabeležen tokom vanrednog stanja. Međutim, ovaj promet nije istovetan obrascu pre krize: zabeležen je značajan skok pometa nameštaja i građevinskog materijala, dok je promet vezan za sektor ličnih usluga (saloni lepote, frizeri itd) i dalje niži nego ranije. 

 

Dobar avgust nije dovoljan da izvuče turističku industriju

Stanje u turizmu u avgustu nije se promenilo u odnosu na prethodni period ove godine – broj inostranih turista u Srbiji jako je nizak, a deo naših turista se odlučio da svoj odmor provede u zemlji umesto u inostranstvu. Ovo se jasno vidi u poređenju sa situacijom tokom avgusta prethodne godine: dok je broj inostranih turista samo 12,9% tadašnjeg broja, domaćih turista je za četvrtinu više. Domaći turisti su se u proseku više odlučivali da posete jug zemlje – najveći porast turista zabeležen je u planinskim mestima, a najbolje su prošle destinacije kao što su Stara planina, Rudnik, Zlatar, Zlatibor i Kopaonik. Za njima slede banjska mesta, kao Sokobanja, Prolom banja, Bukovička i Vrnjačka banja.

Ni ovaj rast prometa od strane domaćih turista nije dovoljan da bi se promenila statistika koja kaže da je ova godina loša po turističku industriju: ukupan promet turista u avgustu iznosio je tek 65% prošlogodišnjeg prometa. Najveći gubitnici ove situacije su Beograd i Novi Sad koji su uglavnom bili okrenuti inostranim turistima – retka su banjska i planinska mesta koja su zabeležila niži promet tokom avgusta. Ali ni dobro poslovanje u avgustu čak ni za njih nije dovoljno da ih izvuče iz problema, pošto je i njihov promet i dalje manji nego tokom prvih 8 meseci prethodne godine, za 15% do 20%.

 

Mesečni ekonomski skener za jul 2020: