Borba poznatih žena za slobodu - koreni i današnjica

Autorka

Vreme čitanja: 4 minuta

Foto: Rebel Wisdom

Osmog marta širom sveta obeležen je Međunarodni dan žena, a inicijativu za obeležavanje ovog dana pre više od jednog veka pokrenule su različite socijalističke organizacije. U radovima poznatih feministkinja tokom istorije, ali i dan danas, feminizam je često povezivan sa socijalizmom. Ipak, postoje brojne žene koje su odbijale ovu asocijaciju i koje su se zalagale za ženska prava u kojima će sloboda imati centralnu ulogu.

 

Koreni liberalnog feminizma

S obzirom na to da u 18. veku žene nisu mogle da računaju ni na osnovna politička i građanska prava, ovo su bili fundamentalni zahtevi feministkinja tog doba. Meri Vulstonkraft u svojoj knjizi Odbrana prava žena iz 1789. godine zahteva jednako obrazovanje za žene, kritikujući ponajviše Rusoa zbog njegovih stavova o potrebi za posebnim obrazovanjem žena. Snažno se protivila ideji da su žene nesposobne za postizanje intelektualnih dostignuća, ukoliko im je jednako obrazovanje obezbeđeno.

Henrijet Tejlor Mil bila je žena čuvenog britanskog filozofa Džona Stjuarta Mila, a ostala je upamćena po progresivnim stavovima o obrazovanju žena, potrebi za uključivanjem žena u sve sfere života i ravnopravnosti polova u braku. Njena razmišljanja snažno su oblikovala i Milove tekstove u kojima se zalagao za jednakost žena sa muškarcima, što je u to vreme bilo neobično za jednog muškarca.

 

Osnivačice libertarijanskog pokreta

Ono što je u srži feminizma, o kom god pravcu da je reč, jeste jednako tretiranje svih ljudskih bića, bez obzira na njihov pol. Jednak tretman uključuje ista prava i slobode, ali ono u čemu se različite frakcije feminizma razilaze jeste, između ostalog, pitanje uloge države u postizanju jednakog tretmana muškaraca i žena. Feministikinje su mahom saglasne oko negativnih efekata rodnih stereotipa i patrijarhata, međutim sukob nastaje oko toga šta država može i mora da uradi po ovom pitanju. Liberalne feministkinje i one koji se identifikuju kao libertarijanke insistiraju na ulozi države u obezbeđivanju negativnih sloboda, ali često odbijaju dalju ulogu države u životu građana, čak i ako se intervencija opravdava “borbom za ženska prava”. Okretanje ka državi u pokušaju rešavanja problema žena je zamenjivanje jedne vrste patrijarhata drugim patrijarhatom u kom nad ženskim životima glavnu reč imaju zakonodavci i birokrate, navodi se u jednom dokumentu organizacije Association of Libertarian Feminists iz 1975. godine.

Utisak je da ne pričamo dovoljno o ženama koje su postavile temelje savremenom shvatanju libertarijanizma, iako je nekoliko žena svojim intelektualnim radom uradilo upravo to.Tri žene koje su svojim radom i stavovima inspirisale moderni libertarijanski pokret u Americi su Rouz Vajlder Lejn, Izabel Paterson i Ajn Rend. Rouz Vajlder Lejn je rođena 1886. godine u današnjoj američkoj saveznoj državi Dakoti, u siromašnoj porodici. Posetila je SSSR samo četiri godine nakon komunističke revolucije, ali navodi da je odatle otišla kao protivnik komunizma sa snažnim uverenjem u važnost slobode pojedinc. Njena knjiga Otkriće slobode: čovek borba protiv autoriteta (The Discovery of Freedom, Man’s Struggle Against Authority) objavljena je 1943. godine, a Lejn u njoj opisuje borbu običnih ljudi tokom više hiljada godina protiv autoriteta. Lejn je bila izraziti protivnik kolektivizma i ideje da birokrate mogu donosti bolje odluke nego pojedinci.

Izabel Paterson je jedno od važnih imena za libertarijanski pokret u Sjedinjenim Američkim Država. Paterson je poreklom iz Kanade, rođena je 1886. godine, a od 1924. godine redovno je pisala kolumne u kojima se protivila kolektivizmu i politikama tadašnjeg predsednik Herberta Huvera. Njena knjiga The God of the Machine, objavljena 1943. godine, i dan danas je riznica individualističke misli i oštre kritike fašizma, nacizma i komunizma. Paterson je naglašavala da je sloboda pojedinca nemoguća bez političke slobode, a odbacivala je svaki vid centralnog ekonomskog planiranja, subvencija i obaveznog školovanje dece u državnim školama. Kao najvrednije članove društva Paterson je izdvojila preduzetnike.

