Monopol i političko upravljanje – kako posluje Pošta Srbije?

Glavni urednik Talasa

Vreme čitanja: 4 minuta

Foto: iStock 

*Tekst je deo serijala “Cena partokratije u javnim preduzećima”. U serijalu ćemo se baviti poslovanjem javnih preduzeća, dugovanjima, produktivnošću i drugim pokazateljima rada javnih preduzeća u Srbiji, a tekstove ćete moći da čitate jednom nedeljno na Talasu.

 

Pošta Srbije ima jasno postavljen politički menadžment. Preduzeće je i dalje profitabilno, ali njegovi poslovni rezultati se pogoršavaju, i zavise pre svega od dodeljenog monopola na rezervisane pošiljke. Dalja liberalizacija tržišta bi uvela nove igrače, što bi značajno uticalo na ovo preduzeće. Dalje promene na tržištu poštanskih usluga i promene navika u platnom prometu takođe bi izmenile poslovanje Pošte Srbije.

 

Kako je nastalo JP Pošta Srbije? 

Javno preduzeće Pošta Srbije osnovano je od strane Republike Srbije da bi se bavilo poštanskim saobraćajem na teritoriji zemlje. Ovo preduzeće se vlasništvom u banci Poštanska štedionica (kao i druge poštanske službe širom sveta) bavi i novčanim prometom i drugim sličnim bankarskim uslugama. 

Nakon nekoliko rundi dokapitalizacija ove banke od strane Republike Srbije, JP Pošta je sada vlasnik nešto manje od 20% kapitala Poštanske štedionice. Pored toga, JP Pošta vlasnik je i zavisnog preduzeća Mobtel-PTT, koje se bavi iznajmljivanjem poslovnog prostora.

 

Politički menadžment i afere

Još od 2008. godine je menadžment JP Pošta Srbije povezan sa Partijom ujedinjenih penzionera Srbije (PUPS). Na čelu ovog preduzeća najpre je bio Milan Krkobabić, sin ministra Jovana Krkobabića, da bi ga potom 2016. zamenila Mira Petrović, takođe visoki funkcioner ove partije i poslanica u Narodnoj skupštini u nekoliko mandata. Jedan od zahteva štrajka radnika u Pošti tokom 2017. bila je i njena smena, ali do toga nije došlo. 

Za poslovanje Pošte vezano je nekoliko afera, od kojih je poslednja optužba za krađu paketa naručenih iz Kine preko Aliexpress-a ili Alibabe, usled čega je veliki broj kompanija iz ove zemlje prestao da vrši dostavu za Srbiju ili počeo da je papreno naplaćuje.

 

Još uvek profitabilno, ali uz pad poslovnih prihoda i dobiti

Kompanija posluje sa pozitivnim rezultatom. Međutim, iako su poslovni prihodi u nominalnom iznosu stabilni u poslednje 3 godine, oni se u realnim iznosima (uračunato za inflaciju) smanjuju. Poslovni prihodi u 2019. u realnim iznosima bili su niži za skoro 4% u odnosu na 2017. godinu. Za to isto vreme poslovni rashodi i nominalno rastu, pa usled toga neto dobit u poslednje tri godine ima trend pada. 

Kada se pogledaju poslovni rezultati po pojedinačnim poslovnim jedinicama, Pošta je prikazala neto dobit od 1,9 milijardi. Učešće u dobiti Poštanske štedionice iznosio je 526 miliona, dok je dobit preduzeća Mobtel-PTT bio 74 miliona dinara.

Odabrani poslovni rezultati JP Pošte Srbije u hiljadama dinara. Poslovni prihodi i rashodi leva skala, neto dobit desna skala. Izvor: APR.

Shodno tome, profitabilnost kompanije, prikazana standardnim merama kao što su prinos na poslovnu imovinu ili prinos na kapital, tokom poslednje tri godine se značajno smanjila – gotovo za trećinu.

Pokazatelji profitabilnosti JP Pošte Srbije u procentima. Izvor: APR.

Broj radnika stagnira na granici od 15.000 zaposlenih. Međutim, produktivnost rada, merena bruto dodatom vrednošću po radniku, smanjuje se iz godine u godinu. U odnosu na period pre 4 godine, više je nego prepolovljena i iznosi 31.000 dinara po radniku u odnosu na 69.000 dinara.

Produktivnost u JP Pošte Srbije, u hiljadama dinara. BDV leva skala, BDV po radniku desna skala. Izvor: APR.

Preduzeće je likvidno i solventno. Racio tekuće likvidnosti ima visoku vrednost od 3, a racio rigorozne likvidnosti 0,9. Primećuje se smanjenje ukupnog nivoa duga Pošte, za oko 15% tokom prethodnih par godina, ali se narušava kvalitet ročnosti zaduživanja – dok dolazi do smanjenja dugoročnih obaveza, kratkoročne obaveze rastu.

U preduzeće se već godinama nedovoljno ulaže – tek prethodne godine je nivo investicija dostigao troškove amortizacije. Ovo može predstavljati potencijalni probem za buduće poslovanje jer se polovina troškova amortizacije odnosi na opremu, a znatno manji deo na poslovni prostor. 

Troškovi za investicije i amortizaciju JP Pošte Srbije, u hiljadama dinara. Izvor: APR.

 

Rizici – liberalizacija tržišta poštanskih usluga, povezanost sa Telekomom

Kada se pogleda struktura prihoda Pošte, njihov najveći deo čine poslovni prihodi povezani sa rezervisanim poštanskim pošiljkama. Međutim, u novembru 2019. usvojen je novi Zakon o poštanskim uslugama koji je dodatno liberalizovao poštansko tržište u Srbiji- Time je smanjen limit za rezervisane poštanske usluge sa mase od 100 grama na 50, i sa trostrukog iznosa za pismo prve stope mase i najbržeg stepena prenosa na 2,5 tog iznosa. Ovim je omogućeno da deo poštanskog prometa koja je do sada bio rezervisan za Poštu bude otvoren i za druge komercijalne operatere. To može imati značajne posledice po prihode ove kompanije u budućnosti, kako se tržište bude dalje liberalizovalo po ugledu na EU, imajući u vidu to da najveći deo pošiljki iz rezervisanih poštanskih usluga čine pismonosne pošiljke težine do 20 grama.

Što se tiče komercijalnog dela tržišta poštanskih usluga, Pošta tu zauzima tek ¼ ukupnog prometa. To nam pokazuje da Pošta ne uspeva da se izbori sa konkurencijom privatnog sektora, imajući u vidu da se oko 55% ukupnog prometa realizuje na ovom tržišnom segmentu.

Značajan deo poslovnih prihoda Pošte dolazi od izdavanja poslovnog prostora. Dominantan partner u ovom segmentu je Telekom Srbija sa 2,6 milijardi prihoda od zakupa (preko 80% ukupnih prihoda od izdavanja prostora), što može predstavljati potencijalni problem za Poštu ukoliko ovo preduzeće bude promenilo poslovnu strategiju vezano za svoje poslovnice i drugi poslovni prostor.

Dalje promene navika u platnom prometu mogu značajno da smanje prihode Pošte od naplate provizija za ove usluge – pre svega trend plaćanja elektronskim bankarstvom ili sličnim mehanizmima. Tu je i pojava menjaanica kao ekspozitura drugih kompanija koje se bave platnim prometom.

 

Pročitajte i: