Najpopularniji filmovi i pesme o Berlinskom zidu

Autorka

Vreme čitanja: 4 minuta

Foto: iStock

Ronald Regan, bivši predsednik Sjedinjenih Američkih Država, na skupu u Berlinu 1987. godine rekao je: “Gospodine Gorbačov, srušite ovaj zid!”. Berlinski zid, koji je razdvajao Istočni i Zapadni Berlin, pao je dve godine nakon toga, ali je ovaj zid i dalje opstao kao kulturni simbol prepun različitih značenja.

O Berlinskom zidu, njegovom padu i ulozi u životima običnih ljudi u podeljenom Berlinu snimljeni su brojni filmovi, a zid je kao motiv prisutan i u muzici popularnih bendova i muzičara.

 

Šta radite kad padne Berlinski zid?

1. Romantična komedija Voljeni Berlinski zid (2009) prikazuje ljubavnu vezu u Berlinu 1989. godine, neposredno pred pad Berlinskog zida, između jednog od čuvara zida iz Istočne Nemačke i devojke koja živi u Zapadnom Berlinu. Kroz masovne proteste i krizu koja kreće pred pad zida, njih dvoje pokušavaju da očuvaju svoju vezu.

2. Berlinski bluz je film koji prati život Frenka Lemana, konobara iz Zapadnog Berlina koji radi u baru. Radnja filma je smeštena u 1989. godinu, nekoliko nedelja pred rušenje Berlinskog zida, ali Leman ne pokazuje nikakvu zainteresovanost za politička događanja izvan njegove neposredne okoline i sopstvenog emotivnog života.

3. Berlinski zid je postojao 28 godina pre nego što je porušen, a u prostoru između Zapadnog i Istočnog Berlina živele su razne životinje. O zečevima koji su naseljavali ovaj prostor snimljen je i dokumentarac Berlinski zečevi iz 2010. godine. Uz korišćenje arhivskih snimaka, u dokumentarcu je na interesantnan način pokazan pad Berlinskog zida i prestanak komunističkog režima iz perspektive životinja.

4. Film koji se takođe na komičan način bavi padom Berlinskog zida je Zbogom Lenjine! iz 2003. godine. U filmu majka protagoniste Aleksa Kernera, koji živi u Istočnom Berlinu, pada u komu pre pada zida i budi se nekoliko meseci nakon toga. Da bi očuvali njeno zdravlje, čitava porodica se trudi da održi iluziju kako komunistički režim i Berlinski zid i dalje postoje. Ovo uključuje pravljenje lažnih vesti i skrivanje svih proizvoda sa Zapada, a ovaj film je osvojio nagrade na brojnim filmskim festivalima.

Život u Istočnom Berlinu – prisluškivanje je realnost za sve

“Ostalgija”, termin koji označava žel za Istočnim Nemačkom koja više ne postoji, prisutna je u određenom delu nemačke populacije, a film Život drugih je savršeni odgovor na besmisao ove pojave. Radnja filma odvija se 5 godina pre pada Berlinskog zida i prati Gerda Vizlera koji radi u obaveštajnoj službi Istočne Nemačke. Vizler prisluškuje jednog dramskog pisca i njegovu partnerku i polako se saživljava sa njihovim životima, do te mere da “prelazi na njihovu stranu”. Režiser Florijan Henkel je u filmu prikazao moralne dileme koje se nalaze pred svima koji žive i rade za opresivni režim, poput onog u Istočnoj Nemačkoj. Film je 2006. godine dobio i Oskara za najbolji strani film.

Jedini film koji je 1989. godine nastao u Istočnoj Nemačkoj na temu LGBT prava je Priznanje (Coming out). Film se fokusira na Filipa, učitelja u Istočnom Berlinu, koji započinje aferu sa mlađim muškarcem dok istovremeno održava privid heteroseksualne veze. Premijera filma bila je 9. novembra 1989. godine, a te večeri došlo je i do masovnih nereda nakon kojih je Berlinski zid pao.

Nebo nad Berlinom je film snimljen 1987. godine, a glavni protagonisti su dva anđela koja u filmu prikupljaju iskustva i ispovesti stanovnika sa obe strane zida. Peter Handke, pisac koji je ove godine dobio Nobelovu nagradu za književnost, pisao je veliki deo dijaloga u ovom filmu, kao i čuvenu pesmu “Kada je dete bilo dete”. Ovaj film je nemačko-francuska koprodukcija, a prvi put je prikazan na jubilarnom četrdesetom Kanskom festivalu.

