Foto: iStock
U susret Danu poreske slobode 2020, koji ove godine obeležavamo 15. juna, objavljivaćemo serijal tekstova u vezi sa porezima, javnom potrošnjom i budžetom Srbije. Ako pogledamo odnos između svega što kao društvo stvorimo i onoga što država potroši, možemo da izračunamo da od 1. januara do 15. juna 2020. radimo za državu, a tek od 15. juna za sebe. Na Dan poreske slobode, lansiraćemo platformu Moj porez za tekuću godinu na kojoj možete da izračunate koliko poreza plaćate godišnje, kako se taj novac troši, kao i da vidite koji sve porezi u Srbiji postoje i kako funkcionišu.
Akcize su posebna vrsta poreza na potrošnju. Porezi na potrošnju se plaćaju prilikom kupovine nekog proizvoda, i uključeni su u njegovu prikazanu cenu, kao i PDV. Razlika je u tome što na fiskalnom isečku možete proveriti koliki je iznos PDV-a, dok to sa akcizama nije slučaj.
Akcize su poseban poreski oblik jer se ne naplaćuju na sva dobra i usluge (kao što je slučaj sa PDV-om) već samo na manji broj odabranih proizvoda. U Srbiji, ovi proizvodi su gorivo, duvanski proizvodi, alkohol i kafa.
Zašto postoje akcize?
Ne, akcize nisu poseban porez na luksuz, kako se može čuti. Svrha postojanja akciza je da se izjednače proizvođačevi i društveni troškovi ovih proizvoda. Šta to zapravo znači? Proizvodi na koje se naplaćuju akcize imaju i značajne negativne eksternalije – nenameravane posledice koje imaju loš uticaj na druge ljude. Sagorevanje naftnih derivata izaziva zagađenje životne sredine, vozila habaju puteve koje treba održavati, a zagađenje je povezano i sa oboljevanjem ljudi od raznih bolesti.
Ovo je još vidljivije u slučaju cigareta: pušači imaju znatno viši rizik oboljenja od karcinoma, što pada na teret svih koji plaćaju zdravstveno osiguranje. Bitno je to što svi ovi troškovi ne padaju samo na teret onih koji proizvode ili koriste duvan. Ako bi se uveo novi porez – akciza – to bi poskupelo ove proizvode, usled čega bi se oni manje trošili. Usled toga bi se smanjili i troškovi zdravstvenog sistema nastali pušenjem, ali bi ova mera nove prihode da se oni pokriju.
U praksi je ipak malo drugačije
Barem tako kaže teorija. U praksi je, međutim, jako teško odrediti koliki bi bio optimalan nivo akciza koji bi pokrio sve troškove do kojih dolazi usled negativnih eksternalija. Države imaju veliki podsticaj da povećavaju akcize umesto drugih poreskih stopa: akcize se ne vide direktno, za razliku od poreza na dohodak, imovinu ili dobit, pa je manji otpor njihovom povećanju. Pored toga, kako je tražnja za ovim proizvodima neelastična (tražnja za njima se neće smanjiti proporcionalno povećanju cene, već mnogo manje od toga), tu je isto lako povećati javne prihode.
Takođe, akcize ne bi trebalo da se naplaćuju na goriva koja ne zagađuju sredinu ili koje zagađuju jako malo, kao što su biogoriva ili TNG, ali se i na njih plaća visoka akciza. Iz vizure toga zašto su akcize uvedene, ovo je potpuno nelogično, ali je sasvim logično iz vizure javnih prihoda. Kada se i na njih ne bi plaćala akciza, deo vozača bi se prebacio na korišćenje ovog goriva, pa bi se smanjili prihodi države. A onda opet pitanje – odakle novac za isplatu penzija ili neke druge državne troškove.
Da je ovo i u Srbiji slučaj, vidi se već na prvi pogled: ukupni troškovi za zdravstvo i puteve su jednaki prihodima od akciza – od skoro 300 milijardi dinara. Kada bi prihodi od akciza služili samo tome da se ispravi šteta do koje dolazi korišćenjem akciznih proizvoda, oni bi trebalo da budu nekoliko puta niži nego što je to sada slučaj. Ali bi onda bilo pitanje odakle isplaćivati penzije.
