Foto: iStock
Dok iznova ulazimo u ključne dve nedelje epidemije Covid-19 u Srbiji, više država u Evropi uveliko planira drugu fazu borbe i popuštanje uvedenih mera
Utorak uveče, emisija Upitnik na RTS-u, istovremeno gost i voditelj predsednik Srbije Aleksandar Vučić u n-tom obraćanju naciji najavljuje da će možda zatvoriti Beograd i druga žarišta u Srbiji tokom vikenda. Prethodna subota ujutro nas je sve puno koštala, dodaje, uz toliku uverenost da bi gledaoci mogli pomisliti da je moguće utvrditi tačno koliko ljudi je zaraženo tokom nekoliko sati pre kompletne zabrane kretanja prošlog vikenda.
U međuvremenu, ušli smo u četvrtu nedelju vanrednog stanja, dok su nedeljama unazad pred nama „dve ključne nedelje“. Bez dovoljne izvesnosti u pogledu trajanja vanrednog stanja (predsednik procenjuje da će to biti još nekih mesec dana), planiranih mera ili jasnih procedura, od građana Srbije očekuje se da strpljivo slušaju kontradiktorne nastupe zvaničnika i ne pohrle u markete i apoteke svaki put kada se najavi potpuna zabrana kretanja. Dnevne vesti, međutim, ne unose optimizam.
Tako nas je jutros dočekala porazna vest da je u Srbiji čak 260 zaposlenih u zdravstvu pozitivno na korona virus, što dodatno smanjuje kapacitete zdravstvenog sistema da se nosi sa rastućim brojem obolelih. Od najava o „masovnom testiranju“ dobili smo podatke da se Srbija nalazi na začelju Evrope i regiona po broju testiranih. Ipak, ispostavlja se da su kućni ljubimci daleko više na listi prioriteta, budući da se dozvole i zabrane za njihovo izvođenje smenjuju iz nedelje u nedelju.
A šta rade druge države? O tome ćemo, bar od zvaničnika, malo saznati – ako zanemarimo pretnje italijanskim ili španskim scenariom ukoliko ne prestanemo da preispitujemo mere koje država uvodi kako bi nas sve, neposlušne i licemerne, zaštitila od nevidljivog neprijatelja.
Međutim, ako pogledate vesti iz sveta, videćete da više država u Evropi uveliko planira „drugu fazu“ borbe protiv pandemije i priprema svoje građane na postepenu normalizaciju života. Među njima se posebno ističe Austrija, za njom Danska, zatim i susedna Hrvatska, dok se u najteže pogođenim Italiji i Španiji polako otvaraju rasprave o sledećim koracima.
Austrija – već sledeće nedelje otvaranje manjih radnji
Kancelar Austrije Sebastijan Kurc najavio je pre nekoliko dana početak nove faze u borbi protiv epidemije Covid-19: već sredinom sledeće nedelje otvaraju se manje radnje, da bi se nakon toga pristupilo sledećim koracima. Dodatno, krajem aprila razmotriće se otvaranje restorana, hotela i škola do čega bi moglo da dođe već sredinom maja.
Austrija može da se pohvali ranim reagovanjem, što ilustruje izjava kancelara Kurca kako su u ovoj zemlji „reagovali brže i restriktivnije nego u drugim državama“ i time uspeli da do sada spreče najgore ishode. „Brzo i restriktivno reagovanje nam sada daje mogućnost da brže i izađemo iz krize“, dodao je.
Sve ovo se, naravno, ne odvija nekontrolisano – uporedo sa najavom popuštanja mera, vlasti u Austriji apeluju na građane da nastave da poštuju mere distanciranja, kao i nošenje maski i rukavica kako bi se što opreznije ušlo u fazu normalizacije, dok će to biti obavezno u marketima i drugim otvorenim objektima.
U Austriji je do sada registrovano oko 12.700 zaraženih i 273 preminula od Covid-19. Minstar zdravlja naglasio je da je stopa novih zaraženih značajno opala, dok Kurc ističe da je ponovno uvođenje restriktivnih mera moguće ako brojevi počnu da se pogoršavaju. On je dodao i da se nada „postepenom i opreznom vraćanju normalnom životu nakon Uskrsa“, a sve to ukoliko svi zajedno ostanu disciplinovani tokom usrkšnje sedmice.
Danska – postepeno i kontrolisano otvaranje delova društva
Škole u Danskoj zatvorene su od sredine marta, ali će mlađi učenici već nakon Uskrsa ponovo krenuti na nastavu, piše danski Politiken. Kako se dalje navodi, škole će od 15. aprila biti otvorene za učenike do petog razreda, dok će se insistirati na aktivnostima napolju, kako bi učenici i nastavnici mogli da održavaju fizičku udaljenost. Što se starijih učenika tiče, nastava od kuće se za sada produžava do 10. maja.
