Ima posle ko hoće da radi ‒ frilenseri u Srbiji

Autorka

Vreme čitanja: 6 minuta

Foto: iStock

Za uspon i razvoj frilensera najzaslužniji je internet, koji je otvorio vrata za sve koji su voljni da žrtvuju tradicionalni koncept višegodišnjeg rada od 9 do 5 u jednoj kompaniji.

 

Da li biste želeli da sami diktirate koliko ćete sati provesti na poslu danas? Da li maštate o tome da imate apsolutnu slobodu oko toga na kojim projektima radite i koliko želite da budete plaćeni? Iako može delovati kao san, mnogi koji žele da budu “sam svoj gazda” put ka ostvarenju ovog sna pokušavaju da ostvare tako što će postati frilenser (na eng. freelancer), termin koji sve češće čujemo u medijima i na društvenim mrežama kao što je LinkdIn.

Frilenser možda zvuči kao još jedan rogobatno sklopljen anglicizam koji se odomaćio i kod nas, ali sam termin ima dugu istoriju ‒ njegova prva upotreba zabeležena je početkom 17. veka, a tada je označavao profesionalne vojnike koji su se borili za onog ko bi im ponudio najveću novčanu nadoknadu. Pored toga što imate slobodu da birate za koga i koliko radite, biti frilenser dolazi uz još neke specifične radne uslove. Od polovine marta su rad u pidžami iz spavaće sobe, neobični radni sati i komunikacija sa kolegama prvenstveno preko onlajn platformi kao što je Zoom postali svakodnevnica velikog broja ljudi, ali je ovo gotovo standardno radno okruženje većine frilensera. Za uspon i razvoj frilensera najzaslužniji je internet, koji je otvorio vrata za sve koji su voljni da žrtvuju tradicionalni koncept višegodišnjeg rada od 9 do 5 u jednoj kompaniji, a nije im strana saradnja sa inostranim klijentima. Potraga za poslom je značajno olakšana postojanjem brojnih platformi kao što su Upwork, Toptal, Fiverr i Freelancer. Preko ovih platformi jednostavno i lako možete pronaći najrazličitije poslove, od prevođenja, preko grafičkog dizajna, pa sve do digitalnog marketinga. Kako kaže stara Tviter poslovica ‒ ima posla ko hoće da radi.

“Trenutno radim sa tri klijenta na pozicijama Content Writer i Social Media Manager. Kako se radi o vrlo različitim klijentima (NGO, marketinška agencija i međunarodni startup), zahtevi za sadržajem koji im je potreban variraju, od pisanja SEO friendly blog postova, preko različitih vrsta copy-ja, rada sa dizajnerima na kreiranju infografika, pa sve do osmišljavanja i realizacije kampanja na društvenim mrežama”, navodi Branka Milojević iz Beograda u razgovoru za Talas. Ona dodaje i da postoje brojne dobre strane rada kao frilenser, naročito opcija rada od kuće. “Osnovna prednost je rad od kuće (mada sada mnogo više ljudi radi tako) i to što mogu da organizujem dan na način koji odgovara mojim i potrebama mojih klijenata. Pored toga, druga prednost je to što istovremeno mogu da radim na nekoliko projekata što znači da mi nikada nije dosadno i uvek nešto novo učim o industrijama iz kojih dolaze moji klijenti. I poslednja prednost je to što mogu da biram odakle ću raditi, pa tako je to nekad moj stan, lokalni kafić ili jedan od mnogobrojnih hubova u Beogradu”, izdvaja Milojević.

Fleksibilnost u radu frilensera naglašava i Jelena Vučković, koja se bavi copywriting-om (za one malo manje upoznate sa marketinškim žargonom ‒ copywriting označava rad na kreiranju različitih tekstova u marketinške svrhe) i stvaranjem različitog sadržaja, poput blog tekstova, za klijente. “Frilens ti omogućava da sam organizuješ svoje vreme i uskladiš obaveze. Generalno, prihvataš/pojuriš onoliko posla koliko procenjuješ da ti odgovara, ne zatrpavaš se, osim ako to želiš ili hoćeš nekog da ispoštuješ. S obzirom na to da imam klince i posvećena sam porodici, to mi je prilično bitno”, navodi Vučković.

 

Srbija ‒ frilenserska Meka?

Ukoliko ste videli neke od posetilaca gradskih kafića kako sa laptopom po nekoliko sati sede na jednom mestu, ispijajući treći espreso, velika je šansa da je neko od njih frilenser. O porastu frilensera u Srbiji govori i sve veći broj coworking prostora, odnosno prostora koji delite sa drugim ljudima koji rade nezavisno od vas, uz plaćanje određene naknade. U Srbiji trenutno postoji preko 40 coworking prostora, a i druge statistike pokazuju da Srbija polako postaje mesto gde sve više ljudi odlučuje da se oproba u frilens radu. Prema podacima koje je prezentovao Payoneer’s Global Gig Economy Index za 2019. godinu, Srbija se nalazi na 10. mestu po porastu zarade frilensera, a i druga istraživanja pokazuju da je Srbija u samom svetskom vrhu po broju frilensera.

“Glavni razlog za sve veći broj frilens radnika u Srbiji verujem da je to što se uglavnom radi za strane firme koje plaćaju više nego domaće. Drugi razlog je fleksibilnost. A treći što je naše tržište rada previše malo, pa moramo da se snalazimo i radimo preko neta”, navodi Milena Lazović, koja se, između ostalog, bavila frilens radom kao prevodilac za jednu veliku turističku kompaniju. Ona dodaje i da se najlakše pronalaze poslovi koji se tiču administracije. “Virtuelni asistenti najlakše nalaze posao jer se firmama isplati da neke svoje „pešačke“ poslove outsource-uju. Treba pratiti oglase za posao stranih firmi. Srbija nas je naučila da su konkursi za posao šarena laža, ali internet nas sad odučava od toga. Firmama se isplati da imaju frilensere koji ih ne koštaju kancelarijskog prostora i poreza, a završavaju posao”, dodaje Lazović.

