Foto: iStock
“Ne mogu da dišem”, bile su neke od poslednjih reči Džordža Flojda, Afroamerikanca koji je u ponedeljak preminuo u Mineapolisu, nakon što je jedan od policajaca više od pet minuta kolenom pritiskao njegov vrat, dok je Flojd ležao na pločniku. Policija je intervenisala nakon što je jedan od zaposlenih u prodavnici posumnjao da Flojd pokušava da iskoristi falsifikovanu novčanicu, a ceo okršaj i reakciju policije zabeležlili su okolni prolaznici koji su bezuspešno pokušali da apeluju na policajce. Flojd je ubrzo prebačen u bolnicu, gde je i preminuo.
Nakon što je na društvenim mrežama počeo da kruži snimak na kojem se jasno vidi da policajac onemogućava Flojdovo disanje, građani u Mineapolisu izašli su na ulice u znak protesta protiv zloupotrebe sile od strane policije. Protesti su se ubrzo pretvorili u nerede, nakon čega je policija ispalila gumene metke i suzavac na demonstrante.
A tale of two protests shows America’s ugly race problem:
Michigan – white protestors WITH GUNS yell and threaten armed insurrection AGAINST fellow citizens’ safety, nothing done
Minneapolis- diverse, yet mainly black people protesting FOR fellow citizens’ safety, tear gassed pic.twitter.com/ieDvJOFSDn
— ??????? ???? (@exavierpope) May 27, 2020
Četvorica policajaca uključenih u Flojdovo privođenje i smrt su otpuštena, pokrenut je i istražni postupak, ali ovo nije zadovoljilo demonstrante koji zahtevaju sistematsku promenu načina na koji se policija i kazneni sistem ophodi prema manjinama u Sjedinjenim Američkim Državama, naročito prema crnačkoj populaciji.
Slučaj Džordža Flojda dogodio se nakon što je američka javnost saznala za ubistvo Ahmada Arberija, 25-ogodišnjeg Afroamerikanca koji je napadnut tokom džogiranja u Bransviku, gradu u saveznoj državi Džordžija. On je ubijen 23. februara, ali je ubistvo privuklo pažnju javnosti krajem aprila kada se pojavio snimak na kojem se vidi da dvojica naoružanih muškaraca u automobilu jure Arberija, nakon čega on pokušava da oduzme oružje jednom od njih, usled čega je upucan.
Greg i Travis Mekmajkl, otac i sin, navodno su krenuli za Arberijem zbog sumnje da je on odgovaran za pljačku koja se dogodila ranije u tom kraju grada, a Arberi je ubijen nakon okršaja sa Travisom. Arberijeva porodica, u saradnji sa organizacijama za zaštititu crnačkih prava, zahtevala je podizanje optužnice protiv njih, nakon čega su Greg i Travis Mekmajkl uhapšeni i čekaju suđenje.
“Pozvaću policiju i reći da mi Afroamerikanac preti”
Preterana upotreba sile od strane policije ili rasno profilisanje je samo deo svakodnevice crnačke populacije u SAD. Pored otvorenog nasilja, mnogo su češći slučajevi rasizma od strane ljudi koji uglavnom za sebe ne bi rekli da su rasisti, što možemo videti i u slučaju incidenta između Kristijana i Ejmi Kuper, koji se dogodio istog dana kada i ubistvo Džordža Flojda.
Kristijan Kuper upozorio je Ejmi Kuper (nisu u srodstvu), koja je šetala svog psa u njujorškom Central parku, da pas mora biti na povocu (što je obavezno u tom delu parka), nakon čega je ona izrazito burno reagovala. Kada je Kuper krenuo da snima celu raspavu, Ejmi je izjavila da će pozvati policiju i reći da joj “Afroamerikanac” preti, insinuirajući da će policija ozbiljno shvatiti njen poziv upravo zbog rase Kristijana Kupera.
Oh, when Karens take a walk with their dogs off leash in the famous Bramble in NY’s Central Park, where it is clearly posted on signs that dogs MUST be leashed at all times, and someone like my brother (an avid birder) politely asks her to put her dog on the leash. pic.twitter.com/3YnzuATsDm
— Melody Cooper (@melodyMcooper) May 25, 2020
Ovo je samo jedan od brojnih primera poziva policiji zbog svakodnevnih aktivnosti crnaca. Pre dve godine, žena je pozvala policiju zbog nekoliko Afroamerikanaca koji su pokušavali da roštiljaju u Oklandu, dok su zaposleni u golf centru u Filadelfiji pozvali policiju zbog grupe Afroamerikanki koje su pokušavale da igraju golf. Crnci u Americi su ispitivani od strane policije i “zabrinutih građana” zbog aktivnosti kao što su iznošenje đubreta, poseta fakultetu i ulaženje u stambenu zgradu. Jedan od najupečatljivijih slučajeva jeste hapšenje Henrija Luisa Gejtsa Džuniora, profesora na Harvardu, 2009. godine u njegovoj kući u Masačusetsu, nakon što je neko posumnjao da je on zapravo provalnik, navodi Washington Post.
