Foto: iStock
U ovom trenutku je nesumnjivo da će ekonomske posledice pandemije korona virusa biti ogromne – za pojedinačne industrije, države, ali i na globalnom nivou. Upravo zbog toga ulažu se značajni napori da se ublaže posledice pandemije na privredu, te vlade širom sveta izlaze sa različitim paketama mera.
Šta se u protekloj nedelji dešavalo na ovom polju?
Nezaposlenost u SAD nastavila da raste
Tokom prethodne nedelje, broj novoprijavljenih ljudi za naknade za nezaposlene u SAD iznosio je 4,4 miliona. Ovime je broj nezaposlenih tokom prethodnih 5 nedelja porastao na ukupno 26 miliona ljudi. U januaru ove godine radnu snagu u SAD činilo je 164,6 miliona ljudi, od kojih 158,7 miliona zaposlenih i 5,9 miliona nezaposlenih, pa je stopa nezaposlenosti iznosila samo 3,6%. Sa ovim novim brojkama, stopa nezaposlenosti kreće se oko 16%.
Ali ni ovo ne predstavlja kraj negativnog trenda – projekcije Banke federalnih rezervi iz Sent Luisa tvrde da će nakon drugog kvartala stopa nezaposlenosti dostići ili čak prestići prethodni rekord od 25% iz Velike depresije 1929. Da će broj tražilaca pomoći nastaviti da raste govori nam i podatak da novi sistem prijave samozaposlenih lica (frilenseri) za ove naknade i dalje ne funkcioniše u svim saveznim državama. Tokom prethodne nedelje, najveći rast nezaposlenosti bio je zabeležen u Kaliforniji i na Floridi, sa po preko pola miliona novih tražilaca ovih naknada. Ove nedelje se takođe sastaje Predstavnički dom Kongresa da bi usvojio novi plan za ekonomsku pomoć malim preduzećima i bolnicama tokom trajanja pnademije, u iznosu od 484 milijarde dolara. To će biti četvrti poseban zakon sa ekonomskim merama, i ukupna sredstva pomoći iznosiće ćak 3.000 milijardi dolara, što je oko 15% godišnjeg BDP-a Sjedinjenih Američkih Država.
Cena nafte na istorijskom minimumu
Smanjenje tražnje za gorivom usled mera kontrole kretanja i samoizolacije doveli su do velikog pada cene sirove nafte u SAD-u. Rafinerije prerađuju znatno manje nafte u gorivo jer nemaju kome da ga prodaju, a rezervoari za naftu su puni i pored toga što su kupovani i iznajmljivani stari tankeri samo da bi sedeli na obali napunjeni naftom. Ovome je svakako doprineo i naftni rat između Rusije i Saudijske Arabije koje su od početka godine povećavale proizvodnju i izvoz sirove nafte, što je oborilo cenu na svetskom tržištu. Ali ovoliki pad cena sirove nafte zabeležen je samo u SAD-u.
Dok je cena brent nafte bila oko 25 američkih dolara po barelu, fjučersi nafte u SAD-u za mesec maj pali su na -40 dolara. Drugim rečima, ljudi bi vam platitili samo da im odnesete naftu i oslobodite prostor. Sa druge strane, izgleda da je ovo samo kratkotrajni efekat jer je cena fjučersa za naftu u junu oko 20 američkih dolara po barelu. Ovakvi cenovni potresi su posledica velikih promena u potrošnji do kojih je došlo preko noći zbog kontrole kretanja i samozatvaranja, ali i zbog već punih kapaciteta za skladištenje. Možemo, dakle, da očekujemo određeno smanjenje cena i na našim pumpama (do čega već dolazi), ali ne i da će nam plaćati da natočimo gorivo.
Nova procene u Francuskoj
Francuski zavod za statistitiku, INSEE, predstavio je novo istraživanje o uticaju pandemije korona virusa na francusku privredu, sa procenom da svaki mesec primene trenutnih mera smanjuje ekonomsku aktivnost za oko 3%.
Takođe su sproveli istraživanje koristeću novu metodologiju, posmatrajući transakcije tj. plaćanja izvršena bankarskim karticama, što omogućava granularan pregled plaćanja umesto samo agregatnih veličina. Na primer, ovi podaci pokazuju veliki rast potrošnje 16.03, usled iščekivane primene mera samoizolacije, od 300% – najviše za hranu. Nakon toga dolazi do stabilizacije, ali se obrazac kupovina promenio: kupovina sada ima manje, ali je njihova pojedinačna vrednost veća.
Pored toga, i podaci pojedinačnih firmi ukazuju na pad protrošnje. Tako je javno preduzeće zaduženo za elektrodistribuciju objavilo da je došlo do smanjenja potrošnja struje za 15-20% u odnosu na stanje pre pandemije (i to imajući u vidu meteorološke uslove, pre svega u vezi sa spoljašnjom temperaturom). Ali nisu ni sve grane podjednako pogođene: dok su usluge smeštaja i ugostiteljstvo doslovce stali, proizvodnja prehrambene industrije se nesmetano nastavila, a ostale su negde između. Ukupan uticaj primenjenih mera za prevazilaženje pandemije na privredu u Francuskoj procenjuje se kao smanjenje privrednih aktivnosti od oko 36% tokom meseca marta i aprila.