Sve što treba da znate o budžetu za 2020. godinu
Vreme čitanja: 2 minuta

Foto: iStock 

Republički zavod za statistiku (RZS) objavio je danas podatke prema kojima je rast BDP-a u drugom kvartalu 2019. godine (Q2) iznosio 2,9% u odnosu na isti period prethodne godine. Podsećamo da su relevantne prognoze (MMF) procenjivale rast privrede Srbije tokom ove godine na 3,5%.

Imajući u vidu da je i rast u prvom kvartalu (Q1) revidiran nadole na 2,7%, ovo praktično znači da procena rasta od 3,5% za ovu godinu najverovatnije neće moći da se ostvari, jer je i takav rast previše optimističan: da bi se ostvario, u drugoj polovini godine rast bi trebalo da iznos 4,2%, što je nivo koji nismo zabeležili u prethodna 4 kvartala.

Nakon euforije do koje je došlo nakon podataka o visokom rastu u 2018. godini, najnoviji podaci dolaze kao hladan tuš. Kao što je Fiskalni savet već pisao u svojim analizama, ta visoka stopa rasta u prethodnoj godini posledica je kratkoročnih činilaca, kao što su niska statistička osnovica i dobra poljoprivredna sezona. Sada, kada su ti jednokratni činioci iscprljeni, vraćamo se na naš trend rasta od oko 3%.

 

Zbog čega je rast privrede Srbije ovako nizak?

Naravno da postoje i objektivni razlozi za usporavanje privrednog rasta: usporavanje nabavki u evrozoni, recesija u Italiji, remonti postojenja u hemijskoj industriji tokom leta i tako dalje. Ali to ipak nije dovoljno da objasni ove lošije rezultate. Drugim rečima, nizak rast od početka godine posledica je nekih fundamentalnijih problema u srpskoj privredi nego što su ova kretanja.

U krajnjem slučaju, manje-više je svejedno da li će ekonomski rast u zemlji ove godine biti 3% ili 3,5%. Ni sa jednom od ove niske dve stope ekonomskog rasta neće doći do značajnijeg rasta zaposlenosti i plata, pa ni životnog standarda, što je najvažnije pitanje za građane. Za tako nešto, nama su neophodne više stope ekonomskog rasta, iznad 5%. A za brži rast neophodne su nam bolje institucije.

Kada se pogledaju međunarodna istraživanja i indeksi koji mere nivo korupcije, vladavinu prava, efikasnost pravosuđa, kvalitet državne administracije i slično, Srbija se uvek nalazi na začelju Evrope, često i daleko ispod drugih zemalja iz regiona kao što su Hrvatska ili Rumunija. Sa postojećim institucijama, ovo je trend našeg rasta.

 

Pročitajte i: Privreda Srbije može da raste – preporuke i očekivanja Fiskalnog saveta