Rad od kuće - najveće prednosti i mane

Autorka

Vreme čitanja: 4 minuta

Foto: iStock

I pre odluke Vlada Srbije da se škole i univerzitete zatvore zbog epidemija korona virusa, brojni poslodavci i zaposleni odlučili su da preuzmu stvar u svoje ruke tako što će raditi od kuće. Gotovo sve velike američke tehnološke kompanije poput Amazona, Tvitera, Fejsbuka i Gugla donele su odluku da radnici ne dolaze na posao, već da rade u svom domu. Sličnu odluku donele su i velike medijske organizacije kao što je New York Times.

Iako je rad od kuće svakodnevica za sve veći broj freelance zaposlenih i digitalnih nomada, ponajviše za ljude IT sektora, grafičkog dizajna, arhitekture i marketinga, epidemija COVID-19 će za neke biti prvi susret sa radom od kuće. Jedna od posledica korona virusa biće i ovaj globalni eksperiment, a videćemo koliko dobro funkcioniše rad od kući i koji sektori ekonomije mogu da imaju korist od ovakvog pristupa.

 

Zašto sve više zaposlenih voli da radi od kuće?

Rad od kuće je mogućnost samo za neke – ukoliko radite kao konobar, to jednostavno nije izvodljvo. Za sve koji mogu i koji žele da rade od kuće, prednosti su više nego evidentne. Ako ne morate da radite u kancelariji ne morate ni da provodite vreme u prevozu, što je naročito u velikim gradovima ogromna prednost. Vreme provedeno u javnom prevozu prema brojnim istraživanjima povezano je sa mentalnim i fizičkim zdravljem – što više vremena provodite u autobusu ili tramvaju, veće su šanse da ćete osećati anksioznost, depresiju, ali i brojne fizičke smetnje. Javni prevoz je posebno problematičan ukoliko dođe do epidemije virusa, kao što je trenutno slučaj – veliki broj ljudi na malom prostoru je veliki rizik za prenošenje virusa. Ukoliko u obzir uzmemo to da ne znamo koliko temeljno i često se čiste vozila javnog prevoza po gradovima u Srbiji, jasno je da je primamljivije ostati kući.

Rad od kuće je dobra opcija i za sve one kojima treba fleksibilnije radno vreme, a ukoliko radite iz svog stana, ne postoji šansa da će vas kolege ometati na bilo koji način. Takođe, ako radite od kuće, ne morate da brinete o tome kako izgledate, kao ni o svojoj ishrani, s obzirom na to da su vam lako dostupni kuhinja i frižider. Brojni poslodavci takođe mogu imati korisiti ukoliko zaposleni rade od kuće – od smanjenja troškova za zakup radnog prostora, preko povećane produktivnosti radnika. Studija koju je 2014. godine sproveo Nikolas Blum, profesor sa Stanforda, pokazala je da su tokom eksperimenta sa radom od kuće u jednoj kineskoj kompaniji radnici bili zadovoljniji, produktivnost je porasla za 22%, a zaposleni su uzimali manje dana za bolovanje i odmor.

 

Šta radnicima nedostaje kada rade od kuće?

S obzirom na to da je Internet revolucija sa sobom donela i mogućnost rada od kuće za brojne zaposlene, poslodavci su bili jako zainteresovani za posledice ovakvog načina poslovanja, što objašnjava veliki broj studija o ovom fenomenu. Brojne studije su pokazale da uprkos brojnim očiglednim prednostima za radnike, rad od kuće negativno utiče na pojedine aspekte radnog procesa.

Iako je povećana produktivnost, ono što se gubi radom od kuće je kreativnost i timska kohezija. Ukoliko ljudi rade u istoj prostoriji, velika je šansa da će pričati o zadacima i problemima na kojima rade i na taj način potencijalno doći do zajedničkih i kreativnih rešenja. Stiv Džobs, preminuli vlasnik kompanije Epl, snažno se protivio radu od kuće, upravo zbog potrebe da radnici budu posvećeni kompaniji i zajednički rade na problemima. IBM, čuvena tehnološka kompanija, među prvima je omogućila zaposlenima da rade od kuće, a 2009. godine čak 40% zaposlenih u ovoj kompaniji koristilo je tu mogućnost. IBM je 2017. godine objavio da želi da se zaposleni vrate u kancelarije kako bi povećali kreativnost i poboljšali komunikaciju.

Još jedna negativna strana rada od kuće jeste usamljenost, a ona može biti problematična jer utiče i na pad motivacije. Ne postoji šansa za spontanim razgovorom sa kolegama, a zaposleni su ograničeni na fizički kontakt sa ljudima iz njihovog okruženja. Takođe, teže je za menadžere i nadređene da nadgledaju i ocenjuju produktivnost svojih radnika, a ukoliko se komunikacija ograniči samo na mejlove i poruke, javljaju se tipični problemi u elektronskoj komunikaciji – nesporazumi i pogrešno tumačenje tona komunikacije.

Takođe, zaposlenima je teže da naprave balans između radnog i slobodnog vremena, upravo zbog činjenice da se sve odvija u istom prostoru, a često je i sama produktnost dovedena u pitanje – ako vas ukućani stalno prekidaju i nemate adekvatno radno mesto u svom domu, kancelarija je definitivno bolji izbor.

 

Šta je neophodno da bi rad od kuće bio uspešan?

COVID-19 će pokazati šta se dobija, a šta gubi radom od kuće, što može da ima široke implikacije za budućnost organizacije poslovanja pojedinih kompanija. Pošto je izvesno da će brojni zaposleni narednih nedelja morati da rade od kuće, važno je imati na umu šta može olakšati ovaj prelaz.

Prvenstveno je važno odrediti šta će tačno biti “radno mesto” u vašem domu, što ne mora nužno biti posebna prostorija (gotovo neizvodljivo u manjim stanovima), ali je važno zbog mentalnog fokusa. Važno je ustanoviti rutinu i tačne radne sate, kako bi se izbeglo spajanje privatnog i radnog vremena. To što radimo od kuće ne znači da smo konstantno dostupni, ali je lako ovo zaboraviti ako vam je lični prostor ujedno i radni. Takođe, potrebno je praviti pauze i kretati se, obezbediti stabilan WiFi, kao i jasno naglasiti ukućanima kada tačno radite i da to nije vreme kada treba od vas da očekuju pomoć. Kako bi se izbegla usamljenost, ali i loša komunikacija, važno je ustanoviti redovne brifinge i onlajn sastanke, a dobra opcija su brojne aplikacije poput Zoom i Go To Meeting.

Rad od kuće očigledno nije opcija za veliki broj poslodavaca i zaposlenih, ali je deo lične odgovornosti smanjiti šanse za prenošenje virusa kroz smanjen kontakt sa ljudima. Za ovo ne moramo čekati zvaničnu odluku Vlade Srbije – poslodavci imaju priliku da uvođenjem rada od kuće uspore prenošenje korona virusa, a to bi omogućilo zdravstvenim sistemima da se bolje nose sa sve većim brojem zaraženih.