Birokratija kao prepreka u borbi protiv epidemije - primer Amerike

Autorka

Vreme čitanja: 5 minuta

Foto: iStock

Epidemija COVID-19 u SAD pokazala je koliko državne agencije u kombinaciji sa komplikovanom birokratijom otežavaju brzu reakciju tokom krizne situacije

 

“SAD produžuju smernice do 30. aprila radi zaustavljanja širenja korona virusa. Ništa nije gore od preuranjenog proglašenja pobede”, najavio je 30. januara američki predsednik Donald Tramp. Pomenute smernice odnose se na pravila o socijalnom distanciranju koja su uvedena nakon što je postalo očigledno da pandemija COVID-19 postaje problem i u Sjedinjenim Američkim Državama.

Tramp je tom prilikom izjavio da smatra da su nadležni uradili odličan posao ukoliko od posledica COVID-19 umre između 100.000 i 200.000 Amerikanaca. Prema poslednjim podacima, u Sjedinjenim Američkim Državama do sada je od posledica korona virusa umrlo preko 4.000 ljudi, a registrovano je preko 160.000 obolelih, što znači da trenutno SAD imaju veći broj zaraženih nego Kina (iako su upitni zvanični podaci iz Kine).

Epidemija COVID-19 u SAD pokazala je koliko državne agencije u kombinaciji sa komplikovanom birokratijom otežavaju brzu reakciju tokom krizne situacije, ali i to da inovacije iz privatnog sektora mogu da pomognu tamo gde političari zakažu.

 

Sporo testiranje

Sjedinjene Američke Države su početkom februara zabranile ulaz svim strancima koji dolaze iz Kine, što je naišlo na neodobravanje zvaničnika u Kini i Svetske zdravstvene organizacije (SZO). Trampova administracija je početkom marta zabranila i sva putovanja iz Evrope, ali je oštar odgovor Trampove administracije bio ograničen na zabranu putovanja, dok je zanemarena važnost ranog testiranja. Prema navodima brojnih američkih medija, birokratija i dug vremenski period koji je potreban državnim agencijama da odobre nove testove glavni su razlog za sporo testiranje.

Početkom januara naučnici iz Kine objavili su podatke o novom virusu, konkretno njegov genetski niz, nakon čega su naučnici širom sveta krenuli da rade na pravljenju testova za COVID-19. Nemački naučnici su imali prvu verziju testa samo nedelju dana nakon toga, ali su nadležni u SAD odlučili da žele da koriste test koji će biti napravljen u Americi i sertifikovan od strane Federalne agencije za hranu i lekove (FDA). Prvi testovi u SAD-u bili su spremni tek početkom februara, ali je otkriveno da postoje tehnički problemi, zbog čega su povučeni. Njujork Tajms navodi da se na sastancima radne grupe Centra za sprečavanje i kontrole bolesti, američkog tela zaduženog da deluje u slučajevima zdravstvene krize, o testiranju govorilo pri kraju sastanaka, obično ne više od 10 minuta.

Pored spore reakcije državnih organa, veliki broj regulacija o testiranju onemogućio je privatnim bolnicama, klinikama i kompanijama da rade na stvaranju novih testova. U nastojanju da spreče haos neregulisanog testiranja, FDA je brojnim pravilima i dugom procedurom onemogućila da privatni sektor ubrza proces testiranja, iako se rano testiranje na primeru Južne Koreje pokazalo kao ključno u stopiranju širenja epidemije.

Nakon što je postalo očigledno da testiranje u Sjedinjenim Američkim Država mora biti brže, FDA je 29. marta odlučila da olakša proceduru, a kompanija Abbott dobila je odobrenje za proizvodnju testa za koji se navodi da za samo 5 minuta može da utvrdi da li je osoba pozitivna na korona virus. Iako je važno da državne agencije širom sveta kompetentno upravljaju merama koje se usvajaju u borbi protiv korona virusa, privatni sektor treba da ima aktivnu ulogu u ovom procesu jer se problemi javljaju u centralizovanim sistemima, što je očigledno na primeru testiranja u SAD-u.

FDA je dala odobrenje i za uslugu kompanije Battelle koja radi na dekontaminaciji zaštitnih maski za lice tipa N95. Da bi korišćenje novog leka bilo odobreno, uvek je potrebno uraditi brojne testove i saznati koji su mogući neželjeni efekti. U situaciji kao što je epidemija COVID-19, očigledno je što pre potrebna efikasna terapija, zbog čega je u SAD-u nedavno dozvoljena upotreba leka za malariju u tretmanu pacijenata obolelih od korona virusa.

 

Da li SAD ima dovoljno respiratora?

