Foto: Steve Jurvetson
Ukoliko bismo pokušali da opišemo čime se tačno bavi Sem Haris, naišli bismo na problem – Haris je pisac, filozof, doktorand iz oblasti kognitivne nauke, voditelj popularnog podkasta i veliki zagovornik ateizma. Za neke je odličan primer savremenog intelektualca koji se odlučno bori protiv identitetskih politika i političke korektnosti, dok je za druge islamofob i pseudo-intelektualac bez mnogo naučnih postignuća iza sebe.
Bez obzira na to šta mislite o njemu, Sem Haris ima veliki broj pratilaca i fanova, a njegovi stavovi o religiji, duhovnosti i veštačkoj inteligenciji pružaju zanimljive teze za dalje razmatranje.
Četvrti jahač “novog ateizma”
Sem Haris je rođen 1967. godine u Los Anđelesu. Tokom studiranja na prestižnom Stanford Univerzitetu imao je prvo iskustvo sa halucinogenim drogama, nakon čega je postao zainteresovan za duhovnost i prirodu svesti. Nakon samo dve godine studiranja napustio je Stanford i krenuo da se zanima za budizam i meditiranje, što ga je podstaklo da putuje po Aziji i uči od brojnih instruktura različite tehnike meditacije. Ovaj period je trajao gotovo dve godine, a zahvaljujući imućnim roditeljima Haris nije morao da radi i u potpunosti se posvetio meditiranju.
Pažnju javnosti je privukao 2004. godine kada je izdao knjigu End of Faith koja je ubrzo postala jedna od najprodavanijih knjiga u Sjedinjenim Američkim Državama. Haris je ovu knjigu počeo da piše nakon terorističkog napada na Svetski trgovinski centar u Njujorku 2001. godine i bavi se organizovanom relgijom i ekstremizmom. Knjiga je kritikovana zbog naglašavanja nekompatibilnosti racionalne misli sa religijskim uverenjima, naročito sa uverenjima koje propoveda Islam.
Jutjub je nastao 2005. godine, a ova platforma odlično je poslužila za stvaranje jednog novog pokreta koji je poznat pod nazivom novi ateizam. Ričard Dokins, Kristofer Hičins i Daniel Denet organizovali su raspravu 2007. godine u kojoj je učestvovao i Haris kao najmlađi član. Teme razgovora bile su religija i ateizam, naročito problem kritikovanja organizovanih religija i percepcije ateizma u 21. veku. Razgovor traje oko dva sata, a učesnici su ubrzo postali poznati kao “4 jahača” novog ateizma, pokreta koji je trebalo da popularizuje ateizam i opiše njegovu ulogu u 21. veku, dok su mnogi odbacivali i kritikovali njihov pristup ateizmu kao suviše militantan.
Haris je na meti kritika ipak najviše bio zbog svojih stavova o islamu i nekompatibilnosti fundamentalnih uverenja ove religije sa liberalnim i sekularnim društvom. Njegov najpoznatiji okršaj na ovom polju dogodio se tokom gostovanja sa glumcem Benom Aflekom u jednoj TV emisiji 2014. godine. Aflek je kritikovao Harisa zbog navodne netrpeljivosti prema Islamu i generalizacije svih muslimana na osnovu najekstremnijih vernika, dok je Haris navodio da postoji razlika između kritike Islama i islamofobije, ali i da brojni umereni Muslimani prihvataju neke od ekstremnih stavova.
U intervju za britanski časopis Guardian, Haris je izjavio kako je nakon snimanja pomenute emisije postavio sledeći misaoni eksperiment Afleku: “Ti znaš da bi, ukoliko bismo sada odlučili da spalimo Bibliju uživo na televiziji, to bilo kontroverzno, ali nam ne bi uništilo živote. Da smo odlučili da večeras spalimo Kuran u emisiji, proveli bismo ostatak naših života suočavajući se sa posledicama, i ti znaš to i znaš da lažeš”.
Haris bi glasao za Hilari Klinton
Pored knjiga i javnih debata, Haris je 2013. godine započeo podkast koji se prvobitno zvao Waking Up, a od pre nekoliko godina je promenio ime u Making Sense. U svom podkastu Haris sa najrazličitijim gostima obrađuje brojne teme, od meditacije, preko američkih predsedničkih izbora, pa sve do pitanja moralnosti. Neki od provokativnih gostiju su istoričar i autor Juval Noa Harari, Stiven Pinker, poznati profesor sa Harvarda i Džordan Piterson, uticajni profesor psihologije iz Toronta.
Upravo kroz podkast su do izražaja došli i njegovi brojni drugi politički stavovi. Haris se izjašnjava kao liberal, podržava legalizaciju marihuane kao i veće poreze na bogate. Tokom predsedničkih izbora 2016. godine Haris je podržavao Hilari Klinton, iako je više puta navodio kako ona nije savršen kandidat. “Ne verujem u identitetske politike bilo koje vrste”, navodi Haris u jednoj epizodi svog podkasta i dodaje da su boja kože i druge karakteristike irelevantne ukoliko iskreno prosuđujete.
Veštačka inteligencija je još jedna od stvari o kojima Haris često govori. U svom govoru na Ted Talk konferenciji, Haris je istakao da postoji velika opasnost od veštačke inteligencije koju nećemo moći da kontrolišemo i da trenutno uopšte nismo svesni opasnosti koja odatle dolazi. On navodi da lako može doći do toga da se ciljevi mašina sa generalnom veštačkom inteligencijom razilaze sa ciljevima ljudi, kao i da će uklanjanje potrebe za radom ljudi stvoriti ogromnu ekonomsku nejednakost u društvu.
Upravo je inteligencija, ali ovoga puta ljudi, tema jednog od kontroverznijih delova Harisove karijere. Haris je u svom podkastu 2017. godine razgovarao sa Čarlsom Marejem, poznatim američkim sociologom koji istražuje, između ostalog, uticaj državne pomoći najsiromašnijima i koeficijent inteligencije (IQ). The Bell Curve je knjiga koju je Marej objavio 1994. godine, a ona se bavi temom IQ-a. Poglavlja 13 i 14 govore o IQ razlikama između različitih rasa, a Marej iznosi tvrdnju da nije jasno da li su ove razlike primarno posledica okolnosti pojedinca ili gena, zbog čega je knjiga postala kontroverzna.
Nakon što je Marej bio gost u Harisovom podkastu, usledile su brojne kritike, uglavnom usmerene na to da Marej promoviše “rasizam” i da mu Haris to omogućava kroz svoj podkast. Liberalni američki portal Vox i tadašnji urednik Ezra Klajn naročito su bili kritički nastrojeni – Klajn i Haris su imali dugu prepisku koju je Haris objavio, a Klajn je takođe tim povodom bio gost u Harisovom podkastu.
Usled kontroverznih stavova, insistiranja na slobodi govora i važnosti debate sa neistomišljenicima, Haris je postao nezvanični deo Intelektualnog Dark Web-a, grupe intelektualaca i javnih ličnosti. Među njima ne postoji strog konsenzus o ideologiji ili vrednostima, već samo ideja o suprotstavljanju političkoj korektnosti i isticanju važnosti diskusije o „neprijatnim istinama“. Iako ne postoji nikakvo formalno članstvo u ovoj grupi, neka od prepoznatljivih lica ove grupe su Džordan Piterson, Ben Šapiro, Bret Vajnstajn i Heder Hejing. Kao vid solidarnosti, Haris je u decembru 2018. godine izbrisao nalog na platformi Patreon putem koje ljudi mogu donirati novac, između ostalog, autorima podkasta i Jutjub videa. On se odlučio na ovaj korak nakon što je Patreon uskratio svoje usluge pojedinim konzervativnim autorima.