Nemoguće je razgovarati o korenima modernog libertarijanizma, a ne pomenuti Ajn Rend. Nakon selidbe iz San Petesburga u Čikago 1926. godine, odlučila je da se oproba u pisanju filmskih scenarija, ali je uspeh stekla 1943. godine objavljivanjem sada već čuvene knjige Veličanstveni izvor (The Fountainhead) koja govori o individualizmu i borbi protiv konformizma. Njen najpoznatiji roman je Pobunjeni Atlas (Atlas Shrugged) u kom je glavni lik čuveni Džon Galt, inovator koji organizuje masovni štrajk najproduktivnijih ljudi u društvu. Rend je kroz fikciju uspešno prenosila opasnost kolektivizma i državnog uplitanja u život pojedinaca, a njeni stavovi su objedinjeni u filozofski pravac pod nazivom objektivizam.

 

Gde su libertarijanke danas?

Prema istraživanju koje je sproveo Pew Research Center, oko 11% ispitanika u SAD identifikuje se sa libertarijanizmom, a zanimljivo je i da istraživanje pokazuje da muškarci značajno više u odnosu na žene podržavaju libertarijanizam. Neki tumače ove podatke kao dokaz da su određeni postulati libertarijanizma jednostavno nekompatibilni sa feminizmom i da to žene prepoznaju, dok je za pojedine ovo samo pokazatelj da libertarijanizam i dalje nije opšte popularan i poznat, i da je često veći pritisak na žene da se povinuju društvenim normama.

Međutim, danas postoje brojne žene u javnoj sferi koje borbu za ženska prava vide prvenstveno kroz borbu za slobodu, iako neke od njih ne nazivaju sebe libertarijankama.

Šaron Presli se proslavila radom u organizaciji Association of Libertarian Feminists koja okuplja sve žene koje se identifikuju kao libertarijanke i protive se državnoj intervenciji u privatni život građana, što uključuje i pitanje abortusa. Sjedinjene Američke Države su naročito plodno tle za spoj feminizma i libertarijanizma, o čemu svedoči i postojanje organizacija poput Ladies of Liberty Alliance i Feminists for Liberty.

Kristina Hof Somers takođe je prepoznatljiva u feminističkim krugovima po seriji videa na Jutjubu, Factual Feminist, u kojoj negira neke od tvrdnji feministkinja na levici, ističući probleme savremenog liberalnog (u američkom poimanju liberalizma) feminizma u Americi, a naročito pitanje slobode govora na univerzitetskim kampusima. “Fer i pravedno društvo nudi svima jednake šanse. Ali ono što nikada ne možete da obećate i ono što ne treba da pokušavate da postignete je istovetnost”, navodi Samers.

Kler Lemon je australijanka koja je postala poznata 2015. godine nakon pokretanja medija Quillette koji se bori za slobodu govora u javnoj sferi, kritkujući pozive da se usled političke koreknosti sloboda govora ograniči. Ovaj magazin je postao značajan po tome što je mesto za autore koji pripadaju grupi intelektualaca, uglavnom javnih ličnosti i profesora is Sjedinjenih Američkih Država, koji su poznati pod nazivom Intelektualni Dark Web. Brojne druge žene bi takođe mogle da se svrstaju u grupu feministikinja sa libertarijanskim opredeljenjem, kao što je na primer Ajan Hirsi Ali je holandska feministkinja, političarka i autorka koja se bori protiv prakse genitalne mutilacije (FGM). “Sloboda govora je kamen temeljac slobode i slobodnog društva. I da, to uključuje i pravo na bogohuljenje i vređanje”, navodi Ali.

Iako libertarijanizam i dalje nije postao mejnstrim politička orijentacija u većini sveta, to ne znači da ne postoje brojne žene koje slobodu i ličnu odgovornost stavljaju na prvo mesto. Libertarijanizam insistira na slobodi pojedinca i borbi protiv kolektivizma, a da bi feminizam mogao da stvori bolji svet za žene širom sveta potrebna je upravo sloboda.