Tokom epidemije COVID-19, jedno od glavnih pitanja koje stoji pred političarima širom sveta jeste broj respiratora koji su na raspolaganju. Respirator je mašina koju koriste pacijenti sa teškim respiratornim stanjima i neophodan je kod težih slučajeva pacijenata pozitivnih na COVID-19.

Uprkos velikim sredstvima koja ulažu u zdravstvo, problem manjka respiratora nije zaobišao ni Sjedinjene Američke Države koje trenutno imaju oko 173.000 respiratora, navodi CNBC. Prema izveštaju američkog Ministarstva zdravlja (Department of Health and Human Service) iz 2005. godine, ukoliko bi se ponovila epidemija poput španskog gripa 1918. godine, SAD-u bi bilo potrebno oko 740.000 respiratora. Očigledno je da bi u slučaju najgorih scenarija američke bolnice imale problema zbog nedostatka respiratora, zbog čega su brojne kompanije, kao što su Medtronics i Philips, drastično povećale broj respiratora koji proizvode. Kompanija Philips povećala je proizvodnju sa 1.000 na 2.000 respiratora nedeljno, a ovo je samo inicijalno povećanje proizvodnje. Direktor kompanije Medtronics izjavio je da će objaviti način proizvodnje jednog tipa respiratora kako bi i druge kompanije mogle što pre da započnu njihovu proizvodnju, piše CNBC.

Pored kompanija koje proizvode medicinsku opremu, u proizvodnju respiratora uključile su se i brojne druge kompanije. Ford, kompanija koja proizvodi automobile, najavila je da će pružiti tehničku pomoć kompaniji Airon koja proizvodi respiratore, i da će će do kraja maja moći da proizvodu 12.000 uređaja. Poznata američka kompanija General Motors počela je da proizvodi opremu za kompaniju Ventec Life Systems koja će ih koristiti za proizvodnju respiratora, a u proizvodnju se uključio inovator Elon Mask. Tesla i SpaceX, dve kompanije koje je Mask osnovao, počele su da proizvode respiratore, a Mask je na svom Tviter profilu naveo da će ih besplatno slati u sve bolnice kojima su nephodne.

Iako su privatne kompanije očigledno pokazale nameru da proizvode preko potrebnu medicinsku opremu, američki predsednik Donald Tramp pozvao se na zakon poznat kao Defense Production Act koji mu daje veća ovlašćenja nad proizvodnjom u određenim industrijama koje su od značaja za očuvanje nacionalne bezbednosti. Tramp je naveo da je kompanija General Motors zahtevala “previše novca” za proizvodnju respiratora i da nije zadovoljan procenama planirane proizvodnje respiratora.

Privatni sektor radi tamo gde država zakaže

Brojne privatne američke kompanije takođe su krenule da rade na inovativnim rešenjima koja će pomoći tokom epidemije COVID-19. Epl je već donirao zdravstvenim radnicima preko 10 miliona zaštitnih maski za lice, a progameri ove kompanije napravili su i aplikaciju pomoću koje korisnici mogu da dobiju informacije o korona virusu i vide da li treba da posete lekara ukoliko imaju određene simptome.

Izvesno je da će nakon završetka epidmije brojne američke državne agencije i nadležni organi biti na meti kritike zbog sporog prvobitnog zastoja u testiranju. Država je najpotrebnija upravo u kriznim situacijama gde je neophodna brza reakcija, ali je očigledno da su brojne birokratske prepreke delimično usporile odgovor nadležnih institucija. Epidemija COVID-19 ukazala je na inertnost jednog dela američke administracije, ali i na to koliko brzo privatni sektor može efikasno da nadomesti ovakve propuste.

Ipak, deluje da će zbog pritiska javnosti brojne birokatske prepreke biti ukinute, kao što smo videli na primeru olakšavanja pravila za izradu testova i upotrebe eksperimentalnih lekova i terapija. Još jedan pozitivan primer je i to da je američkim lekarima konačno dozvoljeno da sa pacijentima komuniciraju preko interneta – doktorima ovo dugo nije bilo dozvoljeno usled zabrinutosti za sigurnost i privatnost pacijenata. Epidemija COVID-19 primorala je američke federalne vlasti i da konačno dopuste lekarima da rade širom SAD, bez obzira na to u kojoj državi su dobili svoju licencu. Na ovaj način doktori u federalnim državama koje trenutno nisu pogođene virusom COVID-19 mogu da rade u državama kojima je potreban veći broj lekara, kao što je na primer Njujork.

Uprkos svim ekonomskim problemima koje korona virus donosi, na osnovu iskustva SAD-a možemo da sagledamo fleksibilnost privatnog sektora, neažurnost državnih organa, ali i ogromnu mogućnost za ukidanje brojnih nepotrebnih birokratskih prepreka. Pitanje je ipak da li će opravdana skespa prema državnoj intervenciji i pravilima imati posledice po funkcionisanje zdravstvenih sistema i nakon pandemije.