Izračunali smo koliko je efikasan javni sektor u Srbiji

Glavni urednik Talasa

Vreme čitanja: 4 minuta

Foto: iStock 

Pokrenuli smo platformu MOJ POREZ na Talasu na kojoj možete da izračunate koliko poreza godišnje plaćate i kako država troši taj novac. Budući da plaćamo značajne sume, opravdano je pitati: kakve usluge dobijamo od države? Koliko je efikasan javni sektor u Srbiji? 

 

Često čujemo da se ljudi iz našeg okruženja žale na kvalitet javnih usluga koje država pruža – vidimo redove u domovima zdravlja, šalter na kojima nam uvek fali neki dokument, visoke račune za komunalne usluge. Sa druge strane, plaćamo relativno visoke poreze, pošto je javna potrošnja u Srbiji otprilike na istom nivou kao u Nemačkoj. 

Načelno je moguće oceniti koliko je javni sektor u Srbiji efikasan u pružanju usluga građanima – ovime se ne meri da li država radi stvari koje treba, nego koliko efikasno radi stvari koje treba da radi

Postoji nekoliko metodoloških pristupa merenju efikasnosti javnog sektora – jednu od njih predložio je bivši glavni ekonomista MMF-a Vito Tanci: njome se najpre uproseči vrednost outputa koji se posmatra u celom skupu, a onda posmatraju rezultati svake pojedinačne zemlje u odnosu na postojeći prosek. To znači da, ako npr. govorimo o obrazovanju, najpre izračunamo prosek PISA rezultata svih posmatranih zemalja, a zatim gledamo gde se Srbija nalazi u odnosu na ovaj prosek. 

Koristeći ovu metodologiju, izračunao sam nivo efikasnosti javnog sektora evropskih zemalja u tranziciji (članice EU + Zapadni Balkan + Turska). Ova analiza nam kaže da se po efikasnosti javnog sektora Srbija nalazi na dnu posmatranih zemalja, uz Hrvatsku i Rumuniju. 

Kako tačno dolazimo do ove računice? Metodologija će biti detaljnije objašnjena kasnije u tekstu; ukratko: konačnu vrednost, efikasnost javnog sektora, dobijamo tako što upoređujemo output (proizvodnju celokupnog javnog sektora) sa inputom (nivoom javne potrošnje). Proizvodnju celokupnog javnog sektora izračunavamo na osnovu proseka 7 posebnih indeksa koji se odnose na obrazovanje, zdravstvo, infrastrukturu i slično.

Na tabeli ispod možete da vidite vrednosti posmatranih zemalja: 1 predstavlja prosek svih zemalja, ocene iznad 1 znače veću efikasnost, a ispod 1 – manju, to jest vrednost ispod proseka.

Tabela: Efikasnost javnog sektora odabranih zemalja u 2019.

Loši rezultati Srbije najbolje se vide na grafikonu koji predstavlja granicu proizvodnih mogućnosti – zamišljenu liniju koja predstavlja maksimalnu efikasnost. Zemlja koja se nalazi na liniji smatra se efikasnom, a one zemlje ispod linije neefikasnima. Kao što vidimo, javni sektor u našoj zemlji, uz isti nivo javne potrošnje, postiže značajno slabije rezultate nego Češka, Slovačka ili Poljska; takođe postiže iste rezultate kao Albanija ili Rumunija, ali uz znatno viši nivo javne potrošnje. 

U idealnom slučaju, nalazimo se između dve mogućnosti: povećanjem javne efikasnosti mogli bismo da dostignemo isti nivo javnih usluga uz znatno niži nivo javne potrošnje, ili da uz trenutni nivo javne potrošnje dostignemo značajno viši nivo javnih usluga. Moguće je i naći se i negde između, uz delimično povećanje kvaliteta usluga i niže poreze. Ovo bi se na grafikonu videlo kroz pomeranje Srbije ka crvenoj liniji, ka rezultatu Češke (prvi), Albanije (drugi) ili Litvanije (treći scenario).

Grafikon: Efikasnost javnog sektora posmatranih zemalja u odnosu na granicu proizvodnih mogućnosti

Međutim, rezultati Srbije nisu isti u svim oblastima – kada pogledamo 7 podindeksa, Srbija je u zdravstvu, obrazovanju i infrastrukturi oko prosečnih vrednosti, dok u svim ostalima značajno zaostajemo, a najviše u ekonomskim performansama, stabilnosti i distribuciji.

Drugim rečima, na rezultate javnog sektora kod nas prvenstveno utiču loši ekonomski rezultati u poređenju sa drugim zemljama: niži ekonomski rast, viša inflacija, viši javni dug, viša nezaposlenost i viša stopa relativnog siromaštva su ono što najviše utiče na ove rezultate. To je sve povezano sa niskim stopama investicija u Srbiji – bez njih nema ekonomskog rasta, otvaranja novih radnih mesta i rasta zarada. Nedavno istraživanje Fiskalnog saveta (2019) je ovaj niži nivo investicija povezalo sa lošim državnim aparatom, pre svega lošom vladavinom prava.

Prema tome, ispada da je najskuplja država – loša država, ona koja se bavi svime i svačime, ali to radi na loš način. Ne samo da je finansiramo, nego i ne dobijamo puno zauzvrat. Ali i ovako loša slika daje povoda za optimizam: ovako loši rezultati znače da je moguće relativno lako i brzo unaprediti stanje. 

 

Kojih 7 podindeksa posmatramo i kako ih računamo?

Kako bi se izračunala ukupna proizvodnja javnog sektora, posmatrano je 7 oblasti u kojima savremena ekonomska teorija poziva na državnu intervenciju. Ove oblasti (sa posmatranim varijablama su): 

Administracija 

  • Nivo korupcije (Corruption Perception Index, World Bank)
  • Nivo vladavine prava (World Governance Indicators, World Bank)
  • Nivo birokratskih procedura (Doing Business, World Bank)
  • Nivo efektivnosti javne uprave (World Governance Indicators, World Bank)

Obrazovanje

  • Ishodi obrazovanja (PISA, OECD)
  • Očekivani broj školovanja (HDI, UNDP)

Zdravstvo

  • Smrtnost odojčadi (World Development Indicators, World Bank)
  • Očekivani životni vek (World Development Indicators, World Bank)
  • Kvalitet zdravstvenog sistema (EHCI, Heatlhcare Consumer Powerhouse)

Infrastruktura

  • Kvalitet infrastrukture (Global Competititveness Report, World Economic Forum)

Stabilnost

  • Koeficijent varijacije rasta BDP-a, tokom decenije (WEO, IMF)
  • Nivo inflacije, desetogodišnji prosek (WEO, IMF)

Ekonomske performanse

  • Ekonomski rast, desetogodišnji prosek (WEO, IMF)
  • Stopa nezaposlenosti, desetogodišnji prosek (WEO, IMF)
  • Visina javnog duga u BDP-u (WEO, IMF)

Distribucija

  • Odnos dohotka najbogatijih 20% i najsiromašnijih 20% stanovnika (World Development Indicators, World Bank)
  • Nivo relativnog siromaštva (World Development Indicators, World Bank).

Vrednost podindeksa za svaku od ovih oblasti obračunata je kao prosek datih varijabli, a vrednost konačnog indeksa kao prosek ovih 7 podindeksa. Tako je dobijena proizvodnja celokupnog javnog sektora (output). Ove vrednosti su potom upoređene sa nivoom javne potrošnje (input). Time je dobijena konačna vrednost: efikasnost javnog sektora.

 

Pročitajte i: