Koliko je ekstazi zaista opasna droga?

Autorka

Vreme čitanja: 4 minuta

Foto: iStock

U Srbiji je ekstazi poznat kao “rejv droga” koju najviše koriste mladi na žurkama sa tehno muzikom. Stoga nije iznenađujuće ni to koliko predrasuda i pogrešnih informacija postoji o ovom narkotiku, iako je posle kanabisa ekstazi najčešće korišćen narkotik u Srbiji.

S obzirom na to da upotreba ekstazija nije nimalo naivna, potrebno je razumeti kakvi su efekti ovog narkotika i na koji način bi trebalo regulisati njegovu upotrebu.

 

Šta je tačno ekstazi?

Ekstazi je naziv za tablete, često različitih boja, koje sadrže supstancu MDMA (3,4-metilen dioksimetamfetamin). Ovu supstancu je prvi put sintetisala nemačka farmaceutska kompanija Merck 1912. godine kao sredstvo koje pomaže u zgrušavanju krvi. Na samim tabletama su često utisnuti znaci, kao što su smajli ili delfin, ali oni ne govore ništa o sadržaju tablete.

Ekstazi se danas proizvodi uglavnom u kućnim laboratorijama, zbog čega tablete često imaju MDMA samo u tragovima. Drugi sastojci koji se često mogu pronaći u ekstaziju su amfetamini, kofein i slične supstance. Agencija za narkotike u Sjedinjenim Američkim Državama je tokom testiranja zaplenjenih narkotika od 2009. do 2013. godine ustanovila da preko 87% tableta ekstazija uopšte ne sadrži MDMA. Kao ekstazi se često prodaje i parametoksiamfetamin, koji ima slično, ali blaže dejstvo od ekstazija. Iako izaziva slabije dejstvo, ova supstanca može biti opasnija po organizam od MDMA.

Količina ekstazija koja je potrebna za optimalno iskustvo takođe varira u odnosu na broj kilograma osobe koja uzima narkotik. Standardna doza je od 81-125 mg, ali je ovo i dalje veoma individualno.

 

Kakvi su efekti ekstazija?

Kao i za većinu drugih narkotika, efekti ekstazija variraju u odnosu na korisnika. Najčešći efekti su euforija i naglašena empatija prema drugima što su posledice toga da MDMA deluje na otpuštanje velike količine hemijskih supstanci u telu kao što su serotonin, norepinefrin i dopamin. Ekstazi se često naziva i hug-drug (droga za grljenje), upravo zbog naglašenog osećaja empatije koji stvara kod korisnika.

Drugi efekti uključuju nesanicu, konfuziju, anksioznost, a često i paranoju. Često se javlja i povišen krvni pritisak, povišena telesna temperatura, ubrzan rad srca, grčenje vilice i drugih mišića, kao i mučnina. Negativni efekti su česti i kada prvobitni talas euforije kreće da nestaje, što se događa nakon nekoliko sati od uzimanja tablete. Negativni efekti koji se mogu javiti na duži period su apatija, ravnodušnost i nezainteresovanost usled pojačanog lučenja serotonina i dopamina.

Negativni efekti tokom upotrebe ekstazija mogu se javiti i usled mešanja sa alkoholom ili drugim narkoticima, kao što je kokain.

 

 

Koliko je ekstazi opasan?

Prošle godine, čak 92 ljudi u Velikoj Britaniji umrlo je nakon konzumiranja ekstazija, što pokazuje da ovo nikako nije bezopasan narkotik. U Srbiji je prošle godine petoro ljudi, uključujući i nekoliko maloletnika, umrlo nakon upotrebe nove vrste ekstazija pod nazivom “Red bul”.

Važno je ipak naglasiti da, i kada dođe do smrti nakon konzumiranja ekstazija, često je nešto drugo uzrok smrti. Komplikacije usled povišene temperature tela (hipertermije) često dovode do smrtnog ishoda nakon uzimanja ekstazija. MDMA dovodi do povećanja telesne temperature, što postaje opasno ako uzmemo u obzir da se ekstazi često konzumira u zagušljivim klubovima koji doprinose daljem povećanju temperature tela. Zdravstveni problemi se mogu javiti i usled dehidratacije, ali i zbog preteranog konzumiranja i zadržavanja vode u organizmu, pa se stoga preporučuje konzumiranje pića koja imaju elektrolite u sebi. Takođe, smrtni ishodi usled uzimanja ekstazija su mnogo češći kod ljudi koji su već pre toga imali zdravstvene probleme (npr. aritmiju) ili su ekstazi kombinovali sa drugim narkoticima.

Rezultati različitih istraživanja, koja su i dalje ograničena, pokazali su da je MDMA u prikladnim količinama bezbedna supstanca u poređenju sa alkoholom i drugim narkoticima. Ipak, ovo se odnosi samo na ekstazi koji sadrži visok procenat MDMA, što često nije slučaj. Usled zabrane legalnog prodavanja ekstazija, ne postoji način da korisnik bude siguran u to šta se tačno nalazi u tableti koju je kupio, pa se često konzumira nešto što sadrži u sebi samo tragove MDMA.

U velikom broju zemalja gotovo je nemoguće legalno testirati narkotik koji želite da konzumirate, nelegalno je i kupiti kućni test za testiranje sastava ekstazija, pa je sve što ostaje korisniku da veruje osobi koja prodaje narkotik, što često dovodi do zloupotrebe i fatalnih ishoda. Primer kriminalizacije ekstazija odlično ilustruje kontradiktornost trenutnog odnosa vlasti prema narkoticima – umesto da zaštiti korisnike, zabrana je dovela do sivog tržišta gde se prodaju tablete sumnjivog kvaliteta, što je stavilo korisnike u još veću opasnost.

 

Da li ekstazi može imati terapeutsko dejstvo?

Ukoliko se ekstazi uzima u kontrolisanim uslovima, postoji mogućnost za terapeutsko dejstvo. Aleksandar Saša Šulgin, naučnik koji je 1965. resintetisao ovu supstancu, uočio je njene efekte kada je prvi put testirao, a ekstazi je u SAD zabranjen tek 1985. godine, uprkos protivljenju brojnih psihoterapeuta.

Za nastavljanje istraživanja koja su pokazala da ekstazi i MDMA mogu doprineti psihoterapiji kod klijenata sa posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP) bori se američka organizacija MAPS (Multidisciplinary Association for Psychedelic Studies). Ekstazi može pomoći klijentu da jasnije doživi i predstavi svoje emocije, a ukoliko se koristi mala doza, klijent se jasno seća iskustva sa terapije i nakon što prođe dejstvo narkotika. Istraživanja koja su sprovedena 1970-ih u SAD (pre nego što je ekstazi zabranjen) pokazala su da MDMA pomaže i u slučajevima depresije i anksioznosti, a do sličnih rezultata je došlo i istraživanje rađeno 1986. godine.

Ipak, za sada postoji mali broj istraživanja koji se bave proučavanjem efekata konzumiranja ekstazija, ali dostupni podaci pokazuju da on potencijalno može imati dobre posledice po mentalno zdravlje određenih osoba, ukoliko se koristi u kontrolisanim uslovima.