Foto: Ambasada Izraela
Preduzetništvo predstavlja efikasan način za kreiranje blagostanja i radnih mesta, naročito ukoliko su u pitanju inovacije u IT sektoru. Ono što se ipak često zaboravlja jeste da upravo preduzetništvo može i da odgovori na brojne lokalne i globalne društvene izazove koji se nalaze pred nama. Globalna pandemija, otežan pristup zdravstvu, klimatske promene i nizak životni standard samo su neki od problema sa kojima se suočavamo, a preduzetnički duh i inovativnost startapa širom sveta pokušavaju da pruže rešenja i u ovim oblastima.
Izrael, zemlja koja je poznata kao “startap nacija”, pruža neke od inspirativnih primera startapa aktivnih u oblasti društvenih inovacija i preduzetništva sa društvenim uticajem (social-impact entrepreneurship).
U serijalu tekstova Moć inspiracije – preduzetnici sa društvenom misijom kroz ekskluzivne razgovore sa menadžerima koji se nalaze iza tri uspešna izraelska startapa upoznaćemo se sa ulogom preduzetnika u kreiranju bolje budućnosti, sa njihovim iskustvima važnim za domaću javnost, kao i sa poukama za naš startap ekosistem.
Naš novi serijal otvara Alona Fišer-Kam, ambasadorka Izraela u Srbiji koja u razgovoru za Talas približava značaj preduzetništva sa društvenim uticajem, prenoseći istorijske lekcije o ekonomskom uspehu Izraela. Osvrćući se na svoj mandat u Srbiji koji se ovih dana privodi kraju, sa ambasadorkom smo razgovarali o unapređenju srpsko-izraelskih odnosa u prethodnim godinama i perspektivi dalje saradnje Srbije i Izraela.
“Izrael je odličan primer kako je nužnost majka svih izuma”
Talas: Social impact preduzetništvo postaje sve prisutnije kako u Izraelu, tako i širom sveta. Na koji način se ono razlikuje od drugih preduzetničkih poduhvata? Na koje probleme su social impact preduzetnici posebno fokusirani u Izraelu? Koji od njih su bili posebno zapaženi u svetu?
Fišer-Kam: Ideja social impact preduzetništva je jednostavna: povezati na smislen način svet biznisa sa društvom i to na način koji je profitabilan za obe strane. Nama je ova ideja u Izraelu prirodna budući da je ona oduvek bila prisutna u našem društvu. Samo je nismo tako nazvali – mi je zovemo “Tikun Olam”. To je koncept iz judaizma koji se često tumači kao sklonost ka ponašanju i delanju koje je konstruktivno i koje doprinosi dobrobiti svih sektora društva. Smatram da je danas fokus na pronalaženju novih rešenja za probleme koji se tiču svih nas – od potrebe za održivom poljoprivredom, preko obnovljive energije, do pristupačnih osnovnih usluga, uključujući stanovanje, zdravlje i obrazovanje.
Drago mi je što mogu da kažem da ima toliko mnogo različitih startapa da je teško izdvojiti samo nekoliko. Tri izraelske kompanije koje mi padaju na pamet su “Nuf Filtration”, koja koristi upotrebljene mašine za dijalizu kao filter za vodu u staklenicima, što ih čini “trostrotruko zelenim”, kao i “Hargol”, prehrambeni tehnološki startap koji putem inovacija omogućava veliki uzgoj skakavaca, koji su odličan izbor proteina kao i omega 3 i omega 6 masnih kiselina. Verovali ili ne, istraživači gledaju na insekte kao na nove superheroje koji će spasiti svet od gladi. Još jedan odličan preduzetnički poduhvat je “Watergen”, koji stvara vodu iz vazduha i na taj način obezbeđuju čistu pijaću vodu ljudima u ruralnim oblastima gde je ovaj resurs redak.
U Izraelu su se u poslednjoj deceniji dogodile zanimljive stvari, a naročito je fascinantan ekosistem koji se razvio. Ovaj ekosistem u potpunosti je usmeren na uticaj i vrednosti koje se stvaraju za životnu sredinu, čovečanstvo i društvo i to ne samo iz ugla ekonomskih koristi, kao što je to slučaj sa brojnim investicijama danas. Svet ovakvih uticaja raste iz godine u godinu i oblikuje budućnost kroz investiranje u rešenja koja doprinose svima nama. Zbog toga ja volim da kažem da poslednjih godina počinjemo da razmišljamo u terminima “nacije uticaja”, a ne samo “startap nacije”.
