Trbojević za Talas o novim olakšicama za zapošljavanje
Vreme čitanja: 4 minuta

Foto: Talas

Vlada Srbije izradila je nacrt mera koje će predložiti Narodnoj skupštini, a koje bi trebalo da stupe na snagu od januara 2020. godine. Jedan paket obuhvata mere smanjenja nameta na rad: povećanje neoporezivog dela zarade sa 15.300 na 16.300 dinara, kao i smanjenje stope doprinosa na teret poslodavca sa 12 na 11,5%. Time bi se ukupno opterećenje zarada smanjilo sa sadašnjih 62 na 61%.

Drugi paket mera usmeren je na podsticanje zapošljavanja. Kako je izjavila premijerka Ana Brnabić, od 1. januara 2020. godine poreske olakšice odnosiće se na kompanije koje povećavaju broj zaposlenih ili zapošljavaju lica koja nisu bila u radnom odnosu tokom tekuće 2019. godine.

Brnabić je navela da će od oslobođenje od poreza na zarade i doprinose za PIO iznositi do 70% tokom prve tj. 2020. godine, 65% tokom druge, i 60% tokom treće, 2022. godine. Dodatno, postoje podsticaji za građane Srbije koji žive u inostranstvu – ukoliko se vrate i zaposle u Srbiju, predviđeno je smanjenje odnovice za obračun poreza i doprinosa od 70% u periodu od pet godina.

Velika izmena koju ove mere uvode jeste uvođenje testa samostalnosti za utvrđivanje prirode odnosa između zaposlenog i poslodavca. Na zahtev Incijative „Digitalna Srbija“ i Vojvođanskog IKT klastera, Vlada Srbije objavila je tekst predloženih izmena Zakona o porezu na dohodak građana – koje tačno kriterijume obuhvata test pogledajte ovde. Kako navodi StartIt, predviđena je i mogućnost da oni koji ne prođu test samostalnosti ipak steknu status novozaposlenih i koriste ove olakšice.

Posebna kategorija jesu preduzetnici koji rade sa klijentima iz inostranstva, a detaljnije o njima čitajte na blogu StartIt-a.

Koje su prednosti, a koji izazovi novih mera? O tome je za Talas govorio poreski savetnik Milan Trbojević.

 

Trbojević: Velika promena, potreban je duži rok za prilagođavanje

Poreski savetnik Milan Trbojević u razgovoru za Talas objašnjava da Vladin paket mera nije vezan samo za preduzetnike koji su ranije radili u tim okvirima, već za sve zaposlene.

„Deo u vezi sa zapošljavanje je dobar i može da bude stimulans zapošljavanja, dok s druge strane imamo test samostalnosti koji može da bude destimulativan za zaposlene koji su koristili zapošljavanje preko preduzetnika.

Reč je o nastavku subvencija za zapošljavanje koje i sada postoje, s tim što više nema isključivih uslova poput onog da ste bili prijavljeni 6 meseci u Nacionalnoj službi za zapošljavanje („na birou“).

Dakle, Vlada je pokušala da u novi sistem ubaci i one koji nisu bili preduzetnici, pa sada moraju da prođu test samostalnosti“, ističe Trbojević i dodaje da ćemo tek videti rezultate ovih mera u praksi.

Kako kaže, konkretna smanjenja poreza i doprinosa zavisiće i od visine plate.

„Na primer, ako je neko kao paušalac imao platu od 1.500 evra, okvirno je plaćao oko 30.000 dinara na poreze i doprinose. Sada, kada ga poslodavac zaposli, poslodavac će otprilike plaćati isti taj iznos, oko 30.000 dinara.

Međutim, ako su u pitanju veće plate – što je plata veća, to će i samo zapošljavanje biti skuplje. I to se ne odnosi samo na IT sektor o kojem se najviše priča, ove mere će uticati na sve preduzetnike, možda najviše na uslužni sektor, a svakako na sve koji su koristili preduzetnički model zapošljavanja“, objašnjava Trbojević.

Podsećamo da je predviđeno smanjenje troškova na teret poslodavca u prvoj godini (2020) 70%, u drugoj 65 i u trećoj 60%.

Ono što Trbojević vidi kao najveći izazov u novom paketu mera jeste kratak rok – naime, predviđeno je da primena mera počne od 1. januara 2020. godine, što on ocenjuje kao previše kratak rok i ističe da bi bilo smislenije da postoji period prilagođavanja. Pored samih preduzetnika, kratak rok bi mogao da bude izazov i za Agenciju za privredne registre (APR) koja bi imala malo vremena za obradu svih zahteva i izmena.

 

Test samostalnosti – da se utvrdi ko je zaista samostalan, a ko izbegava da bude prijavljen na ugovor o radu

Tema o kojoj se najviše pričalo unutar IT zajednice i generalno među preduzetnicima jeste novina koja se uvodi predloženim merama Vlade – test samostalnosti. Reč je o testu koji trenutno obuhvata 9 pitanja, a koji je dizajniran da se utvrdi da li preduzetnik ostvaruje prihod od samostalne delatnosti ili ne.

„Glavna stvar koju vidim jeste da test treba da utvrdi da li je neko samostalan u poslovanju ili izbegava da radi po ugovoru o radu. Država želi da spreči ovu drugu pojavu, verovatno je reč o nasleđenoj praksi koja je, po nekim parametrima, porasla, pa sada treba da se uradi“, objašnjava Milan Trbojević.

Kako kaže, test samostalnosti može da bude problematičan kada preduzetnik radi sa inostranstvom – ukoliko strani poslodavac ne želi da otvori kompaniju u Srbiji, teret dokazivanja je na preduzetniku, odnosno paušalcu, koji će morati da izabere drugi oblik poslovanja.

„Preduzetnik u tom slučaju može sam da prijavljuje zaradu i plaća doprinose, a može i da otvori DOO i zaposli se u njemu. Mislim da u tom slučaju ne bi imao problema u korišćenju ovih subvencija“, smatra naš sagovornik.

Jedno od otvorenih pitanja jesu kriterijumi u testu samostalnosti koji su podložni različitim tumačenjima, a Trbojević ističe da bi bilo dobro preciznije ih definisati dok je čitav proces još uvek u toku, tj. pre usvajanja finalnih izmena zakona.

 

Najveća pozitivna promena: Više ljudi će moći da koristi olakšice za zapošljavanje

Ako sagledamo čitav paket mera (koje su još uvek podložne izmenama), Trbojević ističe da se u javnosti zanemaruje jedan važan aspekt:

„Najpozitivnija stvar u svemu ovome jeste to što je subvencija za zapošljavanje, koja je i do sada postojala i iznosila 65%, izuzetno proširena.“

Iako je test samostalnosti zadobio najveću, Trbojević ističe da je veoma pozitivno to što će olakšice za zapošljavanje sada moći da koriste i zaposleni koji nisu bili prijavljeni na birou, što je ranije bio preduslov.

 

Pogledajte epizodu Talasne dužine sa Milanom Trbojevićem:

 

 

——————————————————————————————————————————

Ovaj tekst je nastao uz podršku fondacije Fridrih Nauman i odražava isključivo stavove autorke