Kako je korona uticala na privredu Srbije u maju?

Glavni urednik Talasa

Vreme čitanja: 3 minuta

Foto: iStock

Turistički sektor je teško pogođen, dok se promet u maloprodaji oporavio i približio svojim redovnim vrednostima, pokazuju podaci o privrednim kretanjima tokom maja

 

Ekonomski podaci za maj pokazuju da je, i pored ukidanja vanrednog stanja početkom ovog meseca, potrebno još dosta vremena da se privredna kretanja vrate u normalu. Stanje je svakako bolje u poređenju sa aprilom, kada su privredne aktivnosti bile značajno usporene.

Ukidanjem prethodno uvedenih zabrana došlo je do ubrzanja privrednih aktivnosti, ali one su i dalje veoma daleko od uobičajenih. Izvoz i industrijska proizvodnja su smanjeni, turizam i ugostiteljstvo i dalje stoje, ali je došlo do oporavka prometa u maloprodaji.

 

Industrijska proizvodnja se oporavlja, ali je i dalje niska

Industrijska proizvodnja polako se oporavlja, sa rastom od 15% u odnosu na april. Ovo i dalje nije dovoljno da se nadomesti veliki pad zabeležen tokom vanrednog stanja, pa je industrijska proizvodnja u maju za 9,3% manja nego u istom periodu prošle godine. U odnosu na prethodnu godinu, svi sektori industrije zabeležili su pad: rudarstvo (-3,9%), prerađivačka industrija (-9,3%) i energetika (-11,5%).

Kada se detaljnije pogledaju sektori prerađivačke industrije, možemo uočiti veliki rast tokom prvih 5 meseci ove godine u proizvodnji koksa i nafte (31,1%), duvana (18,8%) i farmaceutskih proizvoda (15,5%). Najveći pad dogodio se u proizvodnji motornih vozila (60%) i kožarskoj industriji (70%). Značajan pad u proizvodnji, oko 15%, zabeležen je i u većini drugih industrijskih sektora.

 

Izvoz i dalje nizak

Izvoz u maju i dalje je značajno niži – ispod 75% vrednosti iz maja prethodne godine, sa ukupnom vrednošću od 1,17 milijardi evra. Kada se pogleda prvih 5 meseci ove godine, stanje je nešto bolje usled dobrih rezultata u prvom kvartalu. Izvoz u ovom periodu je na nivou od 90% vrednosti iz 2019. godine – 6,4 milijarde evra u poređenju sa 7,1 milijardi evra. Ipak, nisu svi sektori bili podjednako pogođeni krizom: najveći pad zabeležen je u izvozu motornih vozila, gde se dogodio pad izvoza od 300 miliona evra u ovom periodu.

Za oko 200 miliona evra smanjen je izvoz metalnih proizvoda, izvoz gume i plastike smanjen je za oko 90 miliona evra, a izvoz proizvoda od kože za 50 miliona evra. Neki sektori zabeležili su i rast izvoza, a u pitanju su pre svega duvanski proizvodi (75 miliona evra) i farmaceutski proizvodi (28 miliona).

 

Promet u maloprodaji se oporavio

Promet u maloprodaji je veći u odnosu na isti period u prethodnoj godini za 1,9% u tekućim cenama. U poređenju sa aprilom, kada je zabeležen veliki pad prometa, došlo je do rasta od 27,3% u tekućim cenama. Drugim rečima, promet u maloprodaji se oporavio i približio svojim redovnim vrednostima. Veliki rast zabeležen je kod prometa neprehrambenih proizvoda sa rastom od čak 52% u odnosu na april (12% u odnosu na maj 2019. godine) i motornih goriva sa rastom od 40% u odnosu na april (ali i dalje ispod vrednosti u prethodnoj godini). Prodaja prehrambenih namirnica veća je za 9% u odnosu na april, a za 5% u odnosu na prethodnu godinu.

 

Turistički sektor teško pogođen 

Tokom maja zabeleženo je samo 170.000 noćenja, što je tek 17,4% u odnosu na prethodnu godinu. Slično je i sa brojem dolazaka turista, koji su na nivou od 12% u odnosu na proteklu godinu. Najveći pad zabeležen je kod stranih gostiju, kojih je bilo 3.600 tokom maja, što je 2,2% vrednosti iz maja 2019. godine. Dobri prometi tokom januara i februara nisu bili dovoljni da se značajno ublaži nestanak prometa tokom aprila i maja. Turistički promet je tokom prvih 5 meseci ove godine tek na nivou od oko polovine u odnosu na prethodnu godinu. Najmanji pad zabeležen je u banjskim mestima, pre svega u Vrnjačkoj i Sokobanji usled poseta domaćih gostiju, ali i te vrednosti za maj su tek oko trećine očekivanog normalnog prometa.

U poređenju sa aprilom, oporavio se donekle samo promet domaćih gostiju: broj noćenja stranaca porastao je sa 12.000 na 19.000, a domaćih sa 30.000 na 152.000. Međutim, ovo je i dalje veoma daleko od situacije pre pandemije, imajući u vidu da je broj noćenja u maju 2019. iznosio 337.000 za strance i 643.000 za domaće turiste.

 

Šta govore podaci o tržištu rada?

Podaci o kretanju na tržištu rada u maju govore da je registrovana zaposlenost na istom nivou kao i pre pandemije, sa 2.200.000 zaposlenih u maju, u odnosu na 2.180.000 u aprilu i martu. Međutim, ove brojke koje ne upućuju na rast nezaposlenosti i otpuštanja ne obuhvataju neregistrovanu zaposlenost.

U neformalnoj ekonomiji angažovano je oko 450.000 ljudi, tako da ovi podaci ne odgovaraju stvarnom stanju na terenu. Nešto više ćemo znati sa sigurnošću na osnovu podataka iz Ankete o radnoj snazi za drugi kvartal, pošto će oni obuhvatiti i rad u neformalnoj ekonomiji. S druge strane, formalna zaposlenost zaštićena je i ekonomskim merama Vlade, kojima su obezbeđeni transferi u iznosi minimalne zarade za zaposlene u malim i srednjim preduzećima. Usled toga je potencijalni talas otpuštanja odložen za 3 meseca, tj. do isteka ovih mera. Do tada, ostaje da se nadamo normalizaciji privrednih aktivnosti.

 

Pročitajte i: