Privreda Srbije u septembru – mesečni ekonomski skener
Vreme čitanja: 3 minuta

Foto: iStock 

Danas je objavljen najnoviji Indeks ekonomskih sloboda Instituta Frejzer (Fraser Institute) na kojem je Srbija, na skali od 1 do 10, dobila ocenu 6,89 i nalazi se na 80. mestu na listi od ukupno 162 posmatrane zemlje. U odnosu na prošlogodišnji rezultat, ocena Srbije je gotovo nepromenjena (sa 6,85 na 6,89), s tim što smo se pomerili sa 84. na 80. mesto – uglavnom usled promena u drugim zemljama.

U poređenju sa zemljama regiona, Srbija je bolje ocenjena jedino od Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

 

Zašto su ekonomske slobode važne za Srbiju?

Indeks Instituta Frejzer pokazuje koliko je privreda jedne zemlje slobodna – šta to tačno znači za pojedince, preduzetnike i generalno građane Srbije, pogledajte u video prilogu:

 

*Podaci iz prošlogodišnjeg Indeksa ekonomskih sloboda 

 

Koje su ekonomski najslobodnije zemlje sveta?

Kao i prošle godine, najbolje ocenjeni su Hong Kong (8,91) i Singapur (8,69). Nakon njih slede Novi Zeland (8,50), Švajcarska (8,40), Sjedinjene Američke Države (8,20), Irska (8,13), Velika Briitanija (8,09), Kanada (8,08), Australija (8,07) i Mauricijus (8,05).

10 najlošije rangiranih zemalja su Venecuela (2,59), Libija (4,49), Sudan (4,64), Alžir (4,76), Angola (4,84), DR Kongo (5,01), Egipat (5,05), Sirija (5,06), Republika Kongo (5,09) i Gvineja Bisa (5,19).

Ocene pojedinih drugih važnih zemalja su: Japan (7,86), Nemačka (7,81), Švedska (7,55), Francuska (7,34), Rusija (6,78) i Kina (6,41).

 

Kako je ocenjena Srbija?

Kao i prošle godine, vladavina prava u Srbiji ocenjena je veoma loše, posebno kada je reč o komponentama poput nezavisnosti sudstva, izvršenja ugovoea i poštovanja prava svojine.

 

 

U poređenju sa odabranim zemljama, to izgleda ovako:

 

 

 

Kako se izračunava ekonomska sloboda jedne zemlje?

Partner Instituta Frejzer u Srbiji je Libertarijanski klub Libek, a cela vest o najnovijem indeksu dostupna je ovde.

Indeks ekonomskih sloboda u svetu (Economic Freedom in the World) objavljuje Frejzer institut (Fraser Institute) iz Kanade. Kako se navodi u samom Indeksu, on meri „nivo do koga je zaštićena pošteno stečena imovina i koliko su pojedinci uključeni u dobrovoljne transakcije“.

Indeks ekonomskih sloboda u svetu izračunava se na osnovu 42 pojedinačne varijable, svrstane u 5 različitih oblasti:

  • 1. Veličina javnog sektora
  • 2. Pravni sistem i imovinska prava
  • 3. Zdrav novac
  • 4. Sloboda u međunarodnoj trgovini
  • 5. Poslovna regulacija

Sve varijable preuzimaju se iz drugih priznatih međunarodnih izvora (kao što su na primer Doing Business Svetske banke ili Izveštaj o globalnoj konkurentnosti Svetskog ekonomskog foruma). Konačan skor čini prosečna vrednost datih 5 podindeksa. Vrednosti su prikazane na skali od 1 do 10, gde viša ocena ukazuje na veće prisustvo ekonomskih sloboda.

Kako se u pojedinim slučajevima čeka na podatke, Indeks podrazumeva vremenski jaz od dve godine. Stoga najnovije izdanje Indeksa iz 2019. godine zapravo odslikava situaciju kakva je ona bila u 2017. godini.

Ceo izveštaj možete pogledati ovde.

 

Kako da nam bude bolje?

Unapređenje ekonomskih sloboda Srbije otvorilo bi prostor za veći rast privrede i bolji životni standard u našoj zemlji. Za to su neophodne dubinske reforme – prvenstveno u oblasti pravosuđa i poslovne regulacije kao osnova za dalji napredak naše privrede.

Za takve reforme nije potrebno da izmišljamo toplu vodu – dovoljno je da pogledamo uspešne primere u svetu. Jedan od njih je Estonija:

 

 

Uzor možemo tražiti i u daleko razvijenijim zemljama kao što je Švedska – više o reformama u ovoj skandinavskoj zemlji čitajte ovde.

Konačno, postoje države koje su po mnogo čemu uporedive s Srbijom, a iz čijeg iskustva mnogo možemo da naučimo. Takav je slučaj Rumunije.

 

Za pregled različitih iskustava, pročitajte tekstove u okviru Talas “Reformskih razglednica“.

——————————————————————————————————————————

Ovaj tekst je nastao uz podršku fondacije Fridrih Nauman i odražava isključivo stavove autorke