Autorka

Vreme čitanja: 5 minuta

Foto: Matt Johnson

Ukoliko pratite izbore za predsedničkog kandidata Demokratske partije u Sjedinjenim Američkim Državama, nekoliko kandidata se naročito ističe. Kandidati koji trenutno imaju najveću podršku su Džo Bajden, nekadašnji potpredsednik SAD, senatori Elizabet Voren i Berni Sanders, kao i Pit Butidžidž, gradonačelnik Saut Benda u Indijani. Ipak, jedna od kandidatkinja koja je uspela da podigne najviše prašine za sobom je Tulsi Gabard, članica Kongresa sa Havaja.

Gabard je svojim stavovima uspela da privuče oštre kritike Hilari Klinton, a o njenoj kampanji se malo toga može čuti u mejnstrim američkim medijima, uprkos tome što nema zanemarljivu podršku među glasačima Demokratske partije. Na primeru Tulsi Gabard možemo jasno videti šta se događa kandidatima sa stavovima koji se ne uklapaju u dominantni liberalni narativ u SAD, ali i na koji način možemo prevazići različite prepreke u borbi za pažnju javnosti i glasača.

Žena, ratni veteran i “apologeta Asada”?

Gabard ima samo 38 godina i samoanskog je porekla, a njena biografija i politički stavovi odstupaju od onog što je stereotipna slika o predsedničkom kandidatu. Ona je odrasla na Havajima, a jedan od njenih prvih političkih angažmana ticao se lobiranja protiv legalizacije istopolnih brakova, zbog čega je nedavno bila kritikovana. Izabrana je da bude u zakonodavnom telu Havaja kada je imala samo 21 godinu, ali se ona 2004. godine umesto drugog mandata dobrovoljno pridružila američkim trupama u Iraku. Gabard je takođe bila deo američke baze u Kuvajtu od 2008. do 2009. godine. Prvi put je u američki Kongres izabrana 2012. godine, a 2018. godine je započela svoj četvrti mandat.

 

View this post on Instagram

 

Behind the scenes of our stop in to @theviewabc today — did any of you catch the show?

A post shared by tulsigabbard (@tulsigabbard) on

U brojnim oblastima Gabard ima stavove koji se poklapaju sa političkim predlozima drugih kandidata Demokratske partije. Ona se zalaže za strože kontrole posedovanja oružja, uvođenje novih regulacija bankarskog sektora, legalizaciju marihuane, razbijanje velikih tehnoloških kompanija i podizanje minimalne plate na federalnom nivou na 15 dolara po satu. Gabard podržava i davanje državne pomoći svima koji imaju velike studentske dugove, a tokom svog mandata podržala je mnogobrojne zakonske incijative za zaštitu i borbu protiv diskriminacije LGBTQ+ osoba.

Ono gde se Gabard razlikuje u odnosu na većinu kandidata u Demokratskoj partiji jesu njeni stavovi o američkoj spoljnoj politici. Gabard se protivi agresivnoj spoljnoj politici SAD-a, naglašavajući štetnost intervencija u Iraku i Avganistanu. Ovo podrazumeva i drastično smanjenje američkog vojnog budžeta, a Gabard predlaže da se taj novac iskoristi u druge svrhe.

Kontroverzni deo njenih stavova o spoljnoj politici tiče se i sastanka 2017. godine sa Bašarom el Asadom, predsednikom Sirije, tokom trajanja građanskog rata. Sastanak je organizovan kako bi, prema njenim rečima, “bolje razumela konflikt u Siriji”. Gabard je dodatno uzburkala američku javnost time što nije odmah osudila ponašanje sirijskog lidera kada su se pojavili dokazi da su sirijske snage koristile hemijsko oružje, već je rekla da želi da sačeka da dokazi budu prikupljeni od strane nezavisnog tela. Uprkos tome, Gabard je više puta Asada nazvala “brutalnim diktatorom”.

 

Demokratska partija i mejnstrim mediji protiv Tulsi Gabard

Iako je na početku svoje političke karijere bila jedna od mladih nada Demokratske partije, Gabard se ubrzo našla u konflktu sa brojnim članovima establišmenta ove partije. Tokom trajanja građanskog rata u Siriji i borbe protiv terorističke organizacije ISIS, Gabard je više puta kritikovala predsednika Obamu zato što je odbijao da izgovori sintagmu “radikalni islam”. U tom periodu, Gabard je bila čest gost na svim konzervativnim medijima u SAD, otvoreno kritikujući poziciju predsednika Obame u borbi protiv terorizma.

Ona je od 2013. godine bila u Nacionalnom demokratskom komitetu (Democratic National Committee), telu koje upravlja Demokratskom partijom, ali je otvoreno govorila protiv brojnih odluka ovog tela. Gabard se naročito protivila onome što je videla kao otvoreno favorizovanje Hilari Klinton 2016. godine od strane drugih članove ovog komiteta. U znak protesta, Gabard je 2016. godine javno dala ostavku na poziciju u Nacionalnom demokratskom komitetu, a nakon toga je podržala predsedničku kandidaturu Bernija Sandersa.

Nakon dve debate u okviru Demokratske partije ove godine, Tulsi Gabard je bila politički kandidat čije ime su gledaoci najviše pretraživali na Guglu. Ona je ipak tokom cele prve debate govorila samo 6 minuta, iako je debata trajala preko 2 sata. Tokom debate u novembru, Gabard je govorila samo 9 minuta.

Gugl je suspendovao političke oglase njene kampanje nakon velike posećenosti zvaničnog sajta kampanje posle prve debate, zbog čega Tulsi Gabard sada tuži Gugl za kršenje “slobode govora”. Ovo je prvi put da jedan američki političar tuži veliku tehnološku kompaniju zbog ovakvog vida diskriminacije političkog sadržaja, a Gabard traži 50 miliona dolara kao odštetu. Gabard takođe navodi da Gugl klasifikuje kao “spam” mejlove koje je građanima slao njen izborni štab češće nego mejlove drugih predsedničkih kandidata.

Gabard je više puta govorila i protiv negativnog izveštavanja o njoj u mejnstrim medijima. “Pre samo dva dana, Njujork Tajms je pisao da sam ja apologeta Asada, da sam sredstvo Rusije”, rekla je nedavno Gabard, a slične optužbe su se pojavile i u drugim američkim mejnstrim medijima. Gabard je nedavno izjavila i da neće učestvovati na sledećoj debati Demokratske partije, čak i u slučaju da ispuni neophodne kriterijume.

Dodatnu kontroverzu su izazvali komentari Hilari Klinton, koja je rekla da njena kandidatura pomaže Republikancima na sledećim predsedničkim izborima, kao i da ona ima podršku Rusije. Gabard je oštro reagovala, pa je na Tviteru poručila da je Hilari Klinton: “kraljica ratnih huškača, oličenje korupcije i personifikacija pokvarenosti od koje već jako dugo boluje Demokratska partija”.

U jednoj od predsedničkih debata, Gabard je napala i senatorku Kamalu Haris, kritikujući njenu biografiju i prethodni angažman na mestu tužioca u Kaliforniji, što joj je donelo velike simpatije republikanaca i libertarijanaca u SAD. Uprkos tome što nema naklonost velikih mejnstrim medijima, Gabard je uspela da bude prisutna i u alternativnim medijima, kao što je podkast Džoa Rogana, što joj je omogućilo da njeni stavovi dopru do milionske publike.

Zašto Gabard smeta mejnstrim medijima i čelnicima Demokratske partije?

“Mi smo protiv najveće političke mašine, borimo se protiv političkog establišmenta u Vašingtonu, i zato što govorim istinu i preispitujem trenutno stanje koje oni predstavljaju i od kojeg su dugo profitirali… oni se osećaju uplašeno”, rekla je Gabard u jednom intervjuu, a ova izjava dosta dobro objašnjava zašto se njenoj kandidaturi protive pojedini politički akteri.

U sve više polarizovanoj državi, Gabard je uspela da okupi malu koaliciju podržavalaca iz različitih političkih partija, što pokazuje da je deo populacije nezadovoljan trenutnim stanjem i partijama u Vašingtonu. Dodatno, Gabard je uspela da progovori protiv nečega što je dugo bio konsenzus u američkoj politici – da SAD treba da bude vojno angažovana širom sveta. Ovo je značajno jer otvara mogućnost da se konačno preispitaju neke od štetnih posledica brojnih vojnih intervencija. Bez obzira na ishod njene kandidature, Gabard je odličan primer za sve buduće američke političare o tome koliko je teško suprotstaviti se mejnstrim političarima i medijima, ali je ipak moguće.