Kao još dva bitna uticaja na sve veći broj srpskih frilensera izdvajaju se široko rasprostranjen pristup internetu i digitalna pismenost (preko 70% građana ima pristup internetu), kao i znanje engleskog (Srbija je 17. zemlja na svetu po procentu stanovništva koji se služi engleskim, a da to nije zvaničan jezik države), navodi portal Startit. Još jedan od podsticajnih faktora za razvoj frilensinga u Srbiji jeste i niska cena rada u poređenju sa drugim evropskim državama, što znači da se međunarodnim poslodavcima često isplati da angažuju upravo srpske frilensere.

 

Problemi u frilenserskom raju

Biti frilenser ipak dolazi i uz određena ograničenja. “Što se tiče generalno frilensinga, jedan od problema koje sam ja imao jeste kako da dođem do novca koji sam zaradio. Mi smo i dalje zemlja Trećeg sveta”, navodi Nikola Đorđević, koji se u Nišu bavi plaćenim internet oglašavanjem. On opisuje da je proces dolaženja do onoga što ste zaradili nekada komplikovan, zato što uključuje prenos novca sa platforme kao što je UpWork na vaš PayPal račun, a tek onda i na vašu karticu, kao i da postoje zakonske prepeke. “U poslednjih godinu dana mnoge stvari su se tu kristalisale i mislim da je ljudima koji danas počinju sa frilensingom jako lakše doći do informacija. Recimo, grupa “UpWork Srbija” na Fejsbuku je spasila toliko života i to je jedna zdrava zajednica koja se zanima za istu stvar i koja je spremna da pomogne”, navodi Đorđević.

Problemi oporezivanja i zakonskog statusa su ono što muči zajednicu frilensera u Srbiji. Platforme preko kojih većina frilensera u Srbiji pronalazi poslove, od kojih je UpWork najpoznatija, nisu prepoznate kao poslodavci u Srbiji, što znači da frilenseri nemaju zagarantovana prava koja imaju drugi radnici, poput zdravstvenog i penzionog osiguranja, a upitno je pitanje osiguravanja ugovorene isplate. Još veći izazov je i pitanje poreza ‒ samo jedna trećina frilensera registrovani su kao preduzetnici, što znači da većina zapravo radi van zakonskih okvira, navodi Startit. Dodatno, ako ste kao fizičko lice zaradili novac iz inostranstva, na taj novac morate platiti porez na prihod u visini od 45%, što čini čitav poduhvat izuzetno neisplativim.

Pored upitnog zakonskog statusa i poreskih politika, stabilnost prihoda i pronalaženje klijenata je ono što često muči frilensere. “Pronalaženje klijenata zavisi dosta od toga da li ste novi frilenser. Kada sam ja kretao bilo je za nijansu lakše nego danas jer nije bilo toliko frilensera, mada sam ja imao sreće sa nekoliko prvih poslova na UpWork-u”, ističe Nikola Đorđević. On dodaje i da danas postoji zaista veliki broj frilensera, ali da mu se čini da neki od njih ne ulažu dovoljno truda u stvari poput stvaranje dobrog profila na platformi UpWork, upravo zbog ideje da je u pitanju lako zarađen novac.

Iako vam poslovi koje obavljate kao frilenser ostavljaju veliku slobodu oko broja sati koje želite da radite i projekata kojima posvećujete vreme, to dolazi i uz generalno teže planiranje budućih obaveza i prihoda. “Dešavalo mi se da radim i po 16 sati dnevno, kada su neki zahtevni projekti u pitanju i da nakon toga nemam baš puno energije za sve ostalo. S druge strane, bilo je i dana (posebno tokom lockdown-a) kada se nije mnogo radilo, što nas dovodi do drugog izazova, a to je kako obezbediti konstantan priliv novca i održati saradnju sa klijentima”, navodi Branka Milojević.

 

Kako početi sa frilens radom?

Po svemu sudeći, Srbija će ostati povoljno tlo za frilensere. Naročito nakon ekonomske nesigurnosti koju je pandemija COVID-19 izazvala, veliki broj ljudi će se u potrazi za dodatnim prihodom uputiti upravo ka frilens radu, a biti frilenser je primamljivo i za sve oni koji trenutno teško mogu da pronađu adekvatan posao. Srpsko zakonodavstvo i dalje nije uspelo da definiše i uredi status frilensera, mada ovo ne sprečava umešne i preduzetnički nastrojene ljude. UpWork i slične platforme čine da je frilens rad ne samo primamljiv, već i lako dostupan, ali treba imati na umu i to da uspeh u frilenserskim vodama nije zagarantovan.

Naši sagovornici su ipak saglasni u tome da je najbitnije pokušati. “Šalji CV i pokušavaj. Gradi portfolio i nemoj pristajati na cenu rada koja je ispod tvojih troškova. Ako kvalitetno radiš svoj posao, on mora biti adekvatno plaćen. Ne verujem u volontiranje i niske plate,” poručuje Milena Lazović. U zavisnosti od toga koje veštine imate, vaše frilensersko iskustvo će biti raznoliko, ali i Jelena Vučković takođe dodaje da je najbitnije samo početi. “Ne mogu dati tačnu preporuku kojim putem treba ići jer je svako od nas različit, ali jedno je sigurno – najbolje se uči kad počnete da radite. Vremenom ćete biti još bolji i biće sve bolje. I to je to. Baš kao i regularan posao, samo što je frilens. Ništa više”, zaključuje ona.