Autorka

Vreme čitanja: 4 minuta

Foto: iStock

U Beogradu i Mokrinu od 9. do 11. oktobra održana je međunarodna „Coworking & Coliving konferencija Jugoistočne Evrope”, koja je okupila frilensere, digitalne nomade, mlade preduzetnike i startap kompanije. Ova konferencija dokaz je najnovijih trendova u oblasti zapošljavanja, gde sve veći broj mladih bira drugačije vrste poslova, van tradicionalnih kolektiva i kancelarija.

Srbija sa preko 40 coworking prostora ima potencijal da dočeka spremna ove promene na tržištu rada, a 2016. godine je otvoren i prvi co-living prostor u Mokrinu.

Šta zapravo znači coworking i co-living?

Coworking bi mogao da se definiše kao rad u deljenom i zajedničkom prostoru, uz plaćanje određene naknade. Ovo rešenje postaje sve privlačnije frilenserima koji nemaju stalnu kancelariju, a ipak ne žele da sve vreme rade iz stana ili obližnjeg kafića, kao i startap kompanijama koje tek započinju sa radom.

Coworking prostori nude brojne prednosti, od stabilne internet veze, fleksibilnog radnog vremena, mogućnosti upoznavanja drugih ljudi koji rade na sličnim projektima, pa sve do pronalaska potencijalnih klijenata. Jedna od najvećih kompanija koja se bavi izdavanjem ovakvog prostora je američka kompanija WeWork.

Co-living predstavlja prirodan nastavak ideje coworking-a. U Silikonskoj dolini, “hakerske kuće”, u kojima mladi IT stručnjaci žive zajedno, postoje već neko vreme. Co-living predstavlja prostore gde članovi žive zajedno, koristeći zajedničke prostorije poput dnevne sobe i kuhinje, a obezbeđene su im i usluge čišćenja prostora i slično.

Za neke su co-living prostori samo jedna varijanta skupih studentskih domova, ali pojava sve većeg broja kompanija koje se bave izdavanjem ovakvog prostora pokazuje da ovo nije samo prolazni trend. Visoke stanarine u velikim gradovima motivišu ljude da postanu članovi nekog co-living prostora, ali članarina u nekima od njih može biti i skuplja od prosečne stanarine. To pokazuje da motivacija za ovakvom vrstom zajedničkog života nije samo novčana, već je to i osećaj pripadanja nekoj zajednici, kao i mogućnost upoznavanja ljudi iz iste profesije.

Ko su digitalni nomadi?

Razvoj interneta omogućio je ljudima različitih profesija da rade potpuno van kancelarije, uz dobru internet vezu, bez direktnog kontakta sa kolegama ili nadređenim. U ovu grupu ljudi između ostalog spadaju ljudi iz IT sektora, grafičkog dizajna, arhitekture i marketinga. Internet revoluciju su ljudi u ovim oblastima iskoristili kako bi radili od kuće, ali poslednjih godina sve češća je pojava digitalnih nomada.

Digitalni nomadi su profesionalci koji su odlučili da nemaju stabilnu adresu sa koje rade, već da putuju na različite lokacije, gde rade koristeći coworking i co-living prostore. Ovo je poseban stil života, popularizovan pre nekoliko godina kroz različite blogove i društvene mreže poznatih digitalnih nomada. Kroz sve veću popularnost ovakvog stila života stvorena je slika o digitialnim nomadima kao ljudima koji rade na svom laptopu direktno sa plaže na Baliju, ali je ovo realnost samo za manjinu njih koji su jako uspešni. Takođe, za ovakav stil života potreban je i pasoš zemlje koja vam omogućava laka putovanja, bez potrebe za dobijanjem viza.

 

View this post on Instagram

 

„Julian, how can you always be on vacation?“ – I‘m not! #digitalnomad #locationindependent

A post shared by Julian Hansmann (@julian.hansmann) on

Česta lokacija za digitalne nomade je Jugoistočna Azija, najviše zbog niskih troškova života i egzotičnih predela. Minimalizam je stil života koji se savršeno uklapa sa predstavom o digitalnom nomadu, jer zbog konstantnih putovanja ne možete posedovati veliku količinu stvari.

 

View this post on Instagram

 

If you do what you love, you’ll find bliss in the work that you do. Do you agree with us? Let us know below! ?? @e.lanecollective . . . #womendigitalnomads #digitalnomad #digitalnomads #digitalnomadgirls #digitalnomadfamily #digitalnomadlife #digitalnomade #digitalnomade #digitalnomadgirl #digitalnomadwomen #igtravel #locationindependent #locationindependence #locationindependentbusiness #onlinebusiness #onlinebusinesses #onlinebusinessowner #onlinebusinesscoach #onlineentrepreneur #onlineentrepreneurs #onlinemarketing #onlinemarketer #entrepreneur #femaleentrepreneur #femaleentrepreneurs #femaleentrepreneurship #womenentrepreneur #womenentrepreneurs #smallbusinessowner #businesscoach

A post shared by Women Digital Nomads (@womendigitalnomads) on

Broj digitalnih nomada širom sveta raste, a prema procenama iz 2018. godine oko 4 miliona radnika u SAD se identifikuje kao digitalni nomad. Zbog sve veće zainteresovanosti za ovakav stil života pojavile su se i kompanije koje pomažu svima koji razmišljaju da se opredele za ovaj stil života, pružajući im informacije o troškovima života, prostorima za život i prilikama za posao u različitim zemljama. Država koja je uspela da privuče veliki digitalnih nomada je Estonija. Vlada Estonije je odlučila da postane prva zemlja koja će izdavati vize digitalnim nomadima, pomoću kojih će oni moći godinu dana da borave i rade u Estoniji.

Koliko su coworking i co-living razvijeni u Srbiji?

Iako Srbija nije zemlja koja je na mapi sveta poznata kao startap nacija, coworking i co-living nisu zaobišli Srbiju. Prvi coworking prostor otvoren je 2012. u Beogradu, a trenutno ih ima oko 40. Većina se nalazi u Beogradu, ali ovakvi prostori postoje i u Vojvodini. „Coworking asocijacija Srbije“ okuplja oko 20 prostora, a osnovana je 2018. godine.

Za sada u Srbiji postoji samo jedan co-living prostor u Mokrinu – “Mokrin House”, osnovan 2016. godine. Prosečna cena mesečnog iznajmljivanja coworking prostora u Srbiji je oko 100 evra, a moguće je pronaći prostor i jeftinije u gradovima van Beograda. Trenutno u coworking prostorima u Srbiji radi oko 900 ljudi.

Kao deo inicijative za privlačenje digitalnih nomada u Srbiji, premijerka Brnabić je na pomenutoj konferenciji objavila da od 2020. godine digitalni nomadi neće plaćati porez na sav prihod koji zarade u Srbiji u prva 3 meseca boravka.