Foto: iStock
Pokrenuta je peticija za usvajanje Zakona o registrovanim istopolnim zajednicama čiji nacrt postoji već punih 10 godina
U ponedeljak 21. septembra Beograd Prajd pokrenuo je peticiju za usvajanje Zakona o registrovanim istopolnim zajednicama. Nekoliko organizacija civilnog društva u Srbiji izradilo je nacrt ovog zakona još 2010. godine, ali već čitavu deceniju nema ozbiljnijeg pomaka na ovom planu.
Nataša Bekvalac danas je tokom gostovanja na @tvnova_s poručila da je žulja nejednakost i pozvala sve da potpišu peticiju za usvajanje Zakona o registrovanim istopolnim zajednicama.
Potpišite peticiju i pozovite prijatelje da urade isto ??https://t.co/MiQ0aWomds pic.twitter.com/ZLUmMUdOc8
— DaSeZna (@dasezna) September 21, 2020
Kako je u Ustavu Srbije navedeno da se „brak zaključuje na osnovu slobodno datog pristanka muškarca i žene pred državnim organom“, ovom peticijom se ne zahteva ozakonjenje istopolnih brakova, već registrovanih istopolnih zajednica. U slučaju usvajanja, registrovani partneri bili bi prepoznati pred zakonom, što znači da bi uživali ista zakonska prava kao i partneri u bračnoj ili vanbračnoj zajednici koja se odnose na penzijsko, zdravstveno i socijalno osiguranje, navodi se u peticiji.
Drugim rečima, usvajanje Zakona omogućilo bi partnerima/partnerkama pravo nasledstva i nasleđivanja penzije, pravo zaštite od nasilja u porodici, različita prava u pogledu zdravstvenog stanja, ali i posete u zatvoru ili pravo preuzimanja tela i sahranjivanja partnera. Otvaranje rasprave o ovim pitanjima, kao i izrada Nacrta zakona, predviđeni su još Akcionim planom Vlade Srbije za primenu strategije prevencije i zaštite od diskriminacije za period od 2014. do 2018. godine, pa se postavlja pitanje zbog čega još uvek čekamo na njegovo donošenje.
Većina Evrope prepoznaje istopolne zajednice – šta Srbija čeka?
U ovom trenutku, većina evropskih zemalja i teritorija dozvoljava nekakav oblik registrovanih istopolnih partnerstava. Istopolni brak dozvoljen je zakonom u 16 evropskih zemalja: Ujedinjenom Kraljevstvu, Irskoj, Norveškoj, Švedskoj, Islandu, Finskoj, Danskoj, Belgiji, Holandiji, Luksemburgu, Francuskoj, Nemačkoj, Austriji, Portugalu, Španiji i Malti. U još 14 zemalja postoje drugi oblici istopolnih partnerstava – građanskih zajednica. Postoje i pojedinačni slučajevi, pa je tako u Estoniji dozvoljeno potpisivanje tzv. sporazuma o kohabitaciji, dok je na osnovu presude Suda pravde Evropske unije iz 2018. Vrhovni sud Estonije potvrdio obavezu jednakog pravnog tretmana istopolnih brakova sklopljenih u drugim državama po pitanju boravišnih dozvola.
S druge strane, ustavi 15 evropskih zemalja ne dozvoljavaju istopolne brakove (uključujući i Ustav Srbije, kao i ustave Crne Gore i Hrvatske); u 9 zemalja ne postoji nijedan vid istopolnih zajednica (među njima BiH), dok u Slovačkoj i Poljskoj postoje nekakve zakonske garancije, ali ne i zvanično priznavanje istopolnih partnera.
Od nama bliskih država, zanimljiv je slučaj Crne Gore u kojoj je u julu ove godine usvojen Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola, dok je početak primene predviđen za jul 2021. Pored pretežno pozitivnih reakcija, na društvenim mrežama mogli su se čuti komentari kako je reč samo o promeni na papiru koja treba da zamagli diskriminatorne prakse koje su deo crnogorske svakodnevnice. Iako izglasavanje Zakona neće preko noći promeniti stavove građana Crne Gore, svakako je reč o zakonskom pomaku kojim se institucionalizuje dalje osvajanje prava i sloboda LGBT+ populacije u nama susednoj zemlji.
Pored Crne Gore, treba pomenuti i Hrvatsku čiji Ustav takođe ne prepoznaje istopolne brakove, ali Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola suštinski izjednačava istopolne i heteroseksualne partnere u svemu osim po pitanju usvajanja dece. Međutim, ovaj Zakon dozvoljava nešto slično usvajanju kroz institut „partnerske skrbi“ koji omogućava roditeljima da privremeno povere roditeljska prava svojim životnim partnerima. Roditeljska prava partnera koji nisu biološki roditelji mogu pod određenim uslovima postati i trajna – bilo sporazumno ili usled okolnosti poput smrti bioloških roditelja.
Niko nije slobodan dok svi nismo slobodni
Usvajanje Zakona o registrovanim istopolnim partnerstvima bilo bi značajan pomak za LGBT+ prava u Srbiji. Kako zakoni nisu zapisani u kamenu već u velikoj meri prate društvenu realnost i prilagođavaju joj se, ogroman napredak u širenju sloboda i prava pojedinaca na globalnom nivou praćen je i izmenama u pravnim sistemima pojedinačnih država. Nekada je taj smer suprotan, pa zakonski pomaci oblikuju stavove i posledično društvene norme. Iako deluje kao relativno nova vest, prošlo je punih pet godina od presude Vrhovnog suda SAD-a kojom se dozovoljavaju istopolni brakovi u svih 50 saveznih američkih država, čime su poništeni pojedini zakoni koji su ovu praksu zabranjivali. Prvi slučaj u Aziji odigrao se prošle 2019. godine kada je parlament Tajvana legalizovao istopolne brakove.
Kao kontrast osvajanju slobode, globalna realnost je i da je homoseksualnost kriminalizovana u čak 69 zemalja sveta, dok u njih 12 postoji mogućnost smrtne kazne za LGBT+ pojedince. Navodi o jednom takvom slučaju u Iranu naveli su Ričarda Grenela, tada američkog ambasadora u Nemačkoj, da najavi globalnu kampanju za dekriminalizaciju homoseksualnosti koju je zvanično započela administracija Donalda Trampa. Dokumenti koje su delegacije Srbije i Kosova potpisale u Vašingtonu početkom septembra sadržali su i tu tačku – deklarativno priključivanje ovoj kampanji.
Ukoliko je Srbija na međunarodnom planu podržala borbu za unapređenje položaja LGBT+ pojedinaca, i ako je Vlada Srbije pre više od pet godina predvidela raspravu i donošenje zakona koji bi regulisao istopolna partnerstva, nema razloga da u bliskoj budućnosti istopolni partneri u našoj zemlji ne budu prepoznati pred zakonom. Zakonska mogućnost nasleđivanja, podele imovine ili brige o zdravstvenom stanju ne sme da bude uskraćena partnerima u jednoj evropskoj zemlji u 21. veku. Ovakav korak ne bi nikoga ugrozio, a našim sugrađanima i sugrađankama bi u ogromnoj meri olakšao svakodnevne živote u kojima se susreću sa brojnim ograničenjima i vidovima diskriminacije i nasilja.
Peticiju za usvajanje Zakona o registrovanim istopolnim partnerstvima možete da potpišete na linku.