Premijerka Danske Mete Frederiksen predstavila je ove mere kao deo plana za „postepeno, oprezno i kontrolisano“ otvaranje delova društva. Danska je, poput Austrije, rano počela sa uvođenjem restriktivnih mera izolacije u prvoj polovini marta, da bi se krajem marta pristupilo ekstenzivnom testiranju.
Kada je reč o drugim merama, zabrana okupljanja više od 10 ljudi produžena je do 10. maja iako je inicijalno najavljena do 14. aprila, ali i dalje postoji mogućnost njenog produžavanja.
Dok se sve ove mere odnose isključivo na javno zdravlje, premijerka Frederiksen osvrnula se i na strah da će recesija izazvati više štete nego potencijalni drugi talas virusa. „Situacija u kojoj se nalazimo je mnogo komplikovanija od cenjenja ljudskog života“, istakla je ona.
U Danskoj je do sada registrovano nešto preko 5.000 slučajeva zaraženih, dok su 203 osobe preminule od posledica korona virusa.
Italija i Španija – život sa korona virusom
Brojke u Italiji i Španiji, kao i potresni snimci u proteklim nedeljama, zaista jesu zastrašujući. Do danas je u ovim zemljama registrovano preko 135, odnosno 146 hiljada zaraženih, a preminulo je preko 17, odnosno 14 hiljada. Ipak, u obe zemlje se polako otvaraju diskusije o drugoj fazi borbe protiv pandemije, imajući u vidu usporavanje virusa i spuštanje ovih brojki na dnevnom nivou.
„Naš zadatak je da stvorimo uslove za život za virusom“, izjavio je italijanski ministar zdravlja Roberto Speranca i najavio nekoliko koraka u narednoj fazi borbe protiv epidemije u Italiji. Na snazi i dalje ostaje društveno udaljavanje, kao i široka upotreba zaštitne opreme poput maski, a planira se intenziviranje testiranja i praćenja kontakata zaraženih. U toj oblasti najavljeno je dalje okretanje tehnologiji.
Trajanje opšteg karantina je za sada najavljeno do 13. aprila, ali se očekuje da bude produženo i nakon toga.
Svesni da život mora da se odvija i do pronalaska vakcine za korona virus, italijanske vlasti obazrivo ali otvoreno govore o narednim fazama. U Španiji su ove rasprave manje odmakle, ali na dnevni red polako dolaze i planovi za sledeću fazu. Premijer Pedro Sančez izjavio je da bi neke od ekonomskih restrikcija mogle da budu podignute nakon Uskrsa, dok je ministarka privrede Nadia Kalvinjo istakla da su ministri počeli da diskutuju o izlasku iz opšteg karantina.
Imajući u vidu razmere epidemije u ove dve zemlje, navedene izjave zvaničnika ukazju na važnost pravovremene pripreme za narednu fazu.
Hrvatska – najavljeno relaksiranje restriktivnih mera
U Hrvatskoj je do sada zvanično registrovano oko 1.280 zaraženih i 18 preminulih od Covid-19.
Premijer Andrej Plenković najavio je nedavno relaksiranje restriktivnih mera i istakao da je Hrvatska dobro reagovala u početnoj fazi, što je usporilo širenje korona virusa. Cilj je, kako kaže, da relaksiranje mera ne ugrozi epidemiološku situaciju.
Ipak, već je najavljeno prvo popuštanje – otvaranje pijaca planirano je pre Uskrsa, 12. aprila.
Da li je rano za zaključke?
Nesumnjivo da jeste, imajući u vidu količinu nepoznanica koje pandemija Covid-19 otvara. Međutim, zadatak vlada širom sveta u ovom periodu i jeste delovanje u svetlu nepoznanica. Iskustva navedenih zemalja pokazuju nam ozbiljnost sa kojom pojedine vlade razmatraju aspekte života u daljem toku pandemije.
Epidemiolozi i drugi zdravstveni stručnjaci imaju zadatak da urade sve što je u njihovoj moći da obuzdaju širenje virusa – s te strane, uloga medicine je nikada važnija. Političari, donosioci odluka, imaju obavezu da u svom delovanju razmatraju sve aspekte ove krize – kako zdravstvene, tako i ekonomske, socijalne i psihološke.
Imajući u vidu sve što do sada znamo o virusu, kao i sve što znamo da ne znamo, pozivanje vlasti u Srbiji na odgovornost ostaje važno kao i pre krize. Neutemeljene procene, iseckani policijski časovi, sporadične najave o restriktivnijim merama i panične sms poruke signali su nekonzistentnosti reakcije na epidemiju u Srbiji. U međuvremenu, civilno društvo upozorava na kršenje ljudskih prava i sloboda i izražava zabrinutost o stanju demokratije u Srbiji u danu nakon vanrednog stanja.
Uz zahvalnost i poštovanje prema medicinskom osoblju koje svakodnevno radi u gotovo nemogućim uslovima, opravdano je da od državnih zvaničnika očekujemo transparentnije, staloženije i taktičnije postupanje u narednim danima. Makar u naredne ključne dve nedelje.