U meditaciji je odgovor
Iako Haris na trenutke može delovati kao neko ko se protivi svemu što podseća na religiju, on je jedan od velkih pobornika traganja za duhovnošću u 21. veku, ponajviše kroz istraživanje prirode svesti putem meditacije.
Njegova knjiga Buđenje: vodič za duhovnost koja nije zasnovana na religiji objavljena je 2014. godine (na srpski je prevedena prošle godine), a naslov jasno ukazuje na centralnu tezu. Haris u njoj dobro identifikuje sve veću potrebu za duhovnošću koja je odvojena od religije i koja neće imati karakteristike religioznih uverenja. Kroz lično iskustvo, primere iz neuropsihologije i budistička učenja, Haris pokušava da ukaže na problem poistovećivanja sa mislima i osećajem sopstva.
“Um je sve što imamo. On je sve što smo ikada i imali. I sve što možemo drugima ponuditi. Možda to nije očigledno, pogotovo ako neke aspekte života treba poboljšati – ako niste ostvarili svoje ciljeve, ako se borite da pronađete posao ili ako vam u vezi nešto ne štima. Međutim, zaista je tako. Svako iskustvo koje ste stekli oblikovao je vaš um. Svaki vaš odnos je dobar ili loš, zavisno od vašeg uma i uma druge osobe”, navodi Haris u pomenutoj knjizi. Haris ne štedi kritike na račun budizma u njegovim ekstremnim oblicima, ali kroz ovu knjigu on povlači značajnu razliku između budizma i drugih organizovanih religija – pojedinac može da ima veliku korist od prihvatanja određenih uvida budizma o prirodi svesti i meditaciji kao praksi bez verovanja u druge aspekte budizma kao što je karma.
Aplikacija Waking Up nastala je 2018. godine i predstavlja logičan nastavak njegove pređašnje karijere. U pitanju je aplikacija u kojoj korisnici mogu da pronađu kurs meditiranja za početnike (Haris vodu svaku meditaciju), a pored toga aplikacija nudi i brojna predavanja i teorijsku podlogu meditativnoj praksi. Aplikacija je dobila veliki broj pozitivnih recenzija, što nije neobično ukoliko uzmemo u obzir veliko iskustvo Harisa u ovoj oblasti.
Zašto je Haris važan danas?
Sem Haris ima veliki broj kritičara i verovatno isto toliko vernih fanova. Ono po čemu je on ipak jedinstven jeste to što iskače iz postojećih šablona poznatih savremenih intelektualaca (iako mu neki ne priznaju ovaj epitet). On deli veliki broj uverenja sa ljudima na levici, ali istovremeno kritikuje identitetske politike i ograničavanje slobode govora koje je sve češće na američkim univerzitetskim kampusima. Iako glasno zagovara ateizam i oštro kritikuje hrišćanstvo, Haris prepoznaje ljudsku potrebu za duhovnošću i smislom i nudi alternativan pristup ovom problemu. Tokom njegovih podkasta u kojima razgovara sa najrazličitim gostima, slušaocu je jasno koliko je Haris istinski zainteresovan za probleme o kojima se raspravlja i koliko intelektualnog napora ulaže u to da otkrije šta je zapravo tačno. Njegova spremnost da sedne i razgovara čak i sa neistomišljenicima je naročito važna u vremenu sve veće polarizacije i političkih podela.
Haris je daleko od javne ličnosti bez mane – on nije imun na rigidnost u mišljenju i zna burno da reaguje na kritike, kao što je bilo očigledno tokom sukoba sa urednikom portala Vox. Ove mane ipak ukazuju na duboku posvećenost intelektualnoj iskrenosti i javnoj debati, a Haris kroz brojne razgovore o meditaciji i budizmu iskazuje mnogo više empatije i saosećanja nego u debatama o gorućim političkim pitanjima. Čak i ako niste saglasni sa njegovim stavovima, on je izrazito interesantan govornik i nekonvencionalna javna ličnost koja zasigurno zaslužuje pažnju.