Da li postoje specifični izazovi za social impact kompanije? Kakvu ulogu ima social impact preduzetništvo u rešavanju problema u kojima su državne insititucije zakazale? Koji faktori su doveli do toga da sve više preduzetnika želi da gradi svoj biznis kao odgovor na probleme i izazove koje vide u svom neposrednom okruženju?
Domen ovakvog uticaja prvobitno je nastao u Ujedinjenim nacijama (UN), tokom istraživanja kako bi budućnost čovečanstva izgledala do 2030. godine. Pre pet godina, UN je objavio 17 ciljeva održivog razvoja (Sustainable Development Goals – SDGs), uključujući borbu protiv klimatskih promena, zaštitu okeana i šuma, iskorenjivanje siromaštva i gladi, pristup čistoj vodi i obrazovanju, rodnu ravnopravnost i promociju mira. Veruje se da će spasenje doći kroz uključivanje privatnog sektora u ovu kampanju. Kompanije i startapi su se priključili ovoj trci za društveni uticaj, a pojavila se i cela industrija fondova preduzetničkog kapitala (venture capital -VC) i investicionih fondova. Izrael je jedna od zemalja koje su čvrsto posvećene ovim ciljevim
U Izraelu je 2019. godine održan samit posvećen ovim uticajima. Preko 600 predstavnika razgovaralo je o ovim problemima. Sada imamo i Akademski centar za investiranje i preduzetništvo sa uticajem, a najvažnije od svega jeste i to da su naši nadležni za inovacije definisali inovativna tehnološka rešenja za društvene i javne izazove kao deo svoje strategije. Ovo je odličan početak. Mislim da u vladinom fokusu treba da bude privlačenje međunarodnih investitora i korporacija, otvaranje inovativnih centara i potraga za novim tehnologijama koje će stvarati i poslove i društveni uticaj.
Izrael je postao poznat kao “startap nacija” usled razvijenog ekosistema startapa. Koje istorijske faktore biste izdvojili kao ključne za takav uspeh? Koliko je IT sektor značajan za čitavu izraelsku privredu? Da li postoji neka oblast u kojoj izraelski startapi naročito prednjače u odnosu na startape iz drugih razvijenih zemalja poput SAD-a?
Izrael je odličan primer kako je nužnost majka svih izuma. Mi smo zemlja srednje veličine, sa ograničenim prirodnim resursima u specijalnoj geopolitičkoj areni, koja ograničava razvijanje ekonomskih odnosa sa našim susedima. Zbog toga je Izrael stvorio ekonomiju orijentisanu na izvoz, baziranu na uslugama, sa posebnim naglaskom na ljudske umesto na prirodne resurse.
Ne treba da zaboravimo da se DNK izraelskog preduzetništva sastoji od obavezne vojne službe, “hutzpah” stava odvažnosti da se sve preispituje, uz snažnu kombinaciju akademije, industrije i državnog sistema podrške.
Visokotehnološke usluge danas čine gotovo polovinu ukupnog izvoza usluga. Trenutno postoji oko 7.000 tehnoloških kompanija u Izraelu, uglavnom u sferi interneta, telekomunikacija, softvera i tehnologije usmerene na nauku o povećanju kvaliteta života. Oblasti interesovanja velikih startapa u Izraelu poslednjih godina uglavnom su bezbednost, čipovi, telekomunikacije i veštačka inteligencija (AI). Izraelski sektor sajber bezbednosti je utemeljio svoju poziciju širom sveta kao izvor inovacija za odbranu u sajber prostoru.
IT sektor u Srbiji poslednjih godina doživljava ekspanziju – šta je neophodno kako bi se ovo nastavilo i nakon ekonomske krize usled pandemije COVID-19? U kojoj oblasti mislite da srpski IT sektor ima najveću šansu?
Saglasna sam o ekspanziji i to je veoma ohrabrujuće. Verujem da bi ovo trebalo da bude zajednički poduhvat nosilaca vlasti i inicijativa iz društva. Ovo znači da pojedinci moraju da se osmele i “priključe igri” kako bi time omogućili rast, dok istovremeno država mora da nastavi da razvija “igralište”.
