Foto: Miloš Popović, mapa žrtava na osnovu Orahovačkog popisa
Broj žrtava koji su izgubili živote u kompleksu koncentracionog logora Jasenovac i dalje je kontroverzno pitanje u Srbiji. Konačan broj žrtava, uključujući i srpske žrtve, nikada nije utvrđen, a u javnosti se često pominju različite “mitske brojke”, poput one od 700.000 stradalih. Knjiga “Jasenovac između broja i žrtve” višeg bibliotekara Dušana Nikodijevića predstavlja jedan korak bliže verodostojnom utvrđivanju broja žrtava.
Ova knjiga biće predstavljena u Narodnoj biblioteci Srbije 21. oktobra u 12h. Na predstavljanju će pored autora govoriti i dr Veljko Đurić Mišina, glavni i odgovorni urednik i direktor Muzeja žrtava genocida, dr Milan Gulić iz Instituta za savremenu istoriju, dr Srđa Trifković, istoričar i dr Predrag Marković, direktor Instituta za savremenu istoriju.
Knjiga “Jasenovac između broja i žrtve” nastala je kao rezultat naučno-istraživačkog rada koji predstavlja novinu u istoriografiji rasvetljavanja zločina u Jasenovcu. Rezultati koji su predstavljeni u knjizi ne predstavljaju konačan odgovor na pitanje o broju stradalih u kompleksu koncentracionog logora Jasenovac, ali su izuzetno važni za buduća istraživanja.
Stefan Radojković, istoričar, u razgovoru za Talas ističe da je pomenuta knjiga važna jer konačno daje glas žrtvama. “Ljudi se razbacuju brojem žrtava stradalih u NDH i Jasenovcu. Ovo je često rezultat zlonamernosti ili pukog nedostatka svesti”, smatra Radojković. On navodi da je Dušan Nikodijević u ovoj knjizi konsultovao memoare onih koji su preživeli Jasenovac, kako bi utvrdio koje su njihove procene broja žrtava. “Ispostavilo se da su one mnogo bliže realnosti”, dodao je Radojković. “Ova tema je ipak na neki način podmetanje kukavičjeg jajeta, jer nije samo bitan broj žrtava, već sama priroda zločina i razlog zašto su određeni ljudi bili žrtve”, rekao je Radojković.
Predstavljanje knjige se organizuje i povodom obeležavanja dana sećanja na 21. oktobar 1941. godine kada su izvršena masovna streljanja u Kragujevcu.
Dan sećanja na proboj poslednjih zatočenika logora Jasenovac obeležava se 22. aprila, ali poslednjih nekoliko godina jevrejska i srpska zajednica u Hrvatskoj obeležavaju ovaj dan odvojeno od službene komemoracije. Distorzija Holokausta se u Hrvatskoj odigrava u nekoliko različitih oblika, o čemu smo pisali na Talasu, zbog čega je pitanje broja stradalih u pomenutom logoru od velikog značaja. Dodatan problem predstavlja i to što u Hrvatskoj nije sistemtski sprovedeno istraživanje o žrtvama koncentracionog logora Jasenovac.
“Ova tema je ipak na neki način podmetanje kukavičjeg jajeta, jer nije samo bitan broj žrtava, već sama priroda zločina i razlog zašto su određeni ljudi bili žrtve”, rekao je Radojković.
Koliko je Holokaust u hrvatskoj javnosti i dalje neugodna tema pokazuje i to što se nedavno podigla prašina oko izbacivanja iz spiska obaveznih lektira knjige Dnevnik Ane Frank koja se bavi temom Holokausta. Ubrzo nakon ovoga, pokrenuta je peticija kako bi se ova knjiga vratila u obaveznu literaturu.