Vreme čitanja: 4 minuta

Foto: iStock

Kada ljudi ne budu samo izvršioci, već i odgovorni za konkretne poteze, tada će porasti i njihova motivacija da se uključe u unapređivanje obrazovnog sistema

Učenici Srbije zauzeli su 45. od ukupno 79 mesta na PISA testiranju koje je sprovedeno u septembru 2018, pokazuju najnoviji rezultati koje je objavila Evropska organizacija za saradnju i razvoj (OECD).

PISA, to jest Međunarodni program procene učeničkih postignuća, predstavlja sveobuhvatno istraživanje kvaliteta obrazovanja i odnosi se na učenike koji imaju 15 godina. Pokrenuto od strane zemalja OECD-a, istraživanje se sprovodi na svake 3 godine, a program je otvoren i za zemlje koje nisu članice OECD-a. Tako je Srbija do sada učestvovala u 5 ciklusa – 2003, 2006, 2009, 2012. i najnovije 2018. godine, dok smo, usled nedostatka finansijskih sredstava, preskočili testiranje 2015. godine.

U najnovijem ciklusu testiranja, a to je bio slučaj i 2012. godine, učenici iz Srbije ostvarili su rezultate ispod proseka zemalja OECD u sve tri oblasti: čitanju, matematici i prirodnim naukama, to jest u pogledu čitalačke, matematičke, finansijske i naučne pismenosti.

Uprkos naglasku na bodovima i mogućnosti upoređivanja sa bliskim zemljama, stručnjaci ističu da PISA testranje ne treba posmatrati kao takmičenje, već kao nalaz obrazovnog sistema.

Šta nam najnoviji rezultati pokazuju o kvalitetu obrazovnog sistema u Srbiji? Kakve reforme su nam potrebne? O tome je za Talas govorila dr Dragica Pavlović Babić, profesorka Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i dosadašnja nacionalna koordinatorka PISA testiranja u Srbiji.

 

„Čekali smo 6 godina i dobili samo mlaku reprizu“

Nacionalna koordinatorka PISA testiranja u Srbiji 2018. godine, kao i u prethodnim ciklusima, dr Dragica Pavlović Babić, u razgovoru za Talas iznela je svoj najveći utisak o najnovijim rezultatima:

„Budući da smo preskočili 2015. godinu, moj najveći utisak je to da smo čekali šest godina i dobili samo jednu mlaku reprizu. Sve što je važilo pre šest godina važi još uvek i to je tužno, razočaravajuće“, ističe naša sagovornica.

Kako kaže, period od šest godina predstavljao je prostor da se srpski obrazovni sistem unapredi na osnovu prethodnih nalaza, a rezultati PISA testiranja nisu jedini – neke stvari smo, dodaje, mogli da zaključimo i iz nacionalnih podataka sa završnih ispita.

„Sve to ukazuje da ono što je srce obrazovnog procesa, a to su postignuća učenika, nije na zadovoljavajućem nivou. Sada vidimo da smo posle šest godina na istom mestu“, dodaje dr Pavlović Babić.

Povezano:

 

Učenici u Srbiji nisu dovoljno motivisani – ali nisu jedini

Budući da je najnovije istraživanje sprovedeno 2018. godine, tom prilikom smo o značaju PISA testiranja razgovarali sa Srđanom Verbićem, bivšim ministrom prosvete i ko-osnivačem Opservatorije društvenih inovacija (ODI):

Verbić je tada istakao da prethodni rezultati PISA testiranja ukazuju na dve stvari: da su učenici u Srbiji “veoma anksiozni i vrlo slabo motivisani”. Da li je to slučaj i ove godine?

„Ove godine, za razliku od prethodnih ciklusa, nije merena anksioznost učenika, budući da matematika nije bila glavna oblast testiranja“, objašnjava dr Dragica Pavlović Babić.

Inače, ovogodišnje testiranje bilo je fokusirano na oblast čitanja (reading), te se većina pitanja (70%) odnosila na ovu kategoriju, dok je matematika bila u fokusu nekih ranijih ciklusa, kada je primetna bila anksioznost naših učenika. Nedostatak motivacije je, međutim, vidan i u najnovijim rezultatima.

„Međutim, ono što je zapravo još dramatičnije“, dodaje naša sagovornica, „pokazuje se da motivacija nije povezana sa postignućima, kao da su to dve potpuno odvojene stvari. Nije izvesno da motivisaniji učenici u Srbiji postižu bolje rezultate, što je neobično jer je to inače jedan od pratilaca visokih postignuća“, objašnjava ona.

Iako na osnovu dostupnih podataka može da se kaže da su učenici u Srbiji nedovoljno motivisani, ta ocena se, rečima naše sagovornice, odnosi na celokupan školski sistem.

Čitav sistem počiva na rutinama, školska svakodnevica se odvija identično kao i juče, prošle godine ili na početku nastavničke karijere

„Kada pogledamo istraživanja koja ispituje nastavnike, tu takođe možemo da vidimo odsustvo enuzijazma i motivacije. Čitav sistem počiva na rutinama, školska svakodnevica se odvija identično kao i juče, prošle godine ili na početku nastavničke karijere.

Škola liči na školu pre 20 ili 30 godina, mnogo je više sličnosti nego razlika između ta dva perioda“, dodaje dr Pavlović Babić uz komentar da promene svakako postoje, ali da nisu dovoljne niti dovoljno ubedljive.

 

Potrebna nam je decentralizacija obrazovnog sistema

Ukoliko rezultate PISA testiranja posmatramo kao nalaz obrazovnog sistema, pitanje koje se nameće jeste – šta treba da promenimo? Reforme obrazovnog sistema svakako predstavljaju kompleksan proces, ali dostupni rezultati pokazuju da su reforme i te kako potrebne.

„Pre svega, važno je razumeti da nema mnogo poteza, ako ih uopšte ima, koji mogu da imaju instant rezultate u pogledu postignuća, za to je potrebno vreme. Posebno je delikatno kada govorimo o motivaciji jer je ona podržana različitim drugim faktorima, poput demografije i stanja u društvu, nije vezana samo usko za obrazovni proces“, objašnjva dr Pavlović Babić. Ipak, postoje neke oblasti koje ona prepoznaje kao ključne za dalje unapređenje obrazovnog sistema u Srbiji.

„Inicijalno obrazovanje nastavnika je jedna oblast kojom se dugo nismo bavili, oko toga se zakonski nešto dešava pa bi trebalo da vidimo rezultate i u praksi, konkretno oko načina na koji se školuju budući nastavnici. Tu takođe postoji problem motivacije – budući studenti nisu mnogo zainteresovani za nastavničke fakultete, recimo kada je reč o fizici, pa tako imamo hroničan nedostatak nastavnika fizike u Srbiji“, naglašava naša sagovornica.

Još jedna važna potreba koju ona prepoznaje jeste decentralizacija obrazovnog sistema:

„Kada je reč o organizaciji obrazovnog sistema u Srbiji, potrebna je decentralizacijа. Dakle, prenošenje nekih odluka na niži nivo, tako da i škola i nastavnici, ali i lokalna samouprava, imaju veći stepen odgovornosti i veću participaciju u odlučivanju.

Kada ljudi ne budu samo izvršioci, već i odgovorni za konkretne poteze, tada će porasti i njihova motivacija da se uključe u unapređivanje obrazovnog sistema“, zaključuje dr Pavlović Babić.

Detaljne rezultate najnovijeg PISA testiranja možete pogledati ovde.

Pročitajte i:

——————————————————————————————————————————

Ovaj tekst je nastao uz podršku fondacije Fridrih Nauman i odražava isključivo stavove autorke