Brojni od ovih primera ljudima van Amerike mogu delovati gotovo neverovatno, ali jedna šala Dejva Šapela, popularnog komičara, odlično opisuje odnos crnačke populacije prema policiji. “Ne kažem da ne volim policiju, samo ih se plašim. Nekad bismo i mi hteli da ih pozovemo, neko mi je jednom opljačkao kuću, to je dobra prilika da ih pozovem, ali ipak ne. Kuća je previše lepa i ne bi mi verovali da ja živim tu”, priča Šapel tokom jednog stendap nastupa.
Nakon burne reakcije javnosti u slučaju Ejmi Kuper i Kristijana Kupera, širom SAD pojavile su se inicijative za uvođenje zakonske kazne za neosnovane i lažne policijske pozive, naročito ukoliko se kasnije otkrije da je poziv motivisan rasizmom. Nju Džerzi, Minesota, Oregon i Vašington trenutno razmatraju usvajanje sličnih zakona, ali je upitno da li bi ovo rešilo problem u situacijama kada građani pozivaju policiju iskreno verujući da je neko počinio zločin ili da ugrožava njihovu bezbednost, nesvesni koliko rasne predrasude utiču na percepciju opasnosti. Takođe, čak i da osoba koja neosnovano pozove policiju na kraju bude kažnjena, ovo i dalje ne znači da policija neće reagovati i privesti osobu koja je označena kao “opasna”, pre nego što saznaju šta se zaista desilo.
Zanimljivo je da ovde možemo videti kako se danas manifestuje rasizam u Americi – ne nužno kroz velika okupljanja ljudi koji se zalažu za prevlast belaca (mada se to dogodilo na čuvenom skupu u Šarlotsvilu 2017. godine), već kroz duboko usađene ideje o inherentnoj opasnosti i kriminalitetu crnačke populacije. Predrasude koje nisu toliko očigledne ljudima koji ih poseduju su značajno teže za menjanje. Jedan od načina za promenu jeste sprovođenje “treninga protiv implicitnih predrasuda”, sve češćih u velikim kompanijama i policijskim stanicama širom Amerike. Njihov cilj je da polaznike osveste o brojnim suptilnim uverenjima o ljudima različitih etniciteta, kako bi mogli da te stavove i ponašanja kasnije isprave. Ipak, upitna je efikasnost ovakvih programa, dok kritičari navode i da se time ignorišu duboki sistematski i strukturalni problemi koji omogućavaju opstanak rasističkih uverenja jer se pitanje rasizma posmatra samo u kontekstu individualnih uverenja.
“We gotta take the power back”
Ubistvo Džordža Flojda i bes javnosti nikako nije jedinstven primer u novijoj američkoj istoriji. Erik Garner, Majkl Braun i Tamir Rajs samo su neka od imena crnih tinejdžera koji su ubijeni od strane policajaca poslednjih nekoliko godina. Aktivistički pokret Crni životi su važni (Black Lives Matter) nastao je 2013. godine nakon oslobađajuće presude Džordžu Zimermanu, odgovornom za ubistvo Trejvona Martina, nenaoružanog 17-ogodišnjaka. Martin je 2012. godine bio u poseti verenici svog oca, a Zimerman ga je upucao dok je patrolirao svojim komšilukom (tzv. neighborhood watch).
Pored očigledne rasne dimenzije pomenutih ubistava i incidenata, postoji jedan aspekt problema koji je često zapostavljen – obim policijskih ovlašćenja. Iako rasa igra ogromnu ulogu u tretmanu od strane policije, brojni problemi nastaju upravo zbog toga što je policija ta koja ima ogromna ovlašćenja i diskrecionu moć. Ovo pogađa ne samo Afroamerikance u Sjedinjenim Američkim Državama, već i druge ugrožene grupe. Jedan od primera uključuje i seksualne radnice koje su često meta zlostavljanja upravo od strane policije. Seksualno i fizičko zlostavljanje, kao i oduzimanje novčanih sredstava prilikom pretresa, samo su neki od načina na koje su seksualne radnice ugrožene upravo od strane policije koja bi trebalo da ih štiti. Preterena upotreba sile i zloupotreba položaja od strane policajaca nisu retkost u velikom broju zemalja širom sveta. Policija je jedna od institucija u čiji rad javnost ima vrlo malo uvida, što znači da su “loši” policajci zaštićeni nedostatkom transparentnosti. Policajci koji su uključeni u pomenuta ubistva Afroamerikanaca uglavnom su imali i prethodne slučajeve rasizma ili preterane upotrebe sile, ali to nije bilo dovoljno da budu otpušteni ili sankcionisani.
Problem nije ograničen samo na SAD – prema podacima iz 2016. godine, odbačen je veliki broj krivičnih prijava protiv pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije, a donet je mali broj pravnosnažnih osuđujućih presuda, navodi Beogradski centar za bezbednosnu politiku. Policija ima važnu ulogu u očuvanju bezbednosti građana, ali smo očigledno često spremni da usled toga zažmurimo na brojne nepravilnosti u njihovom radu, verujući da je više moći u rukama policije lek za brojne probleme u društvu.
Ubistvo Džordža Flojda, kao i svi prethodni slučajevi neopravdane reakcije policije, ukazuju na sveprisutnost rasizma u Americi, ali i na to da je u pitanju rasizam na mnogo suptilnijem i dubljem nivou. Pored rasprave o crnačkim pravima, Flojdov primer treba da podstakne i raspravu o ulozi i ovlašćenjima koje policija treba da ima u društvu, što je važno ne samo u SAD, već širom sveta.