Consumer Choice Center

Vreme čitanja: 3 minuta

Foto: iStock

Jedan od zanimljivijih aspekata epidemije koja se proširila početkom januara jeste upotreba tehnologije. Od društvenih mreža i cenzure istih, preko sistema koje kineske vlasti koriste da bi pratile svoje građane pa sve do jednostavnijih tehnologija sa kojima smo imali priliku da se upoznamo u malo više od prethodne decenije, kao što su dronovi.

Pre nepunih deset godina dronovi su počeli da se pomiču iz striktno državne, pre svega vojne, upotrebe u najrazličitije aspekte modernog života. Od borbe protiv Zika virusa koristeći dronove koje je zajedno sa Ujedinjenim nacijama razvila organizacija WeRobotics, do Burito bombardera čija je uloga da dostavlja hranu ogladnelima uz pomoć dronova, svedoci smo potencijala ove tehnologije koji se umnogostručio sa komercijalnom prodajom i prilikom pojedinaca da osmisle i stvore novu upotrebnu vrednost za svoju bespilotnu letelicu.

Sa razvitkom novog koronavirusa, koji je u međuvremenu dobio ime COVID-19, videli smo mnogobrojne različite upotrebe dronova. Od onih koji su legitimno zastrašujući do nekih koji na prvi pogled značajno olakšavaju život građanima Kine, dronovi su dobili značajnu pažnju prethodnih nedelja.

Kompanija DJI je investirala oko 1,5 miliona dolara (USD) kroz svoju mehanizaciju i koristeći svoju flotu dronova kako bi pomogla u dezinfekciji javnih prostora. U ovu svrhu se koriste i mali tenkovi, koji se na daljinu navode i vrše dezinfekciju. Izgledaju tek malo ozbiljnije od igračaka ali svaki od njih može da nosi gotovo 200 litara sredstva za dezinfekciju.

Zahvaljujući termalnim kamerama, dronovi u pojedinim provincijama skeniraju zgrade pokušavajući da uoče građane sa povišenom temperaturom. Između ostalog, u Hunanu, rodnoj provinciji Mao Cedunga, smatraju se jednim od boljih sredstava za pronalaženje obolelih, dozvoljavajući minimalan kontakt sa potencijalno zaraženima.

Osim upotrebe u dijagnostici kroz termalne kamere, dronovi se koriste i za upozoravanje i disciplinovanje onih koji ne nose maske ili ne poštuju stroge preporuke koje se tiču karantina, izlaska iz domova i drugih preventivnih metoda. U nekoliko različitih snimaka koji su objavljeni prethodnih nedelja, a koji su postali viralni (no pun intended), policijski službenici izdaju naređenja i sugerišu građanima da se vrate u kuću, stave masku na lice, ili prekinu da napolju igraju mahjong, jednu od najpopularnijih igara u Kini.

Kada su u pitanju manje zastrašujuće primene, dronovi su korišćeni i za dostavu hrane i lekova, smanjujući potencijal za kontakt i dalje širenje virusa. Kao i u slučajevima epidemija Zike i ebole, dronovi su se pokazali kao jedno od izuzetno vrednih sredstava za brzu i jednostavnu dostavu materijala, a u isto vreme uz minimalni rizik po operatora, lekara ili drugo službeno lice. Ranije spomenuti DJI dronovi se trenutno bore i sa malarijom u Tanzaniji gde rade na smanjenju broja zaraženih komaraca koji su glavni prenosioci bolesti.

Uprkos očiglednim benefitima koji postoje i koji su svakako vredni u ovakvom trenutku za veliki broj provincija u Kini, kao što je smanjenje potrebe za kontaktom sa potencijalno zaraženima i mogućnost brze i relativno bezbedne dostave lekova onima kojima je to potrebno, opravdano se postavljaju pitanja i poređenja sa poznatim Orvelovim delima. To nije toliko neočekivano uzimajući u obzir odnos koji su kineske vlasti do sada pokazale kada je u pitanju ograničavanje nekih od osnovnih sloboda tokom ove vanredne situacije.

Dronovi predstavljaju relativno novu tehnologiju uzimajući u obzir da se u komercijalnoj prodaji i upotrebi zaista mogu videti tek u poslednjih desetak godina, a i dalje nisu deo svakodnevice na nebu, osim ukoliko je u pitanju snimanje određenih događaja i drugih video materijala. Globalno se očekuje da će dronovi nastaviti da obavljaju mnoge zadatke koje već sada rade bolje od ljudi i postojeće mehanizacije — zaprašivanje, poljoprivredna upotreba, dostava hrane i nadgledanje velikih površina u svrhu zaštite su samo neke od oblasti u kojima ćemo videti upotrebu dronova u bliskoj budućnosti.

Kao i svaka tehnologija, dronovi imaju potencijal da se iskoriste za izuzetno bitne i pozitivne stvari, ali imaju i potencijal da ugroze privatnost, svojinu ili život pojedinca. Tehnologija bespilotnih letelica, kao i druga robotizovana mehanizacija će svakako opstati i u budućnosti. U Kini se postavljaju neki od najbitnijih primera upotrebe dronova u vanrednim situacijama, ali biće i važno i vredno videti kakvi će ti presedani biti. Možemo biti sigurni da će kao i do sada biti i pozitivnih i onih zastrašujućih primera.