Foto: iStock
U Beogradu postoje tri manifestacije na koje možemo da računamo svake godine: FEST, BITEF i protest taksista. Protekla tri dana taksisti su blokirali centar grada, a blokada se nastavlja i danas. Iz Saveza taksi udruženja Srbije najavljuju drastičnije proteste u vidu blokade mostova i drugih prometnih saobraćajnica ukoliko nadležni ne ispune njihove zahteve. Meta protesta je aplikacija CarGo, koja omogućava građanima da se voze gradom po nižim cenama.
Ukoliko se poslednjih dana osećate kao talac beogradskih taksista – niste jedini. Blokiranje centra grada je izazvalo veliki bes Beograđana, što samo odlaže rešavanje problema taksi prevoza u Beogradu, a protesti protiv sličnih mobilnih aplikacija (kao što je Uber) već neko vreme se organizuju i u drugim svetskim gradovima.
Taksi u Beogradu je kartel
Pre nego što se ispita merodavanost zahteva beogradskih taksista, treba pogledati njihov trenutni položaj. Prema svakom merilu taksisti u Beogradu uživaju privilegije koje ima retko koja profesija u Srbiji.
Postoji ograničen broj taksi vozila u Beogradu, što automatski ograničava broj konkurenata na tržištu. Ukoliko uđete u bilo koji beogradski taksi, početna cena će biti ista, što je posledica fiksiranja minimalne cene. Ovakva praksa je u svakoj drugoj industriji okarakterisana kao tipično ponašanje kartela. Kroz određivanje minimalne cene vožnje (koja je značajno viša nego u svim ostalim gradovima u Srbiji) korisnici su oštećeni, a svi taksisti koji bi možda i hteli da voze građane ispod te cene onemogućeni su u tome.
Dodatno, taksi prevoznici plaćaju samo paušalni porez i oslobođeni su plaćanja poreza na dodatu vrednost, zbog čega je visoka cena taksi usluga dodatan razlog za bes korisnika. Predstavnici taksi udruženja su bili i deo Radne grupe koja je uticala na tekst izmena Zakona o prevozu putnika u drumskom saobraćaju, čime su uticali na stvaranje povlašćenih uslova poslovanja, na uštrb kompanija kao što je CarGo.
Ako uzmemo sve ovo u obzir, vidljiv je povlašćen položaj taksista koji se bore protiv “neprijatelja” u vidu aplikacije CarGO koja i dalje zauzima mali deo tržišta. Ukoliko zaista postoji problem sa padom profita taksista, logičan je korak da se radi na unapređenju usluge koja se nudi, a prvi korak bi bio smanjenje početne cene. Umesto toga, taktika koju primenjuju taksisti se može opisati kao ponašanje monopola koji je suočen sa konkurencijom, pa pokušava da je se otarasi kako bi mogao da nastavi da posluje isto kao i do sada.
Taksisti protestuju širom sveta
Iako taksi kartel jeste donekle specifičan za Beograd, taksisti širom sveta nisu oberučke prihvatili konkurenciju u vidu aplikacija za prevoz. Uber, jedna od najpoznatijih ride-sharing aplikacija u svetu, prodrmala je taksi industriju u SAD, a nedavno je bila i predmet sudske odluke Evropskog suda pravde.
U julu prošle godine, taksisti su zbog pojave aplikacije Uber blokirali centar Madrida i Barselone. Protesti zbog rada ove aplikacije organizovani su i 2015. godine u Brazilu, Italiji, Belgiji i Londonu. Međutim, u većini slučajeva ovo nije uticalo na prestanak rada ove kompanije.
Taksisti u Njujorku su se našli pod velikim pritiskom usled rada Ubera zbog specifičnog sistema dodeljivanja taksi licenci u ovom gradu. Zbog visoke cene “medaljona” koji su vrsta licence za pružanje taksi usluga u Njujorku, mnogi taksisti su morali da uzimaju kredite kako bi dobili licencu za vožnju, nadajući se da će pri odlasku u penziju moći dalje da prodaju svoj medaljon.
Međutim, nakon pojave kompanija kao što su Uber i Lyft, koje omogućavaju ljudima da pružaju taksi usluge bez licence, vrednost medaljona je drastično opala, zbog čega su se mnogi vozači našli u finansijskim problemima. Nekoliko taksista je usled loše finansijske situacije počinilo samoubistva u Njujorku.
Postoje i različite druge primedbe na rad Uber-a i sličnih kompanija. Neki navode da su ove aplikacije dovele do veće gužve na putevima zbog većeg broja vozila, a neki ističu da su one pretnja po bezbednost jer vozači često rade prekovremeno. Takođe, problematizovan je i odnos između ovih kompanija i vozača za koje neki misle da treba da budu posmatrani kao zaposleni, a ne kao “nezavisni preduzetnici”.
Da li će protest taksista zaista biti produktivan?
Reakcija Beograđana na protest taksista je bila očekivana. Mnogi su na društvenim mrežama javno podelili bes zbog blokade centra grada, a neki su javno pozvali i na instaliranje aplikacije CarGo. Utisak je da je većina Beograđana i pre ovog bojkota imala jako nizak nivo empatije sa taksistima, što je došlo do izražaja protestom. Iz taksi udruženja su pokušali da umanje problematičnost blokiranja grada time što su ponudili besplatne vožnje građanima, ali deluje da to nije poboljšalo negativnu percepciju bojkota.
Taksisti blokiraju grad sa zahtevom da se ukine Car-Go. Ovo je sramota! Ko njima daje za pravo da to traze? Bahati su, skupi, neradnici i alkoholicari vecina! U CAr-Go normalni, fini, kulturni, dva puta jeftiniji, ljubazni, ne smaraju sa “taksi” pricama. Sram vas bilo! pic.twitter.com/JpbXnE3Rr0
— Irena Le Petit (@najboljairena) September 30, 2019
Sutra treba da idem kod dva lekara, teško sam bolestan. Treba da prođem Slaviju i Autokomandu. POZIVAM SVE DA NAREDNA DVA MESECA BOJKOTUJU SVA TAKSI UDRUŽENJA KOJA BLOKIRAJU GRAD!
— Đorđe H. Stanić (@OrStanic) September 30, 2019
Ukoliko taksisti potencijalno i imaju neke legitimne zamerke na rad kompanije CarGo, blokada ulica je loš način da se o tim zamerkama raspravlja. Ovo stvara animozitet između s jedne strane taksista, i s druge strane ljudi koji voze za CarGo i ostalih korisnika. Blokada grada je pogrešan način da se beogradski taksisti izbore sa sve snažnijom konkurencijom, a ukoliko krenu u radikalniji protest i blokadu mostova, bes Beograđana će se samo povećati, što neće rešiti nijedan od zahteva taksista.