Prema novom Startup Genome izveštaju koji sam pročitala, Srbija je u top pet zemalja po broju developera blockchain tehnologije. Autori ovog izveštaja takođe naglašavaju razvoj u srpskoj gejming industriji, koji je vidljiv kroz dve velike akvizicije. Takođe, izveštaj uključuje oko 300 startapa iz Srbije, što je rast u odnosu na prošlogodišnjih 54.
Kao i u mnogim drugim zemljama, srpska IT industrija beleži manjak inženjera, u smislu da je tražnja na tržištu mnogo veća od broja diplomiranih studenata. U tom pogledu takođe postoje napori od strane države, kao i od strane IT udruženja, da se ovaj raskorak prevaziđe narednih godina.
Kako biste okarakterisali poslovnu klimu u Srbiju? Šta mislite da je potrebno kako bi ona postala povoljnija, naročito u kontekstu pokretanja malih i srednjih preduzeća?
Srpska ekonomija se poslednjih godina stabilizovala, oporavljajući se od ekonomskog sloma. Poboljšala je kreditni rejting i popela se na Doing Business listi Svetske banke. Postoji jasna politika po pitanju subvencija, što doprinosi privlačenju investicija. U poslednje dve godine, mnogo toga je urađeno u kreiranju povoljnog okruženja za investitore u startape, rad VC fondova i stavljanje kreativne indsutrije na mapu srpskih ekonomskih snaga i prilika. Postoje sektori u kojima su izraelske kompanije naročito snažne. Nadamo se da ćemo videti zajedničke poduhvate i saradnju narednih godina. Ohrabrila bih unapređenje vladavine prava, transparentnost birokratije i tenderskih procedura, kao i dalje eliminisanje birokratskih procedura, kako bi se stvorilo uspešno poslovno okruženje.
Tokom jednog predavanja izjavili ste da je “potrebno da Srbija iskoristi sve svoje resurse”. Šta biste izdvojili kao najvažnije resurse koje Srbija poseduje, naročito u oblasti ekonomskog razvoja? Šta bi bio najveći neiskorišćeni srpski resurs?
U tom pogledu jedino mogu da podelim sa vama izraelsko iskustvo, koje možda inspiriše i druge. Mi smo zemlja koja nije imala drugog izbora osim da inovacijama prevaziđe svoje izazove. Izraelska vlada razume da je znanje (know-how) naših ljudi najvažniji resurs, pa zato i stvara privredu sa osloncem na to. Struktura izraelske privrede koja je usmerena na usluge održava strateške odluke donete u prošlosti koje i dalje usmeravaju našu budućnost.
Nakon četiri izvanredne godine ovde, sa sigurnošću mogu da kažem da je talenat definitivno resurs kojeg Srbija ima na pretek. Prisustvovala sam sprovođenju politika koje polaze od toga da su digitalizacija, inovacije i povratak talenata u Srbiju od najvišeg značaja za vas.
Srbija i Izrael poslednjih godina imaju sve snažniju ekonomsku saradnju, a veliki razvoj u ekonomskoj saradnji dogodio se i tokom Vašeg boravka na mestu ambasadorke. S obzirom na to da uskoro odlazite iz Srbije, kada pogledate iza sebe u kojim oblastima smatrate da je ta saradnja najrazvijenija? U kojim oblastima, s druge strane, postoji prostor za unapređenje saradnje?
Izraelske kompanije nekretnina postale su naše vodeće investicije u Srbiju proteklih godina, sa investiranih preko dve milijarde evra od 2000. godine. Izraelske kompanije su pioniri u ovom sektoru i sa pokretanjem prvih poslovnih parkova, maloprodajnih parkova (retail parks), tržnih centara, kao i najnovijeg stambenog kondominijuma. Poslednjih godina videli smo takođe i ekonomske odnose u novim oblastima koje su posebno u našem fokusu: poljoprivreda, IT, visokotehnološka oblast, upravljanje vodom, kao i u oblasti obnovljive energije. Prošle godine je svečano otvorena “Kovačica” jedan od najvećih vetroparkova u zemlji, snage 104 megavata, investicija izraelske kompanije “Enlight Energy”.
Gledajući unazad, srećna sam da vidim da ulazimo u novu fazu saradnje. Kako bismo poboljšali ovaj divan trenutak, moramo da ojačamo zakonski okvir kako bi biznisi mogli dosta lakše da rade zajedno. Bilo je izazovno i podići svest o prilikama za obe strane. Verujem da će moj naslednik nastaviti da radi na ovome. Nebo je granica za odnose Srbije i Izraela.