Koliko su visoke akcize u Srbiji?
Na gorivo se akcize plaćaju po litru, i to na:
- Olovni benzin: 60,71 rsd
- Bezolovni benzin: 57,1 rsd
- Kerozin 68,45 rsd
- Gasna ulja 58,72 rsd
- TNG 44,59 rsd
- Biogoriva 57,37 rsd
Na duvanske proizvode plaća se dvostruka akciza, kao deo maloprodajne cene i na količinu. Tako se na cigarete plaća akciza od 72,22 rsd po pakovanju, kao i 33% konačne maloprodajne cene, a na duvan 43% maloprodajne cene po kilogramu.
Na kafu se akcize plaćaju po kilogramu, i to na:
- Neprženu kafu 91,80 rsd
- Prženu kafu 114,74 rsd
- Ljuspice i opne od kafe 126,21 rsd
- Ekstrakte, esencije i koncentrate kafe 172,12 rsd
Na alkoholna pića akciza se plaća po litru, ali ne po količini alkohola, već u zavisnosti od toga od čega je piće napravljeno. Ovo inače nije u skladu sa međunarodnom praksom, i ako Srbija želi da se učlani u Svetsku trgovinsku organizaciju (STO) i EU, moraće ovo da promeni. Štetnost alkohola se ne smanjuje ako je u pitanju rakija od voća, a ne votka od krompira.
Akcize na alkoholna pića imaju sledeće iznose:
- Rakije od voća, grožđa, vina i druge voćne rakije 134,87 rsd
- Rakije od žitarica 343,70 rsd
- Ostala jaka alkoholna pića 220,80 rsd
- Niskolakoholna pića 22,84 rsd
- Pivo 26,10 rsd
Ali ovo nije sve – tu je i PDV
Na kraju, ne treba zaboraviti da se na akcizu plaća i PDV. Prvo se iznos akcize uračuna u cenu proizvođača, pa se potom na taj iznos obračuna PDV u iznosu od 20%, pa je usled akcize i poresko opterećenje PDV-om veće.
Zato i ne treba da nas čudi da poresko zahvatanje države na goriva i na cigarete čini više od polovine njihove maloprodajne cene.
Na primer, na litar benzina koji košta 134 dinara, akciza iznosi 57 dinara, a PDV još 22, tj. ukupno 79 dinara ili 59% maloprodajne cene. U slučaju paklice cigareta koja košta 360 dinara, PDV iznosi 60, a akcize 120 i 72 dinara, što ukupno iznosi 252 dinara tj. 70% maloprodajne cene.
Poreski destinator i poreski platilac nisu isto
Poreski destinator je onaj kome je zakonska obaveza da plaća porez, a poreski platilac je onaj koji snosi troškove nekog poreza. Drugim rečima, prema zakonu, akcize na gorivo plaća firma vlasnik benzinske stanice, ali prave troškove akcize plaća onaj koji je sipao gorivo, jer je prodavac uračunao akcizu u cenu goriva.
Stoga ne treba da nasedate na priče, koje se s vremena na veme pojavljuju u medijima, da su najveći uplatioci u budžet Srbije duvanske ili naftne kompanije, jer su uplatile toliko i toliko dinara u budžet. Taj porez nisu platile kompanije, već oni koji su kupili gorivo i cigarete.
Koliko akciza vi plaćate?
Samo se smrt i porez ne mogu izbeći – ovo je stara izreka koja se pripisuje Bendžaminu Frenklinu. To je slučaj i sa akcizama. Svakako je korisno da znamo koje poreze plaćamo, i koliko su visoki.
Na Dan poreske slobode, 15. juna 2020, na Talasu ćemo lansirati platformu Moj porez na kojoj ćete moći da proverite koliko vi lično plaćate poreza i kako država troši taj novac.