Ekonomski rast je najvažniji za siromašne

Glavni urednik Talasa

Vreme čitanja: 3 minuta

Foto: iStock

Za sada ne uspevamo da pronađemo primer zemlje koja je zabeležila održiv ekonomski rast, a da iz njega podjednako ili više koristi nisu imali upravo najsiromašniji

 

Ekonomski rast je izuzetno važan. Bez njega nema rasta plata u privatnom sektoru, ali ni rasta javnih prihoda preko poreza, od čega se finansira i rast plata u javnom sektoru i penzija, kao i druge važne stvari poput socijalnih transfera za siromašne, lekova i opreme za bolnice ili škole.

Međutim, već dugo je prisutna povika da je ekonomski rast loš, bilo zbog uticaja na životnu sredinu (što malo više ipak brine bogatije zemlje od nas) ili zbog toga što raspodela novostvorene vrednosti nije jednaka. Koliko puta ste do sada čuli floskulu da “bogati postaju bogatiji, a siromašni siromašniji”? 

Naravno da se dobrobiti od ekonomskog rasta ne raspodeljuju podjednako na sve, isto kao što ni kiša na pada ravnomerno na teritoriju cele zemlje. Ali to ne znači da od njega koristi imaju samo bogati. Ekonomski rast znači otvaranje velikog broja mogućnosti, prvenstveno za siromašne: rast zarada i zaposlenosti znači dobijanje posla, ili formalizaciju radnog mesta i prelazak iz neformalne u formalnu privredu, sa pratećim benefitima. 

U jednom istraživanju iz 2001, Growth is Good for the Poor, došlo se do zaključka da kako rastu prosečni prihodi, njima proporcionalno rastu i prihodi najsiromašnijih 20% stanovnika. Ovakvo istraživanje je ponovljeno 2013. i došlo se do istih rezultata, čemu svedoči i njegov naziv: Growth is Still Good for the Poor

Za sada ne uspevamo da pronađemo primer zemlje koja je zabeležila održiv ekonomski rast, a da iz njega podjednako ili više koristi nisu imali upravo najsiromašniji. Ovo je bio slučaj i u Srbiji tokom prethodne decenije.

Prosečna mesečna  potrošnja po potrošačkoj jedinici prvog i desetog decila (10% najsiromašnijih i 10% najbogatijih), nominalno u dinarima. Izvor: APD.

Kada pogledamo podatke o potrošnji iz Ankete o radnoj snazi tokom protekle decenije, vidimo da je nivo potrošnje rastao kod svih decila, od najsiromašnijih do najbogatijih. Potrošačka jedinica predstavlja zamišljeni entitet za ekvivalenciju potrošnje jer postoje fiksni troškovi domaćinstva koji se dele na broj članova. Na primer, kod rashoda za stanovanje, odrasli i deca nemaju istu potrošnju i tako dalje, pa se prva osoba u nekom domaćinstvu računa kao cela potrošačka jedinica, svaka naredna kao 0,7, a dete kao 0,5. Prema tome, tročlano domaćinstvo od roditelja sa jednim detetom ne bi se računalo kao 3 potrošačke jedinice, već kao 2,2.

Kao što vidimo, potrošnja brže raste kod najsiromašnijih. Dok je potrošnja najbogatijih porasla 2 puta u periodu 2006-2017, za to vreme je potrošnja najsiromašnijih porasla 2,3 puta (ovde je u pitanju nominalna potrošnja u dinarima, bez obzira na rast cena, pa je realni rast bio dosta manji). Najbogatiji su 2006. bili bogatiji 6,5 puta od najsiromašnijih, dok je 2017. to bio slučaj 5,6 puta. Ovo možda ne deluje kao velika razlika, ali jasno ukazuje da postojeći trend nije da se bogati još više bogate na račun siromašnih, već da siromašniji uspevaju da održe korak sa njima, pa čak i da brže napreduju.

Prema tome, ekonomski rast je neophodan preduslov za eliminisanje siromaštva u Srbiji i za smanjenje nejednakosti. U apsolutnom siromaštvu u našoj zemlji trenutno živo gotovo 500.000 ljudi. Kada se pogledaju karakteristike siromašnih domaćinstava, kao njihov foto-robot iskače višečlano domaćinstvo u kome je nosilac nezaposlen ili neaktivan, a od obrazovanja ima samo završenu osnovnu školu ili čak ni to. Ekonomski rast koji bi doveo do otvaranja novih radnih mesta pokazao bi se kao mnogo važniji faktor smanjenja siromaštva nego postojeći državni programi socijalne politike.

Ako želimo da eliminišemo siromaštvo, glavno pitanje koje sebi treba da postavimo nije: kako nastaje siromaštvo? Siromaštvo je početno ljudsko stanje, još od prvobitne ljudske zajednice u savanama Afrike. Glavno pitanje koje treba da postavimo jeste: kako nastaje prosperitet?

 

Pročitajte i: