Teorije zavere o korona virusu na internetu - kako ih suzbiti

Autorka

Vreme čitanja: 4 minuta

Foto: iStock

Nikada u istoriji nije bilo lakše pronaći tačne informacije koje su nam potrebne, ali istovremeno nikada nije bilo lakše širiti netačne informacije i teorije zavere, u šta smo mogli i sami da se uverimo nakon izbijanja korona virusa.

Od teorija da je virus napravljen u laboratoriji finansiranoj od strane Bila i Melinde Gejts, pa sve do toga da se može izlečiti unošenjem velikih količina belog luka, teorije zavere i očigledno netačne informacije preplavile su društvene mreže i forume nakon što je postalo očigledno da se virus širi. Dezinformacije i lažne vesti o korona virusu postale su toliko učestale da je Svetska zdravstvena organizacija (SZO) ovu pojavu nazvala “infodemic” (infodemija).

Kako bi sprečila njihovo širenje, SZO je krenula aktivno da sarađuje sa društvenim mrežama i drugim tehnološkim kompanijama kako bi suzbila pogrešne informacije o virusu, a ova saradnja nam nudi uvide u budućnost borbe protiv lažnih vesti na internetu.

 

Doktori uređuju sadržaj na Reditu

Nakon uspostavljanja saradnje sa Svetskom zdravstvenom organizacijom, popularna društvena mreža Pinterest dodala je različite materijale sa čestim zabludama o korona virusu koje korisnici mogu pronaći ukoliko traže informacije o virusu.

Pinterest nije jedina društvena mreža koja se odlučila na ovakav potez. Fejbuk pruža besplatno oglašavanje Svetskoj zdravstvenoj organizaciji za deljenje informacija o virusu. Takođe, Fejsbuk je počeo da uklanja objave koji promovišu teorije zavere i netačne informacije u vezi sa korona virusom. Ovo je potez na koji se Fesbuk retko opredeljuje, kao što smo videli u slučaju političkih oglasa gde je i dalje dozvoljeno širenje dezinformacija. O tome koliko je veliki problem netačnih informacija o korona virusu govori i to što je jedna Fejsbuk objava sa navodnim savetima o prevenciji podeljena čak 16.000 puta. Objava je originalno nastala na Filipinima i ne poklapa se sa smernicama SZO-a, a kasnije je prevedena i na nekoliko drugih jezika zbog čega se dodatno proširila Fejsbukom.

Fejsbuk je takođe najavio da će obavestiti korisnike ukoliko budu želeli da podele neproverene i potencijalno netačne informacije o virusu, kao i da će pružati korisnicima “proverene i edukativne izvore” ukoliko budu tražili informacije o epidemiji. Sve ovo će se primenjivati i na Instagram, društvenu mrežu koju je Fejsbuk kupio 2012. godine.

Popularna platforma Redit angažovala je korisnike kako bi učestvovali u uklanjanju netačnih informacija i teorija zavere o korona virusu. Redit je podeljen u različite “grupe za diskusiju” (subreddit), a nekoliko njih je posvećeno specifično epidemiji korona virusa. Na njima su neformalni moderatori najčešće korisnici koji imaju određeno medicinsko znanje u oblasti epidemiologije, koji nisu plaćeni za svoj rad, a za sada ih ima oko trideset. Zanimljivo je da Redit, za razliku od Fejsbuka i Tvitera, ima samo nekoliko ograničenja povodom sadržaja koji korisnici mogu da postavljaju, a korisnici sami moderiraju rasprave u određenim subredit-ima.

Tviter takođe sve aktivnije blokira naloge koji šire lažne vesti o virusu, a za sada je najpoznatiji slučaj blokiranja Tviter naloga bloga Zero Hedge koji je podelio lične informacije o kineskom doktoru za koga navode da je “tvorac” korona virusa. Ovo je samo primer dosta česte teorije zavere koja se mogla pronaći na društvenim mrežama – korona virus je nastao kao neka vrsta biohemijskog oružja kineske vlade, iako za ovo sada ne postoje nikakvi dokazi. U Vuhanu se nalazi i fakultet koji se bavi izučavanjem virusa, što je doprinelo tome da se razvije teorija kako je virus nastao upravo u njihovim laboratorijama. Ovu teoriju zavere su kod nas preneli i brojni domaći mediji poput Večernjih novosti, a o brojnim drugim netačnim informacijama o korona virusu koje su se mogli pronaći u srpskim medijima detaljno je pisao portal Raskrikavanje.

Gugl je pretraživač preko kog ljudi najčešće dolaze do informacija, a svi korisnici koji na ovaj način budu tragali za podacima o korona virusu će dobiti najpre informacije Svetske zdravstvene informacije i drugih proverenih izvora. Pored ovoga, Gugl je najavio da će donirati 250.000 dolara Crvenom krstu u Kini koji pruža pomoć u ugroženim provincijama. Jutjub, platforma za deljenje video snimaka, takođe je najavio da će izmeniti svoj algoritam kako bi prilikom pretraživanja korona virusa korisnicima prvenstveno bili dostupni tačni podaci.

 

Teorije zavere i dalje prisutne

Uprkos svim merama predostrožnosti koje društvene mreže i druge platforme preduzimaju, deluje da je gotovo nemoguće sprečiti širenje teorija zavere i lažnih informacija o virusu. Internetom je tokom januara kružio snimak žene azijskog porekla koja jede supu od slepog miša navodno snimljen u Vuhanu, gde su zabeležene prve žrtve korona virusa. Snimak su kasnije preneli mnogi mediji, a na društvenim mrežama komentarisalo se da je upravo zbog ovakvih “navika u ishrani” korona virus i nastao u Kini, iako je snimak napravljen 2016. godine na arhipelagu Palau.

Problem dezinformacija i lažnih vesti na internetu je mnogo širi od korona virusa, ali je on najopasniji u oblasti zdravlja, što je dosta očigledno i na problemu antivakserskog pokreta. Uprkos širem medicinskom konsenzusu o značaju vakcinacije, deluje da skepticizam prema vakcinama ne prestaje, a Miroljub Petrović i brojni drugi poznati antivakseri u Srbiji svoje stavove prvenstveno dele preko društvenih mreža. Antivakseri nisu česta pojava samo u Srbiji – preko 120 ljudi, uglavnom dece, u februaru prošle godine bilo je zaraženo malim boginjama u Sjedinjenim Američkim Državama, što je porazno ako se uzme u obzir da je 2000. godine virus boginja bio gotovo eliminisan.

Fejsbuk je u martu prošle godine najavio da će aktivno raditi na smanjenju nepoželjnog sadržaja o vakcinama tako što ga neće promovisati i predlagati korisnicima da se učlane u Fejsbuk grupe u kojima se dele ovakve informacije. Na ovoj platformi je nekada bilo dopušteno da antivakserske organizacije dele oglase kojima specifično targetiraju mlade roditelje, ali je ova opcija takođe ukinuta.

Ipak, pored očiglednih negativnih posledica velike dostupnosti antivakserskih stavova, Fejsbuk je odbio da ukloni ovaj sadržaj, navodeći da se na toj platformi neguje sloboda govora. Takođe, antivakserski sadržaj je i dalje lako dostupan na Instagramu, a iz ove kompanije navode da im nije cilj da se bore protiv antivakserskog pokreta, već da žele da spreče širenje netačnih informacija o vakcinama.

Društvene mreže se još od izbora Donalda Trampa i Bregzita 2016. godine bore sa sve većim pritiscima javnosti oko sadržaja koji se na njima nalazi, čime se polako menja percepcija Tvitera, Fejsbuka i drugih društvenih mreža kao neutralnih platformi. Na primeru vakcina i korona virusa možemo videti da je zdravstvo oblast gde lažne vesti i teorije zavere mogu imati najviše negativnih efekata, a u tim oblastima društvene mreže ipak sve više prihvataju aktivnu ulogu moderatora sadržaja. Po svemu sudeći, ovo ipak neće ići lako jer kompanije i dalje odbijaju da prihvate punu odgovornost za sadržaj koji se objavljuje na njihovim platformama, ali je pozitivno to što je korona virus podstakao veliki broj ovih kompanija da uvide potencijalnu štetu netačnog sadržaja i naprave određene promene.