Berlinski zid i život u podeljenom Berlinu bili su motivi i u nekoliko špijunskih filmova, kao što je “Špijun koji je došao iz hladnoće” (1965). Glavnu ulogu u filmu glumi poznati Ričard Barton, a film se bavi realnošću špijunskog života i posla tokom Hladnog rata. Film je nastao po istoimenom romanu Džona Le Karea, poznatog pisca špijunskih romana.

 

Pad Berlinskog zida je pesma o slobodi

U filmovima se Berlinski zid često posmatra kao simbol podele i jaza između komunizma i kapitalizma, a simbolika zida prisutna je i u brojnim pesmama. Na albumu Pink Flojda iz 1994. godine nalazi se pesma Odličan dan za slobodu (A Great Day for Freedom), koja opisuje optimizam koji je postojao nakon pada zida. Poznata pesma sa jasnom referencom na pad Berlinskog zida je i Vetar promene (Wind of change) nemačkog benda Scorpions, iako ona originalno nije napisana povodom pada zida.

Elton Džon je 1985. godine objavio pesmu Nikita, a ona govori o ljubavi između dvojice muškaraca od kojih jedan radi kao čuvar Berlinskog zida u Istočnoj Nemačkoj, zbog čega ne mogu da razgovaraju. “Ako nekad dođe vreme kada te puške i ograde više ne budu  ograničavale, i ako možeš da izabereš, samo pogledaj ka zapadu i pronaći ćeš prijatelja”, stihovi su ove pesme sa direktnom referencom na realnost života u podeljenom Berlinu.

Preko 300.000 ljudi je prisustvovalo koncertu američke rok zvezde Brusa Springstina 1988. godine u Istočnom Berlinu. Springstin je na koncertu održao kratak govor u kojem je rekao da on nije tu bi svirao za komunističku vladu, već za sve koji su prisutni, kao i da se nada da će sve prepreke između Istočne i Zapadne Nemačke jednog dana nestati. Nakon toga je svirao pesmu Zvona slobode (Chimes of freedom). Pojedini istoričari ističu da je ovaj koncert imao udela u kasnijem buntu mladih koji je doveo do pada zida jer je u pitanju bio jedan od retkih dopuštenih koncerata u Istočnoj Nemačkoj.

Dejvid Bouvi, koji je od 1976. godine živeo u Zapadnom Berlinu, u svojoj pesmi Heroji (Heroes) peva o ljubavi para koji živi u svetu koji je podeljen. “Sećam se kako smo stajali kod zida i pucali su iznad naših glava, a mi smo se ljubili kao da ništa ne može da padne”, peva Bouvi u ovoj kultnoj pesmi. On je održao veliki koncert u Zapadnom Berlinu 1987. godine, a nakon njegove smrti 2016. godine nemačka Vlada mu je se zahvalila zbog “doprinosa padu Berlinskog zida”.

Članovi benda U2 preselili su se u Berlin 3. oktobra 1990. godine, skoro godinu dana nakon pada Berlinskog zida, tragajući za inspiracijom. Stanica Zoo (Zoo Station) je prva pesma sa albuma koji je nastao tokom njihovog boravka u Berlinu, što je omaž stanici na kojoj je vozom moglo da se ode iz Istočnog u Zapadni Berlin u vreme Berlinskog zida. Ceo album Achtung Baby pun je skepticizma prema budućnosti ujedinjenja Nemačke. Jedan (One) je popularna pesma sa ovog albuma koja u refrenu govori o jedinstvu koje se događa uprkos različitostima, što je jasna asocijacija na sve prepreke i težak put koji se nalazio pred nemačkim društvom.

 

Istorija je uvek u umetnosti

Postoje brojni filmovi i pesme koje pominju Berlinski zid i njegov pad, što pokazuje koliko je ovo fascinantan kulturološki simbol. Više od puke istorijske činjenice, Berlinski zid simbolizuje nedostatak slobode, ali i borbu i ljudsku želju za slobodom koja je jača od fizičkih prepreka. Zbog toga je Berlinski zid savršen multidimenzionalan pojam koji je svoje mesto dobio u filmovima i muzici, pod najraziličitijim okolnostima.