Opozicija u dve kolone – da li je EU linija rascepa?
Vreme čitanja: 5 minuta

Foto: iStock 

Predsednik Pokreta slobodnih građana (PSG) je u najnovijem intervjuu za Nedeljnik ponovio svoje razmišljanje o strategiji opozicije – da je najbolje da „svi izađemo zajedno na izbore, u jednoj ili dve kolone“. Slično razmišljanje imao je i Dragan Šutanovac, nekadašnji lider Demokratske stranke (DS), tokom gostovanja na N1, kao i u izjavi za list Blic.

Ideja o dve kolone unutar opozicije nije nova – od formiranja Saveza za Srbiju u septembru prošle godine, sporadično se otvara rasprava o programskim i ideološkim razlikama unutar bloka. Savez za Srbiju jeste zamišljen kao taktička i privremena koalicija, uz ideju da, nakon smene vlasti, svaka od članica nastavi svojim ideološkim i programskim putem. Međutim, u svetlu mimoilaženja oko pitanja poput izlaska na izbore ili bojkota, kao i stavova prema Evropskoj uniji ili dijalogu sa predstavnicima vlasti, jasno je da opozicija nije ujedinjena, te ne čude preispitivanja različitih vidova grupisanja.

Na šta tačno misle Trifunović i Šutanovac kada govore o mogućnosti dve kolone? Kakvo je raspoloženje građana po tom pitanju i da li bi tako nešto imalo smisla?

Razgovarali smo sa Bojanom Klačarem, izvršnim direktorom Centra za sobodne izbore i demokratiju (CeSID).

 

Trifunović i Šutanovac – proevropska i desna kolona?

Sergej Trifunović, lider PSG-a, u ranijoj izjavi za Talas istakao je da bi celokupna opozicija, pod uslovom da odluči da učestvuje na izborima, mogla to da uradi na jedinstvenoj listi ili u dve kolone – po ’ideološkom i programskom principu’. Iako je Trifunović o ovome govorio pre nego što je Savez za Srbiju odlučio da bojkotuje izbore, neki od opozicionih aktera tu odluku još uvek nisu doneli.

„Dakle, to bi bila neka prirodna grupisanja – proevropske, građanske organizacije na jednu, a desno orijentisane i konzervativne političke opcije na drugu stranu. Poenta je da niko od političkih subjekata ne mora da objašnjava zašto pravi saradnju sa nekim. Na taj način se ne bi rasipao veliki broj glasova i režim bi doživeo udarce sa svih bokova. Ali ovo sve, naravno pod uslovom da se izborimo za minimum izbornih uslova koji bi učešće na izborima učinili mogućim“, objasnio je Trifunović u izjavi za Talas.

 

 

Sličnu argumentaciju ponudio je i Dragan Šutanovac, nekadašnji lider DS-a, u najnovijoj izjavi za Blic:

„Opozicija u Srbiji ima problem jer nije kristalno jasno koja je ideja i u kom pravcu treba da se kreće Srbija ukoliko opozicija dođe na vlast. To stvara konfuziju kod birača i na neki način demorališe i destimuliše aktiviste onih stranaka koje su jasno opredeljene za EU od svog nastojanja. Zato smatram da su neophodne dve opozicione kolone, jedna koja je jasno za EU, druga koja je desničarska“, istakao je Šutanovac za Blic.

 

Klačar: Izbori 2020. mogu da ojačaju anti EU narativ

O perspektivi dve kolone unutar opozicije, kao i o stavovima birača po pitanju EU za Talas je govorio Bojan Klačar, izvršni direktor CeSID-a.

Talas: Kako vama zvuči ideja o dve kolone unutar opozicije, na osnovu istraživanja javnog mnjenja u koja imate uvid?

Bojan Klačar: „Zvuči kao zanimljiva tema, ali se sa njom verovatno zakasnilo za izbore 2020. jer se o tome moglo razgovarati pre nego je doneta odluka za bojkot izbora. Čini se da nije došlo do unutrašnjeg dijaloga u opoziciji ili, pak, da u tom dijalogu nije bilo mesta za drugačija viđenja.

Dugoročno gledano, ovu ideju treba razmotriti jer je izvesno da se opozicija deli po mnogim važnim pitanjima, a EU je samo jedno od njih. Istraživanja nemaju precizan uvid u konkretno pitanje jer se proteklih godinu dana, od nastanka SZS, ovakva opcija nije detaljno ni istraživala, makar ne da je meni poznato.

Potencijal ove ideje nije mali jer se pokazalo da heterogena koalicija ne može da artikuliše svu opozicionu energiju, delom zbog programske i ideološke šarolikosti, a delom jer je usledila kasnije nego što je trebalo. Uoči beogradskih izbora je možda bio poslednji dobar period za ujedinjen nastup, prevashodno okupljen oko godinu dana ranije nastale saradnje DS i Saše Jankovića.“

 

A kada je reč o izlasku na predstojeće izbore? Savez za Srbiju je već doneo odluku, ali ne i svi ostali opozicioni akteri.

„Dve kolone za sledeće izbore su izazovno pitanje, prevashodno zbog izražene polarizacije (vidljive na relaciji vlast-opozicija, ali i među samom opozicijom) i nametanja neke vrste referendumskog izjašnjavanja.

Atmosfera nije podsticajna za neku vrstu srednjeg puta i, ukoliko se o tome razmišlja, potrebno je pristupiti obrazrivo, uraditi istraživanja i ponuditi neku vrstu nadstranačke platforme, sa jakim utemeljenjem u stvarima koje trenutno nedostaju na domaćoj sceni, poput definisanja srednjeg puta otvorenog za dijalog i prevazilaženje trenutnih podela, snažnije borbe za EU i vladavinu prava, promenu izbornog okruženja i pravljenja strateških partnerstava sa Zapadom.“

“Sledeći izbori mogu i dodatno ojačati anti EU narativ jer će čitava plejada desničarskih ili ekstremno desničarskih stranaka da popunjava upražnjen prostor koji će nastati bojkotom.”

Koliko je važan rascep u pogledu stavova prema EU u biračkom telu Srbije?

„EU rascep nije presudan niti je u rangu dominantnih kada je reč o javnom mnenju Srbije, ali to ne znači da je nebitan jer je Srbija i inače društvo bez jasnih ideoloških ili socijalnih rascepa pa to znači da komunikacija i potom izborne odluke zavise od trenutnog konteksta, definisanog ili nametnutog okvira i raspodele političke moći.

Iako EU nije presudna tema, ona je važna jer je pokretač brojnih drugih procesa u Srbiji, pre svega, onih koji su usmereni na bolji život, investicije, medije, izbore i vladavinu prava. Takođe, uprkos negativnom narativu o EU, i dalje je kontinuirano više od 50% građana koji podržavaju članstvo i to je potencijal na koji moraju da računaju svi akteri.

Ono što se često zanemaruje jeste da sledeći izbori mogu i dodatno ojačati anti EU narativ jer će čitava plejada desničarskih ili ekstremno desničarskih stranaka da popunjava upražnjen prostor koji će nastati bojkotom.“

 

Koliko je značajno, u smislu političkih posledica, razmimoilaženje unutar Saveza za Srbiju po ideološkim i programskim pitanjima?

„Nije značajno dugoročno gledano ili za zajednicu u širem smislu jer je SZS i napravljen kao neka vrsta taktičkog, a ne strateškog saveza, odnosno ideja im je da posle promene vlasti nastave da funkcionišu samostalno ili u izmenjenim aranžmanima.

Međutim, kratkoročno je važno, prevashodno za njihove rejtinge i manjak sinergije koji se pravi, što posledično smanjuje i potencijal za promenu vlasti na ovim ili nekim sledećim izborima.“

 

Lutovac: DS je jasno i nedvosmisleno za EU

O pitanju opredeljenosti opozicionih aktera u pogledu Evropske unije oglasio se i lider Demokratske stranke, Zoran Lutovac. On je u izjavi za list Danas, komentarišući izjavu lidera Dveri Boška Obradovića da nije tačno da se Savez za Srbiju zalaže za EU, istakao da je DS jasno i nedvosmisleno za EU:

„To što u SZS ima onih koji nisu, ni na koji način ne dovodi u pitanje našu posvećenost EU. Takođe, važno je napomenuti da i oni u SZS koji su uzdržani u vezi sa EU, ne dovode u pitanje evropske vrednosti. Još jednom ponavljam u SZS smo se okupili oko zajedničkog cilja da normalizujemo Srbiju, a ne oko naših razlika. Kada Srbija postane slobodna više neće biti potrebni široki savezi, nego ćemo sa našim razlikama izlaziti posebno pred građane“, izjavio je Lutovac za Danas.

 

——————————————————————————————————————————

Ovaj tekst je nastao uz podršku fondacije Fridrih Nauman i odražava isključivo stavove autorke