Foto: Manfred Werner/ European Parliament
Tviter je jedna od najpoznatijih društvenih mreža današnjice, ali je daleko od savršenog mesta za rasprave o kompleksnim problemima i pitanjima, što je nedavno bilo očigledno i tokom rasprave o šesnaestogodišnjoj Greti Tunberg i umetnici Marini Abramović.
Tunberg i Abramović su, obe na svoj poseban način, kontroverzne ličnosti. Marina Abramović je umetnica koja se proslavila performansima, a u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu trenutno je postavljena njena retrospektivna izložba „Čistač“. Šveđanka Greta Tunberg sa samo 16 godina postala je jedno od najprepoznatljivijih lica pokreta za borbu protiv klimatskih promena, a specifičan način njenog izlaganja privukao je veliku pažnju javnosti.
Njih dve su izazvale burne reakcije upravo na Tviteru, a na njihovim primerima se mogu jasno uočiti sva ograničenja i mane ove društvene mreže.
Da li je Marina Abramović umetnica?
Svako ko iole poznaje srpsku javnost mogao je da pretpostavi da će dolazak Marine Abramović u Srbiju posle 45 godina izazvati burnu polemiku, prvenstveno zbog karaktera njene umetnosti. Suština kritika na njen račun jeste da se to čime se ona bavi ne može nazvati „umetnošću“, što je problematično sa više aspekata. Performans jeste postao deo moderne umetničke scene, koliko god se to ne dopadalo tradicionalno usmerenim kritičarima, a pored toga ne postoji ni jasna definicija i linija koja odvaja umetnost od „ne-umetnosti“. Svaka isključiva definicija kulture je uvek plod određene paradigme i pogleda na svet koji je daleko od nepristrasnog i objektivnog, pa je ta rasprava u većini slučajeva beskorisna.
View this post on Instagram
Međutim, kao što ne postoji definicija umetnosti, teško je dokazati i da neki umetnik zaslužuje naše divljenje zbog svog umetničkog opusa. Reakcije na neko umetničko delo su uvek duboko subjektivne i često se ne mogu racionalno obrazložiti, iako umetničke preferencije mogu biti oblikovane umetničkim delima kojima smo ranije bili izloženi. Stoga je beskorisno ubeđivati bilo koga da je Abramović „genijalna umetnica“ koja zaslužuje divljenje. Legitimno je njene performanse smatrati pukim provokacijama i željom za pažnjom, upravo zato što ne postoji nikakav objektivni arbitar koji će doći da nečiji umetnički ukus okarakteriše kao ispravan.
Kada pogledate raspravu na Tviteru o njoj, videćete da su upravo ove dve stavke ono oko čega su ljudi većinu vremena raspravljali. Jedna grupa ljudi želi da ubedi ovu drugu da performansi Marine Abramović nisu umetnost (što je gotovo nemoguće jasno zaključiti), dok druga grupa kritikuje prvu grupu za nedovoljno “umetničko obrazovanje“ i ograničen ukus za umetnost (što je takođe besmislena rasprava). Ovakva rasprava samo gura i jednu i drugu stranu dublje u svoje početne pozicije, bez ikakve šanse za smislenu debatu o značaju njenog dolaska u Beograd i performansu kao umetničkom izražaju.
Da li je Greta Tunberg u pravu?
Iako je teško zamisliti da jedan tinejdžer može da bude predmet političke diskusije, Greta Tunberg je dokazala da je i to moguće. Tunberg je prošle godine gotovo svakog petka protestovala ispred švedskog parlamenta, zahtevajući da se poslanici ozbiljnije pozabave problemom klimatskih promena. Ovo je podstaklo mlade širom sveta da protestuju i zahtevaju drastične akcije u borbi protiv klimatskih promena. Tunberg je nedavno ponovo privukla pažnju javnosti emotivnim govorom u Ujedinjenim nacijama, gde je ponovila da ona kao tinejdžer ne treba da se bavi pitanjima klimatskih promena.
Ako pogledamo kako se na Tviteru komentarisao njen aktivizam, ponovo je izostala rasprava o jedinom pitanju koje je važno – klimatskim promenama. Pojedini su kritikovali njeno mentalno stanje, što je možda i najproblematičniji deo rasprave o njoj. Tunberg je otvoreno govorila o Aspergerovom sindromu, zbog čega su sve kritike na račun njenog mentalnog zdravlja nepotrebne u debati o klimatskim promenama, upravo zato što predstavljaju pokušaj ličnog napada na nju, a ne na njene argumente.
Greta Tunberg je za neke fenomenalan primer aktivizma mladih, što ona sigurno i jeste, ali to ne znači da njene ideje nisu nešto što ne treba da bude kritikovano. Kada se uputi kritika na račun neke od njenih izjava, ljudi gotovo automatski naglase da ona ima “samo 16 godina“. Ovo je tačno, ali ukoliko je neko odlučio da samostalno preuzme baklju borbe protiv klimatskih promena, broj godina ne treba da ga čini imunim na kritike o sadržaju njenih stavova i predloženih rešenja.
S druge strane, Tunberg je za neke primer iskorišćavanja dece u političke svrhe, što je ponovo preterivanje. Za sada nema nikakvih dokaza da su njeni roditelji bili aktivni u borbi protiv klimatskih promena, a Tunberg je više puta govorila da je upravo ona bila ta koja ih je ubedila da postanu vegani i prestanu da putuju avionom. Ona je gotovo uvek jako emotivna u svojim govorima, ali nema naznaka da je primorana da bude tu, iako je delimično opravdana briga za njenu dobrobit usled velike izloženosti medijima.
Iz svega ovoga je očigledno da se debata o liku i delu Grete Tunberg fokusirala na potpuno pogrešne stvari. Ono što je važno jeste da li njen pristup aktivizmu i način iznošenja argumenata zapravo polarizuje raspravu o klimatskim promenama, i da li su njena rešenja sprovodiva. Sve ostalo je sekundarno ili čak nebitno kada govorimo o njoj.
Tviter nije idealno mesto za političku raspravu
Već je postalo opšte mesto da Tviter javnost čini samo minijaturni deo šireg javnog mnjenja, ali se ređe govori o lošim stranama koje ova mreža donosi u diskusiju o važnim pitanjima. Fokusiranost na mali broj reči, zanimljive opaske koje se dele dalje i površne rasprave o sekundarnim aspektima važnih tema su loše tlo za ikakvu smislenu debatu. Ovo ne znači da Tviter kao društvena mreža nema korisne strane, već da ne treba očekivati istinsku raspravu kada kliknete na ikonicu.
Tviter je odličan upravo u polarizaciji diskursa po određenom pitanju, što dovodi do toga da se percepcije sa društvene mreže prenose i u stvarni svet. Primeri Marine Abramović i Grete Tunberg odlično pokazuju koliko često su rasprave na Tviteru potpuno promašene.