Dani neizvesnosti – novi izazovi pred ugostiteljima
Vreme čitanja: 4 minuta

Foto: iStock

O izazovima poslovanja u prvim danima nakon vanrednog stanja razgovarali smo sa Ivanom Ojkićem (Zaokret, Sprat), Senkom Pajić (Ispeci pa reci) i Vlastimirom Puhalom (Homa fine dining i Homa Bistrot)

 

Kada je reč o poslovanju, na najvećem udaru tokom vanrednog stanja našli su se privrednici koji su morali u potpunosti da prekinu sa radom – turističke agencije, hoteli, restorani, kafići, kao i biznisi koji zavise od privremeno prekinutih lanaca proizvodnje i snabdevanja.

Dok su mart i april prošli u znaku prilagođavanja vanrednim okolnostima, te su usluge poput dostave ili onlajn druženja zamenjivale svakodnevne navike građana, ugostitelji u Srbiji mogli su da počnu sa otvaranjem početkom prošle nedelje. Neki od njih su, međutim, odlučili da sačekaju nekoliko dana i vide kako se situacija sa pandemijom Covid-19 razvija, kao i koje su sve pripreme potrebne da bi poslovanje u novim okolnostima bilo regularno i izvodljivo.

O izazovima u prvim danima nakon ukidanja vanrednog stanja, kao i o ponašanju zaposlenih i gostiju razgovarali smo sa vlasnicima ugostiteljskih objekata u Beogradu.

 

Neizvesnost, entuzijazam i doza straha

„Mislim da je najbolja reč za opisati prve dane poslovanja neizvesnost. Svi se po prvi put susrećemo sa ovako nečim i jako je teško predvideti period koji je pred nama. Takođe postoji i taj neki entuzijazam koji i sam osećam, sličan onome od pre deset godina kada smo pokretali sam posao. I naravno postoji velika doza straha od potencijalnog drugog talasa koji bi, ukoliko do njega dođe, bojim se bio pretežak za mnoge“, ocenjuje u razgovoru za Talas Vlastimir Puhalo, suvlasnik restorana Homa fine dining i Homa Bistrot.

Govoreći o izazovima novih okolnosti, on ističe da je najveći – kako preživeti naredni period. „Čini mi se da više niko u sektoru ugostiteljstva ne razmišlja o profitu u periodu koji je pred nama, već za početak svi pokušavamo da pronađemo modele po kojim ćemo funkcionisati i uspeti da opstanemo i sačekamo sa što manjim gubicima period koji je pred nama“, dodaje.

Na pitanje koliko su regulacije za ugostitelje jasne, Puhalo ocenjuje da su one donekle razumljive, ali ne i lako primenljive. „Zapravo najveći problem je kako gosta „naterati“ da se ponaša u skladu sa njima, počevši od nošenja maske pri dolasku u restoran, do nošenja iste kada odlazi do toaleta, držanje propisanog rastojanja… sve su to neke novosti i mislim da je razumljivo da će nam svima trebati neko vreme da se priviknemo na nešto sto je nova realnost za sve nas“, dodaje.

Kako kaže, njegov utisak je da je većina gostiju veoma srećna što je, nakon više nedelja, uopšte moguće doći u restoran. „Postoji velika doza opreza, mada mi se čini da veliku ulogu u ovom periodu igra odnos koji se gradio u godinama koje su iza nas. Dakle, ako ste stekli poverenje gostiju da se u vašem lokalu od uvek primenjuju neka pravila vezana za higijenu i profesionalni odnos, čini mi se da je to neki odlučujući faktor koji gosta opredeljuje u koji će lokal otići“, poručuje naš sagovornik.

 

Navikavanje na novu normalnost

Poslastičarnica Ispeci pa reci provela je prvih nekoliko dana „vraćanja u normalu“ neradno jer su, kako kaže Senka Pajić, čekali da vide kako se situacija razvija i kako da opreme lokal svim neophodnim zaštitnim sredstvima. Ona dodaje i da su odmah po otvaranju imali posla jer su ih se stalne mušterije očigledno zaželele.

„Kao i u životu van posla, najveći izazov je navići se na tu novu normalnost gde je svaki blizak kontakt nepoželjan. Pošto nismo radili gotovo dva meseca, izazov je bio i da se uhodamo u posao posle tolike “lenjosti”. Svi zaposleni rade sa zaštitnom opremom, imamo sredstva za dezinfekciju na raspolaganju za sve mušterije, kao i dezobarijeru bez koje ne mogu da uđu u lokal. Kolači se kupuju isključivo za poneti, još uvek nismo postavili baštu, a u lokal mogu da uđu najviše dve osobe u isto vreme. Pošto se bavimo proizvodnjom hrane, higijenske mere su i inače pojačane“, objašnjava naša sagovornica.

U pogledu regulacija, ona ističe da su uspeli da na nekoliko sajtova nađu pojedinostavljene mere, tako da im budu razumljivije. „Pošto se trenutno bavimo samo prodajom, nije bilo komplikovano primeniti ih. Gosti su pre svega presrećni što ponovo radimo. Ali su i isto vreme obazrivi i poštuju sve mere“, dodaje Senka Pajić.

 

Najveći izazovi biće inspekcije

„Radimo samo par dana, kasnije smo otvorili, pa mislim da još uvek nemamo jasnu sliku kakva je situacija i koji su nam potencijalni problemi. Za sada se sve polako vraća u normalu, radnici se navikavaju na situaciju i gosti su kao i uvek razumljivi za sve, što je najbitnije“, navodi u razgovoru za Talas Ivan Ojkić Junior, suvlasnik lokala Zaokret i Sprat.

Zaokret je počeo sa radom 7. maja, a Ojkić ističe da su u pripremi otvaranja uradili gotovo sve što je savetovano ugostiteljima – stolovi su odvojeni dva metra jedni od drugih, zaposleni nose maske, ispred ulaza je postavljena dezobarijera, dok su obaveštenja o ponašanju gostiju (držanje distance, pranje ruku i slično) postavljeni na više mesta.

„Iskreno, najveći izazovi će biti borba sa inspekcijama koje će neminovno da krenu uskoro. Što se tiče samog rada, ekipa dugo radi u Zaokretu, niko naravno nije otpušten i već su svi uigrani“, ističe Ojkić.

Kada je reč o regulacijama za ugostitelje, on ocenjuje da bi pravila možda bila lako primenljiva kada bi dobili zvaničan dokument: „Dokument koji  je izdat od strane Gradskog zavoda za javno zdravlje je suprotan od onoga što se priča u medijima. Niko zvanično nije objavio dokument za ugostitelje, ili ja nisam mogao nikako da nađem, što je isto problem“, dodaje.

Govoreći o ponašanju gostiju, Ojkić kaže da većina primenjuje distanciranje, ali da gotovo niko ne poštuje odredbu da se u lokal ulazi sa maskama čak i ako se sedi u bašti. „Ali generalno mi deluje da su gosti dosta rasterećeniji nego ranije, tokom zvaničnog vanrednog stanja“, zaključuje naš sagovornik.

 

Pročitajte i:

——————————————————————————————————————————

Ovaj tekst je nastao uz podršku fondacije Fridrih Nauman i odražava isključivo stavove autorke