Niske plate u Srbiji i razvoj tehnologija - lekcije iz razvijenih država

Glavni urednik Talasa

Vreme čitanja: 4 minuta

Foto: iStock

Promet u maloprodaji se oporavio i raste, industrijska proizvodnja se polako vraća na staro, i pored veoma loših privrednih rezultata u drugom kvartalu. Ali naša privreda je, kao i slučaju svake male zemlje, zavisna od spoljnih kretanja.

 

“Srbija prva po ekonomskom rastu u Evropi na početku godine; biće krize zbog korone, ali Srbija će najbolje proći od svih zemalja okruženja” – ovakve izjave mogli smo da čujemo od predstavnika vlasti u proteklih nekoliko meseci. Ali kako stvarno izgledaju ekonomska kretanja u našoj zemlji, i da li možemo nešto da zaključimo na osnovu toga?

 

Bruto domaći proizvod (BDP)

Bruto domaći proizvod predstavlja zbir vrednosti svih proizvoda i usluga proizvedenih na teritoriji neke zemlje u određenom vremenskom periodu. Ovaj ekonomski agregat nam na najlakši i najbrži način govori u kakvom je stanju neka privreda. Kada BDP raste, stanje je dobro – preduzeća više proizvode, investiraju i zapošljavaju, rastu plate, ali i državni prihodi od poreza. Kada se BDP smanjuje, stanje je loše jer dolazi do svega suprotnog.

U prvom kvartalu ove godine bio je zabeležen visok rast BDP-a od 5%, uglavnom pod uticajem nekih jednokratnih činioca, kao što su pojedini državni projekti u građevini (“turski tok”), ali i usled niske osnovice iz prethodne godine. Međutim, ekonomski problemi vezani za pandemiju korona virusa postali su vidljivi već u martu i imali su značajan uticaj na privredna kretanja tokom drugog kvartala, kada je došlo do pada aktivnosti od 6,5%. 

Ekonomski rast u Srbiji u odnosu na isti kvartal u prethodnoj godini. Izvor: RZS.

Ovo je na prvi pogled utešno jer su ekonomska kretanja u nekim velikim privredama bila smanjena za oko 15% u drugom kvartalu. Međutim, treba imati u vidu da su te privrede drugačije strukture nego naša pošto u njima veći udeo čine turizam i industrija sa višim stepenom dodate vrednosti. Drugim rečima, dok kod nas postoji samo jedna fabrika automobila, u Nemačkoj ili Slovačkoj ih ima mnogo više, a tražnja za novim automobilima će se smanjiti usled krize, što će uticati i na nivo njihove proizvodnje, pa posledično i na BDP. 

Od toga kako su izgledala ekonomska kretanja u jednom kvartalu, mnogo je važnije da vidimo kako će ekonomska kretanja izgledati u narednim mesecima. Jedan jako dobar ili jako loš kvartal ne mora mnogo da znači, kao što maratoncu ne mora mnogo da znači koliko brzo je istrčao prvih 200 metara trke. 

 

Industrijska proizvodnja

Najvažniji segment privrede, industrija, pretrpela je veliki udarac u aprilu, ali nakon toga je ukupan nivo proizvodnje počeo da se oporavlja već u maju, a naročito u junu. Ukupna industrijska proizvodnja tokom prvih šest meseci ove godine bila je na 98% nivoa iz prethodne godine. Imajući u vidu sve probleme izazvane korona virusom, ovo je prilično dobar rezultat. Ali agregirani podaci često iskrivljuju sliku, pa od šume ne vidimo pojedinačno drveće. Ovakvo stanje nije u svim industrijskim granama, već neke grane prilično dobro posluju uprkos krizi, ali neke grane nailaze na ozbiljne probleme.

Nivo proizvodnje pojedinačnih industrijskih grana prerađivačke industrije, (2019=100). Izvor: RZS.

 

Promet u maloprodaji

Kako je pijaca merilo života, tako je i promet u maloprodaji jedan od važnih ekonomskih indikatora, prvenstveno za domaću potrošnju. U odnosu na ovo vreme prošle godine, promet je u stalnim cenama (dakle, sa uračunatom inflacijom) veći za oko 4%. Sam promet je bio volatilan, uz uobičajene periodične oscilacije: pad prometa u januaru, pa potom povratak na prosečne vrednosti u februaru i martu. Ali, tu su i nova kretanja usled virusa: bio je zabeležen veliki rast prometa u martu (vreme vanrednog stanja kada smo manično kupovali sve što nam dođe pod ruku), a potom veliki pad u aprilu (dok smo trošili prethodno nagomilane zalihe i dok su radnje bile zatvorene). U maju i junu se promet stabilizovao. 

Promet prehrambenih proizvoda porastao je koliko i prosek celog sektora (5% u stalnim cenama), a promet goriva je nešto manji nego prošle godine. I pored pada zabeleženog u aprilu i maju, promet neprehrambenih proizvida (odeća, električni aparati, nameštaj itd) bio je veći za 7% u odnosu na prethodnu godinu. Ovo su sve ohrabrujući podaci jer ukazuju na to da se potrošnja nije smanjila, već da još uvek raste.

Kretanje prometa u maloprodaji u odnosu na isti period 2019. Izvor: RZS.

 

Ostali podaci

Nažalost, još uvek nemamo podatke o kretanju zaposlenosti, od kojih bi nam posebno mnogo rekli podaci o kretanju rada na crno. Dok su radnici u formalnoj ekonomiji zaštićeni ugovorom o radu kao i merama Vlade o isplati minimalca i odlaganju plaćanja poreza i doprinosa, sve to ne važi za one aktivne u neformalnoj ekonomiji.

Da li na osnovu ovoga možemo da budemo optimistični? Promet u maloprodaji se oporavio i raste, industrijska proizvodnja se polako vraća na staro, i pored veoma loših privrednih rezultata u drugom kvartalu. Ali naša privreda je, kao i slučaju svake male zemlje, zavisna od spoljnih kretanja na koja ne možemo da utičemo. Na primer, pad prodaje automobila na svetskom tržištu znači i pad proizvodnje vozila u Kragujevcu. Stoga ne možemo da očekujemo da će naša privreda proći dobro onda kada ostaima ide loše. Ovako loši rezultat u jednom kvartalu nam ne govore mnogo, isto kao i dobri rezultati u prethodnom. Potrebno je sagledati malo duži vidik da bismo videli gde je srpska ekonomija.

 

Pročitajte i: