Foto: iStock
Postoji malo stvari oko kojih je saglasna većina mladih, a jedna od njih jeste to da ih starije generacije “jednostavno ne razumeju”. S druge strane, stariji često smatraju da su mlađe generacije nezahvalnije, da manje poštuju autoritet i da su mladi previše “opsednuti telefonom”.
Moja generacija nije padala u depresiju, nije cvilela za momcima ili šizela na seen, nije blejala, nije starletanski izgledala, kurva je bila kurva, kreten je bio kreten. Živeli smo punim plućima i znao se red, “ko je tigar ko je plen”.
— Majka Jevrosima 2 (@MJevrosima) November 25, 2019
Ustajte mladim ljudima u prevozu ostavili ste im kurac od države moraju da rade po tri posla zbog vas
— M I L A (@littlerose___) October 30, 2019
Nerazumevanje između pripadnika različitih generacija nije ništa novo i neobično, ali se menjaju predmeti rasprave i razlozi za sukob. Pitanja LGBTQ prava, globalno zagrevanje i upotreba društvenih mreža samo su neke od oblasti u kojima milenijalsi i pripadnici generacije Z odskaču od starijih generacija, a ovaj međugeneracijski jaz važan je i za buduća politička dešavanja. “OK boomer” je jedna od najpopularnijih fraza ove godine koja iza svoje viralnosti krije dublje poruke o odnosima starijih i mlađih generacija.
Šta tačno misle “mladi” danas?
Iako je nezahvalno generalizovati stavove čitavih generacija širom sveta, podaci koji su za sada dostupni ukazuju na to da su mlađe generacije liberalnije i progresivnije. Prema rezultatima istraživanja o stavovima generacije Z u Sjedinjenim Američkim Državama, mladi su više liberalni, ne samo prema različitim seksualnim orijentacijama nego i prema pitanjima roda i transdžender prava. Do sličnih rezultata je došla i konsultantska kompanija McKinsey kada je istraživala stavove generacije Z u Brazilu. Iako je 76% ispitanika religiozno, većina je liberalna po pitanju istopolnih brakova i legalizacije marihuane.
Razlika u prioritetima mlađih i starijih generacija se vidi i u velikoj popularnosti Grete Tunberg, šesnaestogodišnje aktivistkinje za životnu sredinu. Tunberg je prošle godine gotovo svakog petka protestovala ispred švedskog parlamenta, što je inspirisalo preko milion mladih širom sveta da 15. marta odsustvuju iz škole kako bi učestvovali u protestima protiv trenutne ekološke politike.
Pored stavova o društvenim pitanjima, generacijski jaz postoji i po pitanju društvenih mreža. Prema rezultatima istraživanja agencije Direct Media, preko 85% pripadnika generacije Z iz urbanih delova Srbije aktivno gleda sadržaj na Jutjubu, što znači da drastično manje gledaju televiziju. Fejsbuk je mreža koja je dugo bila jako popularna, ali prema rezultatima istraživanja organizacije Piper Jaffray, samo 9% pripadnika generacije Z u Sjedinjenim Američkim Državama aktivno koristi Fejsbuk. Mladi sve više komuniciraju preko Instagrama i društvenih mreža kao što je TikTok, usled čega se menja i način komunikacije – akcenat je sve više na video sadržaju i fotografijama.
Šta znači OK boomer?
Ukoliko imate profil na nekoj društvenoj mreži, sigurno ste videli ili čuli za frazu “OK boomer”. Generacija koja je rođena između 1946. i 1965. godine u Sjedinjenim Američkim Državama popularno se naziva “bejbi bumer” generacija. Članovi ove generacije su imali prilike da uživaju u ekonomskom prosperitetu tokom većeg dela života, dok su milenijalsi i generacija Z odrasli tokom svetske ekonomske krize, drastične promene ekonomije usled pojave novih tehnologija i sve većih cena nekretnina širom sveta. Ukoliko na ovo dodate i drugačije stavove po pitanju važnih društvenih pitanja, jasno je da postoji ogroman prostor za međugeneracijski jaz koji je savršeno oslikan u frazi “OK boomer”.
OK boomer je izraz koji se prvi put pojavio 2015. godine na kontroverznoj mreži 4chan, ali je postao poznat široj javnosti tek ove godine zahvaljujući popularnoj društvenoj mreži TikTok, koja za sada ima preko 800 miliona korisnika. Remiks pod nazivom ok boomer postao je popularan na muzičkoj platformi Soundcloud, a upravo je ovo muzička tema velikog broja videa na TikTok-u koji govore o generacijskom jazu koji postoji.
Scenario ovih videa je dosta sličan – prvo vidimo neke od čestih kritika ili komentara koje mladi dobijaju od strane starijih, a na sve to je jedini odgovor mladih: “OK boomer”. Neki od videa se bave klasičnim problemima u komunikaciji između mladih i starih, ali je veliki broj njih posvećen aktuelnim političkim i društvenim problemima. Globalno zagrevanje, rodni identitet i seksualna orijentacija, kao i sve skuplji troškovi školarine na brojnim američkim fakultetima, najčešće su teme OK boomer videa na TikTok-u.
Ova fraza se ubrzo proširila i na druge društvene mreže poput Tvitera i Instagrama. Počeli su da se prodaju odevni komadi i šolje sa natpisom OK boomer, a nedavno je i poslanica Zelene partije iskoristila ovu frazu tokom govora u skupštini Novog Zelanda. Međutim, sa sve većom popularnošću OK boomer mimova i snimaka, došlo je i velikog nezadovoljstva od strane grupe koja je kritikovana – bejbi bumera. Pojedini su isticali da je ova fraza odraz neopravdane netrpeljivosti prema starijim generacijama, a neki da ovo samo pogoršava međugeneracijske odnose i tako zatvara svaku mogućnost za raspravu.
OK boomer je možda samo još jedan u nizu prolaznih internet trendova, ali odlično oslikava to da svet u kojem danas živimo ima drugačije izazove i probleme, i da za neke od problema sadašnjice mladi pronalaze krivce u starijim generacijama.
Da li su mlađe i starije generacije osuđene na nerazumevanje?
Koliko god da su specifične tačke oko kojih mladi i stari danas raspravljaju, ovo nikako nije nova pojava. Džon Procko, američki psiholog, istraživao je na koji način starije generacije formiraju mišljenja o mlađim naraštajima, a naročito čestu tendenciju starijih da misle kako su mlađe generacije “gore” po nekom kriterijumu.
Prema rezulatima njegovog istraživanja, stariji ispitanici koji su pokazivali više autoritarnih crta ličnosti smatrali su da mlađe generacije ne poštuju dovoljne starije. Inteligentniji ispitanici ocenjivali su mlađe kao manje inteligentne, dok su ispitanici koji aktivno čitaju veliki broj kniga rekli da mladi više ne čitaju toliko. Ovo pokazuje da ljudi često na osnovu svojih specifičnih osobina procenjuju mlađe generacije, bez dublje empirijske podloge.
Procko je takođe uočio i to da postoji tendencija ljudi da sećanja konstruišu prema saznanjima iz sadašnjosti, što utiče i na njihovu procenu koliko napreduju ili nazaduju mladi u poređenju sa njihovim sećanjima iz mladosti. Pošto mi nikada ne možemo savršeno da se setimo kakvi smo bili kao adolescenti, naše sećanje je oblikovano time kakva smo osoba u sadašnjem trenutku, zbog čega je gotovo izvesno da ćemo mlađe generacije videti kao gore u nekom pogledu.
Pomenuto istraživanje nam govori da je određena doza nerazumevanja između mlađih i starijih gotovo neizbežna, ali to ne negira činjenicu da je generacijski jaz danas drugačiji i potencijalno dublji. Ubrzan razvoj tehnologije, finansijska nesigurnost i sve šira prihvaćenost različitih oblika seksualnosti i rodne orijentacije stvaraju velike prepeke u razumevanju mlađih i starih generacija, a vremenom ćemo videti da li će i milenijalsi imati negativno mišljenje o generacijama koje će doći nakon njih.