Šta mladi političari misle o izborima i bojkotu? KOMS i Talas debata
Vreme čitanja: 4 minuta

Foto: Talas

U sredu, 4. septembra, u Centru za kulturnu dekontaminaciju (CZKD) održana je debata “U susret izborima 2020. godine – ima li demokratije u Srbiji?” u organizaciji Krovne orgranizacije mladih Srbije (KOMS) čiji je Talas medijski partner.

Učesnici debate, 10 predstavnika omladina političkih partija i pokreta, govorili su o aktuelnim političkim pitanjima u Srbiji: stanju demokratije, izbornim uslovima, ulozi mladih u politici, kao i o predstojećim izborima, to jest učestvovanju ili bojkotovanju izbora 2020. godine.

Kako mladi političari razmišljaju o predstojećim izborima – koliko se njihovi stavovi razlikuju od stavova stranaka i koliko se mladi zapravo pitaju prilikom donošenja ovakvih odluka?

 

Mladi uglavnom na liniji sa partijskim vrhovima

Jedan od upečatljivih utisaka same debate, koji se mogao čuti i iz publike, jeste da stavovi mladih u velikoj meri oslikavaju stavove vrhova partija iz kojih dolaze. Koliko je to stvar prirodne usaglašenosti stavova, a koliko samog ustrojstva partija, pitanje je za njih. Ono oko čega su se skoro svi učesnici mahom složili jeste da, kao članovi partijskih omladina, nemaju preveliki uticaj na donošenje važnih odluka.

Složili su se, uz razlike na nivou nijansi, i da demokratije u Srbiji jedva da ima. Da su pravila na papiru manje više u redu, dok je praksa nešto sasvim drugo. Da izbori u Srbiji nisu pošteni, a da su izborni uslovi na vrlo niskom nivou. Ovde valja pomenuti da u debati nisu učestvovali predstavnici vladajućih partija, Srpske napredne stranke i Socijalističke partije Srbije, te da je događaj više ličio na razmenu mišljenja nego na debatu, što je jedan od učesnika i primetio.

No, i pored toga, postojale su vidne razlike u razmišljanju mladih političara o predstojećim izborima.

 

Šta se dobija, a šta gubi bojkotom izbora?

Dušan Stevanović, član Demokratske stranke Srbije (DSS), otvorio je ovu temu argumentom da predstojeći izbori neće biti regularni, ali da danas nema ništa više razloga za bojkot nego pre 2, 3, 4 ili 5 godina. Stevanović smatra da nijedna opoziciona stranka ništa ne bi dobila bojkotom, dok bi se time samo povećala moć u rukama vlasti. Zaključio je da bojkot ne bi doprineo razvitku demokratije u Srbiji.

Predstavnik Stranke slobode i pravde (SSP) Đorđe Aleksić izjavio je da su SSP, većina članica Saveza za Srbiju, kao i organizacije Ne davimo beograd i 1 od 5 miliona odlučile da „bojkotuju ovo ludilo“, te da su „privatni izbori Aleksandra Vučića“ samo deo toga, dok oni bojkotuju nasilje, lažne diplome, agresiju i strah. Aleksić je dodao i da se nakon izbora ništa u Srbiji neće promeniti.

Dimtirije Gašić, član Dosta je bilo (DJB) naglasio je da bojkot nije rešenje, već sredstvo kojim treba naterati vlast da nešto promeni i izmeni izborne uslove. Kako kaže, bojkot nervira Aleksandra Vučića, a imajući u vidu da izbori mogu da budu održani i pre proleća, on smatra da nije rano za donošenje odluke o bojkotu. Bojkot, zaključuje, treba da služi kao pretnja, a ukoliko se ništa ne promeni, onda izbore zaista treba bojkotovati.

Jedno od velikih pitanja jeste i šta će odlučiti Demokratska stranka (DS), članica Saveza za Srbiju u kojoj vidno postoje disonantni tonovi u pogledu bojkota izbora. Predstavnica DS-a Katarina Ruvidić je, kako kaže, uverena da ova stranka neće ići na izbore, i da unutar partije postoji nedvosmislen stav o „nepristajanju na saučesništvo“. Ona je istakla i da će DS biti u najvećoj krizi ukoliko ne izađe na izbore, imajući u vidu njihove finansijeske probleme, ali i da je pitanje šta znači finansijski stabila DS ukoliko „i Srbija i DS budu politički mrtvi“.

Predrag Marinković iz Srpske radikalne stranke (SRS) izjavio je da će radikali sigurno izaći na izbore i boriti se za svoje ideje i program. Marinković je naveo primer bojkota izbora u Albaniji na kojima je izlaznost bila 21%, što nije rezultovalo osporavanjem legitimeta od strane međunarodne zajednice. „Učestvovali smo i na mnogo nepoštenijim izborima u Crnoj Gori“, dodao je, i zaključio da moraju da se bore, uđu u parlament i zastupaju interese svojih birača.

Srpski pokret Dveri objavio je nedavno odluku o bojkotu predstojećih izbora, a njihov predstavnik Dobrosav Dević istakao je da je vlast pokazala nespremnost da sprovede preporuke stručnog tima 1 od 5 miliona. Kako kaže, bojkot znači nepristajanje na nenormalnost u društvu, dok oni koji izađu na izbore, po njegovom mišljenju, to rade isključivo zbog funkcija i poslaničkih mesta. „Bojkotom branimo i našu južnu autonomnu pokrajinu Kosovo i Metohiju“, zaključio je Dević.

Član Narodne stranke, koja je prva objavila odluku o bojkotu, Petar Mitov, izjavio je da su problemi o kojima se najviše priča, mediji i birački spisak, samo vrh ledenog brega, te da problema ima daleko više. Mitov smatra da je SNS odlučio da uništi dijalog na Fakultetu političkih nauka time što su razgovori bili netransparentni, kao i slanjem Gorana Vesića kao predstavnika. Kao zaključni argument za bojkot naveo je želju Narodne stranke da stekne poverenje građana.

Stefan Simić iz Pokreta slobodnih građana (PSG) naglasio je da je važno imati u vidu da se pored parlamentarnih, 2020. održavaju i lokalni izbori. Simić je otvorio i pitanje uloge udruženja 1 od 5 miliona, tačnije njihove odgovornosti za zagovaranje bojkota, budući da nisu politička partija. Kako kaže, nije jasno kako se definiše uspeh ili neuspeh bojkota, što je demonstrirano na konferenciji za novinare 1 od 5 miliona na kojoj je to pitanje postavljeno. Dodatno, zaključuje Simić, ne postoji odgovor ni na pitanje šta se radi dan nakon bojkota.

„Kad mi to nismo bojkotovali izbore?“, pitao je Nikola Stavrov, član Liberalno demokratske partije (LDP). Stavrov je kazao da mu je žao što se razgovori trenutno odvijaju na Fakultetu političkih nauka, ali da mu je drago što se uopšte i razgovara. Dodao je da lično nije za bojkot, jer izbore 2020. vidi kao prekretnicu budući da će se u tom periodu rešavati krupna politička pitanja. Podsetio je i na predlog LDP-a o formiranju prelazne vlade iako je, kako kaže, skeptičan u pogledu njegovog ostvarenja.

Marko Živković iz Nove stranke se posebno osvrnuo na predstojeće lokalne izbore jer ih smatra mnogo važnijim od parlamentarnih. Živković je istakao da opozicija može da pobedi Srpsku naprednu stranku u preko 10 opština i gradova, što bi, kako kaže, zadalo ozbiljan udarac vlasti. Podsetio je na izbore 1996. kada je opozicija došla na vlast u velikom broju opština, dok je bojkot 1997. godine ocenio kao gubitak za opoziciju koja više nije mogla da prati šta vlast radi.

Nakon uvodnih izlaganja i odgovora na konkretna pitanja moderatora Bobana Stojanovića, svako od učesnika imao je vreme za repliku, dok je sam kraj debate posvećen pitanjima iz publike. Kako se razgovor o bojkotu, ali i drugim temama, dalje odvijao, možete pogledati na video snimku same debate:

Debata mladih iz političkih partija – VIDEO

 

——————————————————————————————————————————

Ovaj tekst je nastao uz podršku fondacije Fridrih Nauman i odražava isključivo stavove autorke